Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku nije jedina gradska kulturna ustanova koja bi energetsku obnovu svoje zgrade vrlo skoro mogla financirati nepovratnim sredstvima iz Europske unije. Naime, projekt energetske obnove Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić" Grad Šibenik prijavio je prije desetak dana na natječaj Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021.-2026., u isto vrijeme kada i kazalište.
I dok se za kazališnu "energetsku priču" traži 1,5 milijun eura, šibenskoj je knjižnici potrebno čak 3,1 milijun eura. Budući da je knjižnica smještena u zgradi koju je projektirao istaknuti hrvatski arhitekt, rođeni Šibenčanin, Ivan Vitić, interpolirajući moderno ostakljeno zdanje sa spomeničkom baštinom, tj. ostacima gradskih bedema, i ona se, baš kao i kazalište, natječe u kategoriji kulturnih spomenika što znači da će projekt energetske obnove biti u cijelosti financiran europskim novcem. Naravno, ukoliko prođe na natječaju.
Energetska obnova Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić", doznaje se od ravnatelja Vilijama Lakića, obuhvaća radove na sustavu klimatizacije, rasvjete te kompletnu zamjenu staklenog pročelja zgrade.
-Iz gradske uprave jednog su nam dana došli, rekli za ovaj natječaj te tražili da hitno kažemo što nam je potrebno. U Gradu vode ovaj projekt, a radit će se nova klimatizacija, jer postojeću, premda je riječ o kvalitetnom sustavu, stalno moramo popravljati. Svako malo nešto se kvari. Sadašnji serviser to uspješno obavlja, ali dok do njega nismo došli nekoliko se njih izmijenilo i probleme nisu mogli riješiti. Ipak stalni kvarovi samo lani su nas koštali 100 000 kuna. Veliki problem nam predstavlja i rasvjeta. U posljednje vrijeme, žarulje česti izgaraju i moramo ih mijenjati. Problem je i što se sve oko tih žarulja počelo zagrijavati i pregrijavati tako da smo čak imali i jedan mali požar, pa smo morali zvati i vatrogasce. Zbog svega toga, a i činjenice da je dio rasvjete postavljena točno iznad polica s knjigama, knjižnice nije dovoljno osvijetljena. Sve su to halogene žarulje, a zbog tog pregrijavanja razmišljali smo postaviti led rasvjetu, ali to nije samo zamjena vrste žarulja, nego traži i dodatne radove – kazao je Lakić.
Poseban izazov, smatra, bit će, zamjena postojećih prozora, odnosno staklenog pročelja u kojem je, zapravo, gotovo cijela zgrada.
-Dio te staklene fasade propušta kišu, a velik problem predstavljaju nam i zavjese koje su se deformirale tijekom proteklih 20 godina od kada je bivši dom JNA na Poljani preuređen i obnovljen za potrebe knjižnice. Te su nam zavjese vrlo važne da prave sjenu ne samo zbog vrućine, jer je bez njih ljeti gotovo neizdrživo, nego i zbog čuvanja knjiga koje ne smiju biti izložene tolikoj količini sunčeve svjetlosti, pogotovo da sunce izravno pada na knjige. Problem je i što se sustav za podizanje tih zavjesa također stalno kvari – istaknuo je Lakić.
Projektom energetske obnove knjižnice nije obuhvaćena hidroizolacija krovišta, premda je to i dalje jedan od gorućih problema Vitićeve zgrade na Poljani. Osim kiše koja se s krova slijeva u neke prostorije knjižnice, najviše u ured računovodstva, Lakić kaže kako vlaga prodire i u prostor u prizemlju zgrade u kojem voditeljica Centra za vizualnu kulturu Zedenka Bilušić vodi dječje radionice.
-Slijevanje kiše s krova veliki nam je problem koji ne možemo otkloniti kao ni vlagu u radionici za koju nitko do stručnjaka koje smo zvali ne zna točno odakle dolazi – zdvojno će Lakić ne skrivajući da mu je žao što problem prokišnjavanja i vlage nije mogao biti uključen u projekt energetske obnove knjižnice. Ovako, morat će čekati neka bolja vremena i neke nove natječaje.
