U Baroknoj kući u Ninu danas je predstavljena knjiga "Aenona - stambena arhitektura", u kojoj je sažet višedesetljetni rad arheologinje Marije Kolega na području nekadašnjeg rimskog municipija. Knjiga se temelji na proučavanju nalaza iz vremena rimske dominacije od 1. do 4. stoljeća, a svjedoči o tadašnjim sakralnim običajima, svakodnevnom životu, urbanizmu, arhitekturi, s naglaskom na stambenoj arhitekturi.
- Ovo je četvrta knjiga u seriji monografija pokrenutoj na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i po sadržaju svakako najzahtjevnija. Autorica je godinu i pol dana radila s grafičkim urednikom kako bi se na kvalitetan način prikazale plastične fotografije, rekonstrukcije, nadopune mozaika. Bilo nam je bitno da se postigne uravnoteženost tekstualnog i vizualnog sadržaja, rekao je na predstavljanju knjige urednik Ivo Josipović.
Recenzent Pavuša Vežić rekao je kako je Kolega kao Kaljanka sentimentalno vezana za mjesto iz kojeg potječe, za Zadar u kojem je rođena, u kojem je prošla cijelu vertikalu obrazovanja i zaposlila se, ali ima i treći dom - Nin.
- S velikom ljubavlju došla je u Muzej ninskih starina, kao kustos i neumorni istraživač, povremeno možda Ninjanima išla na živce zbog ometanja svakodnevnog života, ali to je njezina vrlina, poštuje arheologiju kao metodu stjecanja povijesnih izvora. Od svih rezultata obimom i značenjem se ističe Vila urbana, o kojoj govori oko 150 stranica knjige. Veliki doseg je i dokaz da su Rimljani naslijedili ulični raster koji je postojao prije njih, kod Liburna, jer dvije gradske ulice nisu paralelne, što je nemoguće za njihovo poimanje grada, s mrežom ulica poput šahovske ploče. To pokazuje da ovdje Rimljani nisu kao u Zadru gradili novi grad, već su prihvatili postojeća rješenja, rekao je Vežić.
No ono najvažnije je da su Kolega i Ksenija Radulić kao dvije važne žene podigle razinu življenja u Ninu, koji je u jednom trenutku pao na razinu sela. Nova stambena arhitektura, koju je Kolega istraživala, podigla je kvalitetu življenja u Aenoni u odnosu na liburnsko doba.
- Otkrila nam je sasvim novu priču, kojom je otklonila neke prethodne interpretacije rimskog urbanizma u Zadru. Bili smo u prosjeku europske kulture onog vremena i u jednom malom gradu kao je Nin. Samo je Salona ulazila u rang srednje velikih gradova, dok je Nin bio maleni grad, ali se njime možemo puno ponositi, zaključio je Vežić.
Autorica knjige rekla je kako se i sama sebi čudila kako je uspjela dva desetljeća provesti u jednoj ulici, a sve je nagrađeno pronalaskom pri kraju istraživanja, velikom rimskom kućom s atrijem, peristilom, blagovaonicama, velikim mozaicima... Veliki poticaj davalo im je tadašnje gradsko poglavarstvo na čelu s gradonačelnikom Jakovom Šalovom, kao i kasnije gradske uprave.
- Ova tri desetljeća koja sam ja istraživala Nin, on je imao ruralno obilježje. Sada kada gledam unatrag može se reći da Nin vraća urbanistički lik, djelomično i na slici antičke Aenone. Ulica od donjih vrata do trga je praktički nepromijenjena te je naslijeđena matrica antičkog grada, rekla je Kolega.