Da se djeca ne trebaju previše bojati COVID-19 pandemije, da ne pobolijevaju često i da se zbog toga i ne moraju cijepiti, mišljenje je koje se u Hrvatskoj uvriježilo od početka pandemije. No najnovije vijesti iz Srbije govore da su i djeca sve manje zaštićena kada je COVID-19 u pitanju.
Beogradski Institut za majku i dijete ovih je dana upalio alarm objavivši da se na respiratoru, uslijed komplikacija izazvanih COVID-om 19, prvi put otkako traje pandemija, našlo i troje djece. Među njima i šestomjesečna beba. Svi su životno ugroženi. Nitko nije cijepljen. Među hospitaliziranima na zagrebačkoj Infektivnoj klinici "Fran Mihaljević" je i jedno dijete.
– Otkako se delta soj rasplamsao, povećao se ukupan broj hospitalizacija, pa onda raste i broj hospitalizirane djece. Delta soj je naprosto virulentniji soj. Virus nije sam po sebi opasniji, ali se daleko brže i više množi. Naprosto nije jednako imate li u organizmu manju ili veću količinu virusa. Ako me pitate trebaju li se i djeca cijepiti, mislim da trebaju, kada dođe dizajnirano cjepivo protiv delta soja, i kada se cjepivo ispita na dječjoj populaciji – kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju naš poznati imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača.
Već neko vrijeme delta soj virusa dominantno je prisutan među oboljelima.
– U tijeku jedne godine od početka pandemije zabilježeno je pedeset hospitalizacija djece na sto tisuća stanovnika. Radi lakšeg računanja, možemo reći i da je to sto djece na dvjesto tisuća stanovnika. Od toga broja, najviše hospitalizacija, njih oko 70 posto, zabilježeno je kod novorođenčadi i djece do četiri godine. Nakon nje po broju hospitalizacija slijede djeca od 12 do 17 godina. Najmanje hospitalizacija ima u skupini od 5 do 11 godina koja su izgleda najotpornija na virus.
Od tih sto hospitalizirane djece na dvjesto tisuća stanovnika 25 posto, dakle svaki četvrti, završi na jedinicama intenzivnog liječenja. Stopa smrtnosti iznosila je 0,7 posto, što znači da nešto manje od jednog djeteta od sto hospitaliziranih umre od posljedica COVID-a 19. S delta virusom taj postotak nešto raste i iznosi 1,8 posto – pojašnjava Trobonjača.
Smrt svakog djeteta je, naglašava ovaj stručnjak, tragedija. Ipak, neosporno je da je to ipak relativno mali broj smrti.
– Za usporedbu, u populaciji starijoj od 80 godina stopa smrtnosti iznosi 25 posto. Što znači da jedna četvrtina oboljelih na kraju i umru. Kod djece se bilježi izuzetno mala stopa hospitalizacije, a i od hospitaliziranih mali postotak premine. Naravno, otkako se pojavio delta soj virusa i povećao broj zaraženih, narastao je i broj hospitalizacija djece u usporedbi s prvom godinom pandemije, u kojoj je dominirao tzv. vuhanski soj. Dolaskom delta soja sada već vjerojatno imamo 200 do 250 hospitalizirane djece na dvjesto tisuća stanovnika u godinu dana, ali to točno ne možemo utvrditi jer još uvijek je delta soj u populaciji prisutan manje od godinu dana – ističe Trobonjača.
Ovaj imunolog upozorava na još jednu važnu stvar: osim najgoreg ishoda, COVID-19 donosi sa sobom i druge rizike.
– I kod djece koja prebole COVID-19 mjesecima mogu biti prisutni umor, glavobolja ili temperatura, pa i kronični COVID. Kod djece se može pojaviti i multiorganski upalni sindrom. U SAD-u je do sada zabilježeno pet tisuća takvih slučajeva. U Hrvatskoj ih ima stotinjak. Riječ je o stanju koje se, ako se na vrijeme otkrije, može uspješno liječiti – ističe Trobonjača.
Cjepivo je, prema mišljenju ovog imunologa, brana od težeg oboljenja. I dobar alat za izbjegavanja ovakvih rizika. Od deset pacijenata na respiratoru u Hrvatskoj, devet ih nije cijepljeno.