Zahuktala se predsjednička izborna kampanja u Hrvatskoj, a seriju razgovora s najizglednijim kandidatima “Slobodna” započinje s aktualnom predsjednicom i HDZ-ovom kandidatkinjom Kolindom Grabar-Kitarović, koja je ovog vikenda, tijekom predizborne turneje, posjetila Dalmaciju i Split.
Zbog čega ste odgađali početak kampanje?
– Dok su drugi to mogli učiniti prije pet, šest ili sedam mjeseci, od mene s pozicije predsjednice to bi bilo neodgovorno. Isto tako, mislim da su ljudi siti političkih kampanja i nema smisla da one traju pola godine. Imam svoju dinamiku, na vrijeme sam najavila kandidaturu, na vrijeme predstavila program “Hrvatska zna i mora bolje”, koji nudi odgovore na izazove s kojima se Hrvatska susreće danas, ali koji isto tako anticipira pojave koje tek dolaze i nisu ograničene mandatom. I sad ću još jednom obići Hrvatsku, slušati, razgovarati s ljudima i ponuditi im Hrvatsku za sve nas, domovinu koja cijeni dostojanstvo svakog čovjeka i u kojoj zajedno stvaramo blagostanje za svaku obitelj.
Prva kampanja
Opažate li razlike između aktualne kampanje i one 2014., kada ste se natjecali za prvi mandat? Kako komentirate suparnike i njihove poruke?
– Razlika je velika. Tada smo išli po pobjedu da bismo Hrvatsku izvukli iz podjela, apatije i negativne spirale, što su bile posljedice štetnih politika Milanovićeve Vlade. Ni jedna država nije imala tako dugu krizu kao Hrvatska, a razlozi za to su podizanje poreza, zaduživanje i nedostatak bilo kakve konstruktivne vizije. Tada smo rekli veliko “ne” bahaćenju, a “da” radu i odgovornosti i izvukli Hrvatsku iz ponora. Danas je situacija bitno drukčija, hrvatsko gospodarstvo raste, plaće rastu, a Hrvatska je prepoznata u svijetu.
Izazovi koji danas stoje pred nama jesu sigurnost granica, ilegalna imigracija, daljnja ulaganja u sigurnost, zaustavljanje iseljavanja i preokretanje negativnih demografskih trendova, ali i izazov da ne nasjednemo na populističke dosjetke onih koji nude jednu tabletu za sve probleme, a to je da se povećanjem ovlasti rješavaju svi problemi. To je politikantstvo, pojednostavljivanje koje može dobro zvučati, no najmanje od svega trebaju nam lažni proroci.
Nemam potrebe komentirati poruke suparnika, to će učiniti glasači koji, vjerujem, mogu prepoznati razliku između ozbiljne politike i programa i dosjetki za društvene mreže.
Neki protukandidati smatraju da ovlasti predsjednika trebaju biti veće, drugi da se predsjednica ili predsjednik treba birati u Saboru.
– I jedno i drugo su alibi-argumenti. Narod želi imati predsjednicu ili predsjednika koji se biraju izravno i čiji izborni legitimitet omogućava da on ili ona budu glas naroda, glas svih državljana prema drugim stupovima vlasti, da bude korektiv. S druge strane, koncentracija moći u jednoj osobi – jer čujem i čitam da bi neki kandidati tužili, sudili i zatvarali i još podosta toga – pokušaji su dodvoravanja jednom dijelu birača jer jako dobro zvuči “evo, kad ja dođem na vlast i kad povećamo ovlasti, svi problemi će biti riješeni”. Ali to je iluzorno, ljudi koji to govore ne poznaju temelje političkog sustava koji funkcionira kao sustav spojenih posuda. Rekla sam već i prije, treba nam stručna i ozbiljna rasprava o preciziranju ovlasti predsjednika RH, ali za to sigurno nije vrijeme tijekom kampanje. U sljedećemu mandatu okupit ću stručnjake, pa ćemo čuti relevantna mišljenja i stavove, a u ovakvom zavaravanju glasača neću sudjelovati. To je podcjenjivanje naroda. S postojećim ovlastima može se mnogo napraviti samo ako se želi i ako se ne traži alibi.
Važnost programa
Predstavili ste svoj program, a neki kandidati kažu da im program ne treba i da će pobijediti bez programa. Je li to moguće?
– Prvo su me prozivali za program, a kad sam predstavila ozbiljan, realan program, koji nudi odgovore na izazove pred Hrvatskom i hrvatskim narodom, i očekivala da ću vidjeti programe drugih kandidata, onda je ta priča prestala. Gdje su njihovi programi? Nema ih! No program je važan jer vjerujem da smo odgovorni i dužni biračima predstaviti stavove, uvjerenja i smjer u kojem mislimo voditi Hrvatsku. Zgodne dosjetke i pošalice su jedno – razumijem da su praktične za današnje medije i društvene mreže – ali ozbiljna politika ipak zahtijeva više od toga. Usudila bih se čak reći i da nedostatak programa odražava karakter kandidata: površnost, podcjenjivanje naroda, nezrelost, nerad i neodgovornost. Svaka ozbiljna stranka ili pojedinac u demokratskom svijetu ima svoj program, a ne niz neostvarivih floskula ili doskočica koje jedino kratkoročno mogu zabaviti ljude, a nakon toga slijedi buđenje.
Što biste izdvojili kao uspjehe prvog mandata?
– Ukratko, rezultat. Hrvatska je danas prepoznata i bolje pozicionirana u vanjskopolitičkim odnosima nego ikada prije, a u odnosu na to kakav je status imala Hrvatska prije šest ili sedam godina, razlika je nebo i zemlja. U zadnjih nekoliko godina napravili smo velik iskorak, ravnopravno razgovaramo sa svim svjetskim državnicima, sudjelujemo u odlučivanju u EU-u, za Hrvatsku se zna u svijetu. To se odražava i na unutarnje prilike, na gospodarstvo, nova radna mjesta i na sve drugo. Preokrenuli smo puno trendova, najveći izazov ostaju negativni demografski trendovi, vrijeme je da ih pozitivno preokrenemo, a upravo o tome govorim u programu za idući mandat.
Smatrate li da će vašoj kampanji štetiti otpjevana rođendanska čestitka Milanu Bandiću, kao i kolači za njega ako završi u zatvoru?
– Neće. To sam rekla ironično, jer se ne mogu složiti da se ljude unaprijed osuđuje a da im sudski nije dokazana krivnja. I to vrijedi ne samo za Bandića, nego i za sve ostale državljane.
Kritizirani ste i zbog dodjele povlaštenih mirovina dužnosnicima-klericima Vojnog ordinarijata. Zbog čega ste donijeli takvu odluku?
– Raditi u Hrvatskoj vojsci nije samo posao, i to nije običan posao. Tko god nije bio u vojnim čizmama, teško može shvatiti kakav je to posao, zvanje koje zahtijeva i snagu duha i vjeru. Vjerujem da svećenici iz Vojnog ordinarijata, koji su s hrvatskim vojnicima 24 sata na dan, u bilo koje doba dana ili noći, u svakoj situaciji, zaslužuju mirovinu koja im po zakonu pripada. Donosim odluke jer vjerujem da su ispravne. To je odgovornost koja ide uz ovu dužnost. Oni nisu samo klerici, oni su ujedno i psiholozi i psihijatri, prijatelji, a često i obitelj.
Jeste li spremni za javna sučeljavanja s protukandidatima? Bojite li se retorike Zorana Milanovića tom prigodom?
– U bilo koje doba, s bilo kime, spremna sam se sučeliti, a s rezultatima vladavine Zorana Milanovića sučeljavam se i ja i nekoliko vlada već godinama. Retorika podjela i vrijeđanja strana mi je i protiv toga se aktivno borim, bez ikakvoga straha, naprotiv, takvu smo viziju bahate Hrvatske već jednom porazili. I opet ćemo.
Urediti sustav plaća
Jedna od kandidatkinja ističe kao kvalitetu svoj visoki kvocijent inteligencije. Mislite li da je to bitno?
– Bitna je vrsta inteligencije. Možete biti sjajan matematičar, ali ako vam nedostaje empatije i socijalne inteligencije, ne možete biti dobar predsjednik. U tom bih smislu radije istaknula domoljublje, vjeru u državu, etiku, predanost radu, sposobnost prihvaćanja vlastitih pogrešaka i iznad svega poniznost služenja narodu, uz istodobno neprihvaćanje pozicije “male zemlje”, nego jednakopravne članice međunarodne zajednice koja prije svega vodi, a ne slijedi.
Tijekom priprema za predsjedničku kampanju Hrvatska je bila suočena s najvećim štrajkom u svojoj povijesti. Kako komentirate njegov tijek i epilog? Bili ste prilično suzdržani.
– Bila sam dosljedna u zagovaranju cjelovite reforme školstva od samog početka. Imala sam jasan stav, ali isto tako moramo biti svjesni da je to primarno posao Vlade i sindikata. Najvažnije je da su djeca u školama, a nije upitno da će se o sustavu vrednovanja učitelja, policajaca, medicinskih sestara, carinika i drugih morati napraviti ozbiljna i cjelovita analiza i urediti sustav. Obrazovanje je ključ budućnosti, toga moraju svi biti svjesni.
Je li Hrvatska danas zaista bolje mjesto za život nego prije pet godina, kad ste imali slogan “Za bolju Hrvatsku”?
– Objektivno, Hrvatska je danas mnogo bolja nego prije pet godina, no još nismo rezultate gospodarskog rasta uspjeli do kraja pretočiti u viši standard života svih građana. Prekinuli smo podjele, ponovno povezali iseljenu i domovinsku Hrvatsku, brinemo se za Hrvate u BiH, ali ako me pitate jesam li zadovoljna – nisam. Zato i idem po drugi mandat, da dovršimo posao, da zaokružimo jedan ciklus od izvlačenja iz ponora do stvarno boljeg života svake obitelji i za veće zajedništvo naše nacije. Za Hrvatsku bi bilo strašno štetno skrenuti sada s ovoga puta i dopustiti da se prekinu ovi pozitivni trendovi i nasjedne na isprazna obećanja.
Sedam točaka
Na temelju čega ćete tražiti povjerenje za drugi mandat?
– Kroz sedam točaka jasno sam izložila kakvu Hrvatsku vidim i smjer u kojem je mislim voditi. Jedna od ključnih točaka jesu daljnje investicije u sigurnost naše države, jer su dobro opremljena i snažna vojska preduvjet razvoja, preduvjet ostvarivanja blagostanja svake obitelji u Hrvatskoj. Klimatske promjene i konflikti po svijetu nalažu nam da gledamo malo dulje od trajanja jednog mandata i utoliko sam ponosna što smo u ovih nekoliko godina vratili Hrvatsku vojsku u Vukovar, Ploče, Pulu i druge gradove, jer ono što su hrvatski branitelji životima i krvlju obranili mi imamo odgovornost čuvati.
A sigurnost je preduvjet razvoja, koji je prva točka mojega programa, razvoja društva, države, gospodarstva. Tu imamo puno posla, od transformacije birokracije u učinkovitu administraciju do smanjenja poreznog opterećenja, kako bi se oslobodio potencijal i poduzetnika i naših ljudi i stvarala dobro plaćena radna mjesta.
Vjerojatno najvažnije, prekinuli smo dijeljenje naroda, pokazali što možemo kad smo zajedno, pokazali da postoji optimizam, koji nam je nužan kako bismo ponosno i samouvjereno gradili svoju budućnost.
Jeste li sigurni u punu podršku HDZ-a? Ne bojite se afere poput one “WhatsApp”, s čijim se akterima obračunao premijer Plenković?
– Hrvatska demokratska zajednica velika je obitelj i znam da imam potporu stranke s kojom sam rasla i sazrijevala. Svi mi dijelimo zajedničke vrijednosti domoljublja, državotvornosti, a budućnost Hrvatske vidimo na temeljima koje je postavio dr. Franjo Tuđman, a to je zajedništvo hrvatskog naroda. Naravno da ima različitih mišljenja, danas smo slobodna zemlja i dobro je da ima različitih stavova. Jednoumlje više nikada ne smije biti obrazac ponašanja u Hrvatskoj i ne sumnjam da članice i članovi HDZ-a stoje iza politike koju zastupam i provodim.
Na skupu Zajednice žena HDZ-a spomenuli ste da se žene u Hrvatskoj suočavaju s drukčijim kriterijima, odnosno diskriminacijom.
– Pa kad sam i to izrekla, još jednom sam se našla pod salvom kritika, a i već uobičajenih vrijeđanja i izrugivanja. Ne žalim se, spremna sam na to, ali činjenica je da su žene, pa tako i ja, izložene drukčijim kriterijima. Primjerice, meni se broji odjeća koju sama plaćam i kupujem kod naših, hrvatskih dizajnera, koje promoviram po svijetu, a ne sjećam se da sam u zadnjih deset godina čula da se nekom političaru broje odijela, cipele i kravate...
Postoje pomaci, ali žene još uvijek nisu posve ravnopravne i za to ću se i u drugome mandatu boriti; još uvijek imamo primjera nejednakih plaća za isti posao, a problemi su i u javnoj percepciji i kriterijima vrednovanja.
Podrška starijima
Navodite da ćete se zauzimati za uvođenje funkcije pravobranitelja za starije. Čime bi se on bavio?
– Cijela Europa ima “stareću” populaciju, pa tako i Hrvatska. Ljudi starije dobi suočeni su s nikad bržim tehnološkim promjenama, načinom života, a istodobno se povećavaju potrebe za njegom i zdravstvenim uslugama. Stoga smatram kako im moramo pružiti potporu, a pravobranitelj za osobe starije dobi posebno bi se posvećivao njihovim problemima. Uključivost i zajedništvo temelji su moje politike; nitko, a pogotovo ljudi starije dobi, ne smiju biti isključeni iz društva. Tako pokazujemo svoju zrelost kao narod, a to posebno mora vrijediti za političare.
Čini mi se da bi starijima bile primarne veće mirovine, koje su većini sada vrlo mizerne?
– Upravo zato moramo nastaviti u ovom smjeru i ne nasjesti na isprazna obećanja. Raste hrvatsko gospodarstvo, rastu plaće, a pretvaranje trome birokracije u učinkovitu administraciju te daljnje porezno rasterećenje rada i investicija trebaju nam kako bismo otvorili novi ciklus razvoja Hrvatske i povećavali broj zaposlenih. To je jedini recept za povećanje i primanja umirovljenika, koja su, slažem se, nedovoljna, a ponekad i mizerna, što se potvrđuje i iz razgovora s ljudima na terenu.
Dalmacija već niz godina bilježi rast turizma i to je značajno za državni proračun, no zadnjih godina počinju se javljati problemi upravo zbog masovnosti i pritiska na krhku infrastrukturu gradova i općina u Dalmaciji. Kakva je vaša vizija održivog turizma?
– Priljev deviza od turizma iznimno je važan, udio turizma u našem BDP-u je visok i evidentno je da smo u nekim stvarima došli do “plafona”. Dolazi vrijeme u kojem moramo promijeniti paradigmu iz masovnosti u turizam iskustva naših korisnika, razvijati i ponuditi usluge više dodane vrijednosti. U nekim su mjestima i destinacijama to i prepoznali i to je proces na kojem treba ustrajati.
Je li Dalmacija time “osuđena” na uslužni sektor?
– Ne! Velik broj turista koji dolaze na našu obalu vidim kao odličnu razvojnu priliku, posebno u smislu turizma kao značajnijeg multiplikatora za niz drugih djelatnosti, od prerađivačke industrije i poljoprivrede do razvoja novih usluga. Osim toga, smatram da u Dalmaciji trebamo intenzivnije razvijati čiste industrije visoke dodane vrijednosti.
Sigurnost države
Veliko iskušenje za Hrvatsku je sigurnost granica, posebno s BiH. Ondje se događa prava migrantska kriza, Hrvatska ne pušta izbjeglice. Pribojavate li se dramatičnog razvoja događaja?
– To su teme koje nadilaze mandat ili dva, a nadilaze i ideološke ili stranačke podjele te imam odgovornost djelovati u tom području, pogotovo kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga. Globalno se događaju dinamični procesi i pojavljuju izazovi na koje moramo biti spremni sad, jer kada se dogode, a nismo spremni – bit će kasno. Pritisak na naše granice u sljedećim će desetljećima biti pojačan, ovo čemu svjedočimo samo je uvod u ono što slijedi, i kao predsjednici posao mi je osigurati državne granice i naš način života, mir i blagostanje za sve naše obitelji. Vratili smo vojsku u gradove diljem Hrvatske i nastavit ćemo proces opremanja jer sigurnost države nema alternative. Iako je Hrvatska članica NATO saveza, mi moramo biti spremni obraniti svoje granice u svakom trenutku, i to činimo. Bit ćemo spremni za izazove koji dolaze, tu nema dvojbe.
Za što ćete se zauzimati u drugome mandatu kad su u pitanju Hrvati u Bosni i Hercegovini?
– Hrvati imaju dvije domovine, koje su branili i obranili – Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Ne zaboravimo, Split se branio na Kupresu u travnju 1992., Bosna i Hercegovina se oslobađala na Kupresu u listopadu i studenome 1994. godine. Nisam dopustila i neću dopustiti da Bosnu i Hercegovinu prisvaja jedan narod. Hrvati su konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini od pamtivijeka, a nemali dio našeg naroda koji ne živi u Bosni i Hercegovini potječe upravo iz Bosne i Hercegovine. Stoga, štiteći Hrvate u Bosni i Hercegovini, Hrvatska štiti i sebe, svoje korijene, identitet, povijest i čast.
Često spominjete da je iseljena Hrvatska potencijal, dok su se neki kandidati zalagali za to da se ukine pravo glasa hrvatskim iseljenicima? Gdje je istina?
– Politiku gradim na temeljima pomirbe, odnosno zajedništva hrvatskog naroda. Gdje god živjeli, mi smo jedan narod i svatko mora imati mogućnost participirati u demokratskom životu naše domovine. Mislim da trebamo prestati govoriti o “onoj” ili “ovoj” Hrvatskoj. Sve je to naša Hrvatska, sve su to naši ljudi, a mnogi iz iseljeništva bili su ovdje kad se hrvatsku državu branilo i stvaralo. Njihova je ruka ispružena i danas. A danas to znači da zajedno sudjelujemo u razvoju, u izgradnji Hrvatske kao zemlje u kojoj svatko ima svoje dostojanstvo, u kojoj se svatko osjeća slobodno i u kojoj može ostvariti svoj potencijal.
