Korona je opasno nagrizla osjetljivo tkivo kulture, koja ni prije ove pandemijske pošasti nije bila pretjerano financijski mažena i pažena! Znaju to ovdašnji kulturnjaci i udruge, nositelji onoga što bi se moglo nazvati šibenskom nezavisnom scenom, bez čijeg bi rada grad bio siromašniji za mnoga, mahom, glazbena događanja o kojima se govori i izvan granica grada i županije. Znaju to i u šibenskoj gradskoj upravi koji su ovih dana odlučili s koliko će proračunski kuna sufinancirati kulturne udruge i njihove ovoljetne festivale i događanja.
Ta je odluka trebala biti donesena u veljači, no zbog korone sve je stalo i proračun se slabije puni, a zbog novih okolnosti i 'novog normalnog' Grad Šibenik ponovio je sredinom svibnja svoj poziv za javne potrebe u kulturi, tražeći da svi revidiraju svoje prijavljene projekte i programe. Tomu su kumovale i propisane epidemiološke upute zbog kojih, primjerice mnogi još uvijek ne mogu znati s koliko će publike moći računati, a otkazani su nastupi i gostovanja stranih izvođača. Zbog potonjeg iz gradske su uprave poručili kako je ovo godina domaćih kulturnih snaga na čiju kreativnost, prilagodljivost i inovativnost i te kako računaju, zadovoljni što su osigurali 'kontinuitet tradicionalnih programa i djelovanja udruga, makar u skromnijoj produkciji i intimnijem formatu'.
Prevedeno u kune to znači da će iz gradske blagajne za udruge i ovoljetna kulturna događanja biti osigurano ukupno 845. 000 kuna, što je za 20 posto manje negoli je to bilo lani.
Snalazit će se
Predsjednica Kulturnog vijeća Šibenika Morana Periša, koje je prijavljene programe vrednovalo, a gradonačelnik Željko Burić njihov prijedlog 'amenovao', kaže kako je s obzirom na situaciju i činjenicu da su neki gradovi napravili puno oštrije rezove, Šibenik još i dobro prošao.
- Svjesni smo koliko je situacija teška i da nikomu nije lako. Problem je i što su drugi izvori financiranja dovedeni u pitanje. Organizatorima nije lako doći sada ni do sponzora, a i turističke zajednice koje su uvijek sudjelovale u financiranju festivala i ljetnih kulturnih događanja su na koljenima jer su ostale bez turističkih pristojbi. Ako znamo da je pad gostiju 99 posto, jasno je o čemu govorimo - kazala je Periša.
Od svih festivala i događaja na koje je Šibenik već navikao, neće se održati jedino Off Jazz and Blues Festival. Organizator, istaknuti šibenski glazbenik Vojislav Marković, odustao je, jer u novim okolnostima ne bi, objasnila je Periša, mogao zadržati razinu kvalitete na koju je publika navika.
Svi ostali morat će se snalaziti i hrvati s problemima, financijskim i organizacijskim, kako najbolje znaju i umiju. Pa tako i Branko Viljac, direktor Večeri dalmatinske šansone koje su dobile najviše novca od svih festivala i manifestacija.
- Lani smio dobili 105. 000 kuna, a ove godine 100. 000 kuna. To naoko izgleda puno. Ali, nije problem u tomu koliko smo novca dobili ove godine, jer je takva situacija. Problem je koliko Šibenik inače izdvaja za svoj festival. Splitski festival, primjerice, dobiva pet puta više. S druge strane Večeri šansone struka je davno prepoznala, a to svjedoče naše brojne nominacije i osvojeni Porini. Split je, eto, ove godine prvi put bio nominiran, na mukama je Viljac, a one mu rastu i zbog toga što je gotovo nemoguće doći do sponzora, kaže. Ne može, kao ni ostali, računati ni na pomoć TZ Šibenika. Zbog toga će se popularna Šansona u korona izdanju, umjesto dvije, održati samo jednu večer.
- Imat ćemo samo Večer novih skladbi. Ove godine ostajemo bez Večeri starih skladbi koja je trebala biti posvećena Arsenu Dediću. Pet je godina od kada nas je napustio i red je bio da mu se odužimo. Možda ljudi ne znaju, ali Arsen je, pogotovo, prvih godina bio jako zaslužan za Šansonu. Puno je pisao i puno se njegovih pjesama izvodilo na festivalu, pokretanje kojeg je podržavao i tu smo mu večer bili dužni napraviti. Ali, neće je biti. Međutim, s Gabi i Matijom dogovorili smo se da je održimo dogodine - ističe Viljac.
Tribine i koncerti
Šibenski plesni festival drugi je na "ljestvici" s dodijeljenih 50.000 kuna, a ovoga ljeta za 10. obljetnicu, pokretačica i organizatorica Zorana Mihelčić i njezin plesni teatar Sjene, pripremali se zanimljiv program s istaknutim svjetskim plesnim izvođačima. Sve se, međutim, moralo svesti na dva dana plesna dana i program na trgu kod katedrale i Tvrđavi Barone, kako je objasnila Morana, zbog čega, malo šale u neveseloj situaciju, Šibenski plesni festival najavljuje svojih 9,5 umjesto 10 godina održavanja!
Dobra je vijest i da je koronu preživio Hrvatski festival putnika. Nije ga bilo u svibnju, kada se inače održava, ali će uz pomoć i 35.000 kuna iz gradske kasice prasice sredinom rujna Šibenik opet učiniti jedinstvenim mjestom u Hrvatskoj, a i šire, gdje se prepričavaju i promiču putnici i putovanja.
S gradskih 40.000 kuna, svijet animacije od 20. do 24. srpnja u Šibenik donosi Međunarodni festival animacije Supertoon koji će, vjerojatno biti među rijetkima, ako ne i jedini, koji će imati međunarodni "proizvod" i goste.
Po 25.000 kuna dobili su pak Kulturaljka, program udruge Park u sklopu kojeg su se u ožujku i travnju trebale održati tribine i koncerti, među ostalim splitskog repera Vojka V i riječkog Leta 3, ali je sve odgođeno za rujan s još neutvrđenim terminima, Festival alternative i ljevice (FALIŠ) kao i Orguljaška ljetna škola. Nadalje, festivali, uglavnom elektroničke glazbe: Blast fest udruge ProTok, TLM festival koji organizira udruga Oksid te Regius, Membrain i Project Vojarna Open Air 2020. morat će se zadovoljiti sa po 8.000 kuna.
Kada je riječ o udrugama daleko najviše novca izdvojeno je za Šibensku narodnu glazbu (190. 000) i Šibensko pjevačko društvo Kolo (180. 000). Periša podsjeća kako je riječ o kulturnim udrugama koje, iako amaterske, djeluju više od stotinu godina i svojevrsni su simboli Šibenika i njegove kulture. U Kulturnom vijeću predlažu da glazbari i kolaši u gradskom proračunu, ukoliko to zakon omogućuje, dobiju posebnu stavku.
Ljetni koncerti
- Nastojali smo naravno ne dovesti u pitanje nijednu udrugu i njihovu opstojnost. Sve oni rade tijekom cijele godine, odazovu se i uključe u mnoge gradske manifestacije. Tu su recimo i otočne udruge koje su često nositelj kulturnog života u toj sredini i zato su važne. Zato njihovo financiranje odvajamo od ljetnih festivala i događanja koji u Gradu zovu Šibensko kulturno ljeto. Prijedlog je da se taj program naziva 'Grad je pozornica' i da se, recimo, poput Martinske zna gdje se što i kada događa, da bude prepoznatljivo. Martinska nam je važna ne samo zbog SeaSplash Festivala i Vedrana Menige, koji je lani imao snažan odjek i na nacionalnoj razini, nego šibenske nezavisne urbane glazbene scene i da tu uključimo naše mlade snage da im damo prostor gdje se mogu izraziti, učiti, raditi...
A Šibenik nesumnjivo treba imati i svoj Gradski komorni orkestar koji posljednjih godina s velikim entuzijazmom i energijom vodi profesor violine i glazbenik Jure Celić. Korona ih je oštetila za 10.000 kuna u odnosu na lani, pa su sada dobili svega 20. 000 kuna. Propala im je i planirana suradnja s NP Krka, pa će uz dobiveni iznos morati primijeniti i kakvu čarobnu formulu da bi sve planirano mogli izvesti, jer redukcije programa, tvrdi Celić, neće biti.
- Svoj tradicionalni ljetni koncert održat ćemo na Svjetski dan glazbe, 21. lipnja u 11 sati ispred muzeja. Radimo i vježbamo kao ludi, a vjerujem da ćemo stići pripremiti koncert za Arsenov rođendan. Izgurat ćemo sve to, a održat ćemo, naravno, krajem godine i svoj redoviti božićni koncert, govori Celić koji žali jedino za tim što ni uz najmoćniji čarobni štapić u ovoj godini neće moći, kako je priželjkivao, snimiti prvi nosač zvuka Gradskog komornog orkestra.
Matica hrvatska
Sa skromnih 10. 000 kuna morat će se pokriti vrlo aktivna i sve prisutnija Fotopoetika. Među ostalim, u doba korone, ta je udruga u suradnji s klubom Azimut pokrenula brojne, vrlo praćene, online kulturne događaje.
- Prvi smo se put javili na ovaj natječaj i nismo znali što možemo očekivati, hoćemo li uopće proći, tako da nam je s te strane drago da smo dobili neki novac. S druge, mi već godinama radimo razne programe i ove smo godine planirali raditi nekoliko događaja vezano uz predstavljanje knjige pjesnika i političara iz Martiniquea Aimea Cesairea "Zapisi o povratku u zavičaj" koju je napisao u Šibeniku dok je tu boravio u kući svog prijatelja, našeg uglednog znanstvenika Petra Guberine. To je prvi put da se ta knjiga prevodi na hrvatski i iza toga stoji Fotopoetika, no sada trebamo vidjeti što ćemo na kraju moći napraviti s tih 10. 000 kuna, s podvojenim osjećajima govori Snježana Klarić koja pjesnikinjom i putnicom Majom Klarić vodi udrugu.
Šibenski Ogranak Matice hrvatske pak morat će se zadovoljiti s 7.000 kuna. Predsjednica Zdenka Bilušić kaže kako su lani dobili nešto više 10 000 kuna što je, smatra, također nedovoljno za kvalitetniji rad jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih udruga. Matica bi skoro trebala objaviti novi broj Osvita, svog godišnjaka koji okuplja brojne stručnjake i znanstvenike koji se bave temama vezanim uz šibensku kulturu i povijest i koji svoje priloge, na sreću, pišu bez honorara. Da nije tako, časopis na kojeg su u Ogranku MH Šibenik jako ponosi, više ne bi mogao izlaziti, budući da sama priprema i njegovo tiskanje stoji duplo više od sada dobivenog novca - 14 000 kuna.
- Naravno da je to malo. Malo je bilo i prije, a ovo je još manje od malo. U takvim okolnostima teško je raditi i stvarati kvalitetne programe, a mi imamo problem što su nam režijski troškovi prostora koji koristimo veliki. Riječ je o staroj zgradi sa starim instalacijama pa, primjerice, za vodu u prošlom mjesecu kada u prostorije zbog korone nitko nije ni dolazio, moramo platiti 150 kuna - govori Bilušić.
Idemo do grada
Između 21 šibenske udruge za koje je izdvojeno ukupno 505.000 kuna, našli su se i šibenski likovni umjetnici okupljeni u Grupi 9.
- Onoliko koliko smo tražili toliko smo i dobili - 5 000 kuna. S tim novcem održat ćemo našu redovnu godišnju izložbu, a javili smo se i na natječaj TZ Šibenika "Idemo do grada" s projektom Galera koji smo imali i lani, ovaj put s višednevnim događanjima. Trebalo je biti u svibnju, ali je to propalo, a iz TZ nam dalje ništa nisu javili iako svi znamo da nema sezone i turista, pa nema ni novca - zaključio je Borko Čelar, član Grupe 9.
Koliko će novo normalno biti normalno, barem kada je riječ o kulturi, vidjet će se već krajem idućeg tjedna. Led će probiti 60. Međunarodni dječji festival koji se svečano, istina drugačije negoli je publika navikla, otvara u subotu, 20. lipnja.
Unatoč svemu, Periša nije pesimična i poziva na razumijevanje.
- Generalno gledano situacija je teška i treba imati razumijevanja za sve. Sve je skupo i teško je svima, organizatorima i publici. Ali, do prije mjesec dana čvrsto sam vjerovala da ovoga ljeta neće biti ničega. Sada mislim da će nam se dogoditi neka iznenađenja i dobra energija!