Dalmatinci su najpametniji ljudi na svitu. Oni su odavno, još u socijalizmu, shvatili ono što većina ne može skužiti ni danas. Da je jedini materijal u koji se isplati ulagati – beton.
Kakvo zlato, kakvi bakrači, dionice, tehnološki sektor, IT djelatnosti, Wall Street i Londonska burza, pa svako jutro čekaš Financial Times i pratiš kako to ide, pola posto gori, pola posto doli. Ništa to. Najbolje ulaganje, ne samo u Dalmaciji, nego i u svitu, općenito, u zadnjih je 50 godina, bilo ulaganje u – mišalicu za beton. Svaki joj se dio pozlatio. A svaki dinar ili kuna u nju uložena vratila se stostruko.
Vele ovi iz reklama što svako malo iskaču na ekrane naših pametnih telefona da se isplati ulagati u investicijsko zlato, jer da mu je cijena skočila od 2000. godine do danas – trista posto. Ne’š ti postotka! Betonske su građevine, otkako je izgrađena autocesta, Dalmatina, skočile južno od Svetog Roka, barem šest puta. Nema zlata koje to može pratiti, ni Aljaske koja se s nama može mirit.
I Putinovoj se Rusiji, evo, vidili smo, može stati na kraj, zavrnuti joj špine od nafte i plina. A nama se, rastu cijena naših nekretnina, unatoč svemu, ne nazire kraj. Dapače, što se više ratuje, što cijene dionica više padaju, što se manje isplati štediti, jer cijene luduju, to više rastu cijene nekretnina i njihova magična privlačnost. Novci ne propadaju ako ih pretvoriš u nekretninu. I to više ne mora nužno biti prvi red do mora. Dapače, ne mora uopće biti kraj mora.
Jer, friški podatak koji smo na zadnji dan rujna čuli od Dina Karađole, direktora Turističke zajednice grada Šibenika, jest da je šampion turizma u prvih devet mjeseci ove godine – šibenska Dubrava. A to je ruralni, poljoprivredni kraj debelo preko magistrale, u zaleđu Šibenika, u kojem do prije neku godinu nitko nije ni razmišljao da bi se jednog dana, uz loze i maslinu, mogao eventualno baviti turizmom. Mora ne da nema, nego je jedina “voda” u selu bio ugostiteljski objekt u selu/mistu/prigradskom naselju koji se popularno naziva(o) – “Lokva”.
A onda su, mic po mic, krenule gradnje bazena. I u prvih devet mjeseci ove godine Dubrava je napravila 14.201 noćenje, što je 50 posto više nego u istom razdoblju rekordne 2019. godine! Kada je bilo samo 9467 noćenja. I da stvar bude ljepša, više od 50 posto od tih 14.201 noćenja, ostvarili su Nijemci. Što znači da su Dubravljani postigli i dobre cijene, jer su Nijemci na glasu kao zahtjevni, ali i platežno moćni i izdašni gosti. Digao se i Jadrtovac, koji je blizu vinograda u Donjem Polju, a poznat je po Morinjskom zaljevu i ljekovitom blatu.
Njima se godinama obećavalo kako će im se na naslagama blagotvornog peloida graditi lječilište, ali izgleda da će im prije pomoći obični turizam i njegova noćenja, nego mutna obećanja političara. I Jadrtovac je porastao gotovo 40 posto u prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na rekordnu, pretkoronašku 2019. godinu. S 3381 noćenjem stiglo se na ravnih 4656 noćenja. I tako, dok se cili svit misli u što će investirat, Dalmatinac koji tradicionalno nosi lančić oko vrata, svoju će kunu prije negoli za zlato, dat za – mišalicu. Sjajna je to sprava, kamen pretvara u zlato. Samelješ ga usitnu, na tri sića škalje dodaš sić cimenta i sić vode, izmišaš dobro – i to je to. Jednostavno, a genijalno!