Pola stoljeća mu je tek, a sad je uvršteno među 673 najbolja mlada sveučilišta u svijetu! Sveučilište u Splitu, a o njemu je riječ, na najnovijoj ljestvici za 2024. godinu uglednog britanskog časopisa specijaliziranog za teme visokog obrazovanja Times Higher Education (THE) jedino je hrvatsko mlađe sveučilište koje se našlo na ovoj ljestvici, a smjestilo se u skupini sveučilišta od 351. do 400. mjesta.
Times Higher Education, podsjetimo, svake godine objavljuje i veliku ljestvicu najboljih svjetskih sveučilišta (World University Rankings), dok na ljestvici najboljih mladih sveučilišta (Young University Rankings) donosi poredak onih koji su osnovani prije 50 ili manje godina.
Prošle godine na toj se ljestvici nalazila i Rijeka, međutim, s obzirom na to da je njihovo sveučilište osnovano 1973. godine, više i ne mogu sudjelovati u rangiranju. Sveučilište u Splitu, podsjetimo, ove godine obilježava upravo 50. obljetnicu (utemeljeno 15. lipnja 1974. godine), a osim na ljestvici mladih sveučilišta, redovito se posljednjih godina pozicionira i na „velikoj“ THE listi najboljih svjetskih sveučilišta. U Hrvatskoj je najveći broj sveučilišta (ako izuzmemo Zagreb i, gledano u povijesnom kontinuitetu, uz određene prekide i Zadar) zapravo mlađe pola stoljeća.
Najbolje mlado sveučilište na svijetu, prema THE poretku, jest Nanyang Technological University iz Singapura, a najbolje europsko je francuski Paris Science et Lettres - PSL Research University Paris. U našem okruženju najbolji je plasman ostvarila Slovenija, odnosno njihovo Sveučilište u Mariboru (samo godinu mlađe od splitskog) koje je tek skupinu iznad Sveučilišta u Splitu (Mariborci su između 301. i 350. mjesta). Na listi je i drugo njihovo Sveučilište Primorska, koje se plasiralo u skupini svjetskih sveučilišta od 401. do 500. mjesta, jednako kao i srbijanski Univerzitet u Kragujevcu, jedini „predstavnik“ te zemlje na ovoj ljestvici.
THE Young University Ranking, kako objašnjavaju, osim rangiranja 673 mlada sveučilišta, navodi i dodatnih 499 institucija iz visokog obrazovanja sa statusom "izvjestitelja", što znači da su dostavile podatke, ali nisu ispunile njihove kriterije prihvatljivosti za rangiranje. Jedno od njih je i Sveučilište u Mostaru, koje je kao jedino sveučilište iz Bosne i Hercegovine u THE vrednovanju, ali je završilo u kategoriji „izvjestitelja“, bez plasmana.
Listu najboljih mladih sveučilišta u svijetu THE „kroji“ prema istim pokazateljima uspješnosti kao i veliku World University Rankings, ali su ponderi ponešto prilagođeni. Ti su pokazatelji grupirani u pet područja: poučavanje (okruženje za učenje), istraživačko okruženje (volumen, prihod i ugled), kvaliteta istraživanja (citiranost, snaga istraživanja, izvrsnost istraživanja i utjecaj istraživanja), međunarodna perspektiva (osoblje, studenti i istraživanje) te povezanost s industrijom (prihodi i patenti).
Rektor Dragan Ljutić: ‘Borimo se‘
Splitsko je sveučilište najbolje ocijenjeno u području kvalitete istraživanja, a nešto slabije u istraživačkom okruženju. Opisujući Sveučilište u Splitu, iz THE navode kako ono broji oko 20 tisuća studenata, da na jednog nastavnika dolazi oko 15,7 studenata, ukupno je više studentica nego njihovih muških kolega (58:42), dok je broj stranih studenata tek oko dva posto (na vodećem singapurskom Nanyangu, na primjer, te se brojke penju na čak 27 posto).
Rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić zadovoljan je što je Split i dalje ostao vidljiv u svjetskim okvirima i što je THE, jedna od najuglednijih svjetskih ljestvica, zadržala visoki rejting ovoga mladog sveučilišta.
- Borimo se, ovo je potvrda našeg rada. Posebno nam je drago što smo prepoznati po kvaliteti znanstvenih radova, njihovu broju po znanstvenicima i utjecaju naše znanosti na svjetsku znanost.
Postavili smo visoke kriterije. Recimo, da biste doktorirali na splitskom Medicinskom fakultetu, morate objaviti najmanje dva rada u svjetski uglednoj literaturi, čime već prolazite međunarodne recenzije - opisuje rektor Ljutić neke od aduta koji svjedoče o visoko podignutoj ljestvici sastavnica Splitskog sveučilišta.
Sveučilište ima u planu poboljšavati kvalitetu i na drugim razinama, kaže, od objedinjavanja studija mora i mediteranske agronomije kako bi bili uspješniji i u području okoliša, jačanja studija na engleskom jeziku, privlačenja inozemnih studenata, a nada se i još boljemu znanstveno-istraživačkom radu nakon pripojenja Instituta MedILS Sveučilištu.