Ima li zadarsko zaleđe turistički potencijal? Prema onome što se u četvrtak moglo čuti na konferenciji “Pogled prema zalađu” održanoj u Kneževoj palači, ne samo da ima, već je taj potencijal toliki da u njemu leži i budućnost turizma.
To je prepoznalo lokalno stanovništvo pa je u zadnjih nekoliko godina broj iznamljivača porastao na njih 300-njak, prepoznali su to i gosti koji oduševljeno otkivaju regiju gdje još uvijek mogu doživjeti okuse i mirise iz djetinjstva, međutim, kao i u svakoj hrvatskoj priči, izostaje podrška onih koji bi trebali biti infrastruktura ozbiljnijem razvoju.
Ovako je priča o razvoju i brendiranju Ravnih kotara kao autohtone turističke destinacije prepuštena isključivo lokalnoj turističkoj zajednici koja je, s obzirom na financijske i kadrovske resurse, već napravila čudo. Međutim, za podignuti ovaj turistički trend na višu razinu, trebat će ozbiljniji pristup svih uključenih u ovu priču, od županijske turističke zajednice do malih OPG-ova. A svi preudvijeti za uspjeh već su tu.
- Malo koja županija ima toliko komparativnih prednosti i potenijala za razvoj turizma, koliko ih ima Zadarska županija sa svojim zaleđem. A došlo je vrijeme da bez Ravnih kotara više nije moguće planirati dugoročni razvoj turizma. Zato se gradovi, pa i otoci, moraju prestati ponašati samodostatno i promijeniti precepciju jer bez zaleđa u ovoj priči slobodno možete zaboraviti na “turizam 365”. Problem je kad sve ovo, što u teoriji zvuči super, pokušate primijeniti na terenu i učiniti operativnim. Svi se kunu u razvoj destinacije, a kada dođem u županijski ured i tražim 20 tisuća kuna za izradu web stranice, što je osnova nekakve promocije, odjednom nastupi depresija. Nema se, ne može...i uvijek ista priča. To, jednostavno, dalje tako ne može - kaže Vanja Čvrljak, direktor TZ Ravnih kotara koji svoju priču o destinaciji, unatoč svim problemima, grade pametno i strpljivo.
- Ovog vikenda u Polači imamo smotru folklora, idućeg u Lišanima smotru ojkanja. Umjesto uvriježenih konfekcijskih manifestacija koje nas ne zanimaju, guramo svoje autentične događaje, pa neka na njih dođe i deset ljudi. Drugi put bit će i 20. Ovo jest teži put, ali dugoročno je jedino rješenje, jer ćemo inači ostati samo na masovnom turizmu koji nas je poharao. Za tri do pet godina, Ravni kotari moraju postati izletnička destinacija broj jedan u Dalmaciji jer od Like do Splita nema ovakve ravnice gdje možete probuditi zaboravljene okuse i mirise iz djetinjstva, probati nešpricanu hranu, piti sjajna vina. To je budućnost naše turističke priče koliko god netko to sada ne razumije. Ali vjerujte mi, razmijet će za pet ili deset godina- kazao je Čvrljak na konferenciji Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, na kojoj su turistički stručnjaci raspravljali i o tome kako goste preusmjeriti s obale u zaleđe.
- U svom pozicioniranju na tržištu, mi smo prodali plažu i more kao da je sredina 80-ih, a zaleđe smo potpuno zaboravili. I sada, kada smo krenuli u tu priču, ponovno kasnimo jer ovaj trend u svijetu traje već desetak godina. A mi još uvijek nismo donijeli odluku niti kakvog gosta želimo. Tek kad budemo znali koje su naše autentičnosti, kakvog turista želimo i kakav mu proizvod možemo prodati, tek tada moći ćemo govoriti o konkretnim pomacima. Jer brojenje gostiju nije turizam, to je statistički ured. A mene je ove godine prvi put bilo sram moje destinacije, bila je prljava. Ako se ne okrenemo razvoju kvalitete, za dvije godine bit će još gore- upozorila je dr.sc. Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru i autorica Strategije turističkog razvoja Zadra 2016-2026 godine.