Budući da se ovih dana često može čuti kako je prvih dana srpnja na hrvatskoj obali bilo pet posto manje noćenja, često se moglo čuti i pitanje poput pa gdje su svi ti ljudi. Posebno su zabrinuti privatni iznajmljivači koji su, čini se, najviše pogođeni ovim manjkom.
Doznajemo: U prvih 12 dana srpnja pet posto manje noćenja, godina ipak i dalje u plusu
- Prvo, moramo uspoređivati ukupan broj dolazaka i noćenja ove i lanjske godine, neovisno o kategoriji smještaja. Dakle, pitanje je li u prvih deset dana srpnja došlo do smanjenja ukupnog broja noćenja u odnosu na lani. Taj pad je situacija koju treba akceptirati i analizirati kao takvu. A znamo da se već lani počeo osjetiti manjak u početku srpnja, a ove godine se očito osjeti i više - upozorio je za Novi list Nedo Pinezić, koji je godinama bio čelnik nacionalnog Udruženja obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Hrvatska se, nastavlja on, posljednjih godina uspavala jer se činilo kao da veliki turistički rast dolazi gotovo sam od sebe, čemu su „pripomogli” i teroristički napadi u Španjolskoj, Turskoj i Parizu 2014. i 2015. godine.
Pitanje je naravno i na koji način ulažemo u smještaj, a važnije je, smatraju stručnjaci, usmjeriti se na preferencije gosta i razlog njihova putovanja nego samo na kategoriju objekta. Primjerice, ako se smještaj želi profilirati kao bike friendly smještaj, tada i iznajmljivač mora sam dobro poznavati biciklističke staze u okolici te biti gostu na raspolaganju ako mu, primjerice, pukne guma, pojasnio je Pinezić za Novi list.
- Moramo biti iskreni, 85 posto našeg turističkog prometa je odmorišni turizam, a turisti hoće doživljaj - upozorio je Zdenko Cerović, novoizabrani predsjednik Sekcije iznajmljivača Primorsko-goranske županije te profesor na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji.
Dodao je i kako je 25 posto obiteljskog smještaja u opasnoj zoni niske kvalitete, čak ponekad i upitne za iznajmljivanje.
- Ljudi su ostarjeli, djeca se ne žele time baviti, ne prati se trendove, ne ulaže se, nisu inventivni. Njima je čudno da gosti traže klimu koju neće ekstra platiti ili gost koji pita internet. I ti imaju problema s popunjenjem. A uporno bi htjeli držati cijenu - smatra.
Kod onih koji ulažu i prate trendove, obiteljski je smještaj, kaže Cerović, sjajan. Međutim previše je slučajeva u kojima goste dočekuju pločice iz 1988. godine, cjenik zalijepljen selotejpom, ili terasa na kojoj nema stolica.
U glavnoj smo sezoni, piše Novi list, došli do probijanja plafona cijena, odnosno vrijednosti za novac. Nije riječ samo o smještaju, već i o poskupljivanju hrane u supermarketima, cestarina, karata za trajekte i slično.
- S druge strane država povećava troškove, osim PDV-a, tu su i troškovi odvoza smeća, komunalija i ostalo. Troškovi rastu, a dostignut je plafon cijena. Tako su čak i hotelijeri, uslijed povećanih troškova, uz ostalo i većih ulaganja u kadrove, najavili smanjivanje dobiti - naveo je Nedo Pinezić.