Predsjednica Općinskog suda Ana Mišlov u Zadru uputila je priopćenje vezano uz jučerašnju deložaciju na Viru koje prenosimo u cijelosti.
"Nakon što je Općinski sud u Zadru u predmetu broj Ovr-1993/16 koji se vodi u pravnoj stvari ovrhovoditelja B.P. protiv ovršenika E.SCH., E.SCH. i H.F.SCH donio zaključak o predaji nekretnine kupljene na javnoj dražbi kupcu i odredio ovrhu protiv E.SCH., E.SCH. i H.F.SCH, kao osoba koje se nalaze u posjedu prodane nekretnine, iako nisu vlasnici iste (vlasništvo nekretnine stječe se tek uknjižbom u zemljišne knjige po čl. 119. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), medijski prostor je iskorišten kako bi se izvršio neprimjeren i nedopušten pritisak na rad Općinskog suda u Zadru, a time i uredujuće sutkinje. Ovo i kroz prozivanje predsjednice suda za uskraćivanjem pomoći ovršenicima u konkretnom slučaju, iako predsjednica suda, kao sutkinja koja obavlja poslove sudske uprave, nije ovlaštena utjecati na rad pojedinog suca u konkretnom predmetu.
U konkretnom slučaju, a kako to proizlazi iz dokumentacije koja se na isti odnosi, E.SCH. i H.F.SCH sklopili su u kolovozu 2009. godine kupoprodajni ugovor sa J.G., zemljišnoknjižnim vlasnikom predmetne nekretnine. Kupci iz navedenog ugovora, E.SCH. i H.F.SCH, nisu se upisali u zemljišne knjige (prema zakonu vlasništvo na nekretnini stječe se tek uknjižbom), te je upisani vlasnik na navedenoj nekretnini ostao prodavatelj J.G.
Obzirom da su M.Ž. i M.Ž u parničnom postupku vođenom protiv J.G., ishodili pravomoćnu i ovršnu presudu protiv J.G., temeljem iste presude kao ovršne isprave pokrenuli su ovršni postupak, te su kao sredstvo ovrhe odredili nekretninu u vlasništvu J.G., a u posjedu koje su se nalazili E.SCH. i H.F.SCH. U navedenom ovršnom postupku M.Ž. i M.Ž protiv J.G., predmetna nekretnina je prodana na javnoj dražbi kupcu B.P., koji je na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi stekao vlasništvo navedene nekretnine.
Valja podsjetiti i na činjenicu da svaki kontradiktorni postupak ima dvije suprotstavljene stranke te jedna, po prirodi stvari, ostaje nezadovoljna sudskom odlukom. Sudsku odluku sudac ne donosi da pridobije naklonost medija, javnosti, politike ili udruga, već na temelju zakona.
Protiv svake odluke suda stranka ima pravo korištenja pravnih lijekova. Odluke suda prvog stupnja preispituju se u žalbenom postupku pred višim sudom, a pravomoćne i ovršne sudske odluke provode se u sudskom postupku ovrhe, a ne na ulici i u medijima.
Ovdje treba istaknuti moć i značaj medija, te važnost medijskih sloboda, kao i važnost postojanja udruga koje za svoj cilj imaju zaštitu prava građana ili određene skupine građana.
Ne smije se pritom izgubiti iz vida da je zakonom zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, te korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka.
Stvaranje atmosfere linča, huškanje javnosti, omalovažavanje rada suca čija odluka se jednoj stranci u postupku ne sviđa, nedopustiva je.
Javnost mora biti upoznata sa činjenicom da je u konkretnom slučaju medijska kampanja pokrenuta svega dan prije unaprijed određene provedbe ovrhe, kako bi se na sud izvršio pritisak.
Pri tome se neodgovorno gube iz vida i prava ovrhovoditelja u konkretnom slučaju, kao osobe koja je svoje pravo stekla u zakonito provedenom sudskom postupku, te se postavlja pitanje ravnopravnosti stranaka u očima javnosti, povreda koje ravnopravnosti dovodi do pravne nesigurnosti u društvu.
Suci stoga rade i radit će svoj posao i ubuduće, te će štititi načelo jednakosti stranaka pred sudom, pa i u slučaju kada te stranke nastoje opstruirati rad suda neprimjerenim pritiscima koji imaju dugoročno negativne posljedice po društvo u cjelini. Ovo stoga što bi svim građanima trebala biti u interesu vladavina zakona, a ne zakon ulice.