.jpg)
Koža je jedini organ koji je u potpunosti pod kontrolom simpatičkog živčanog sustava. Simpatikus povećava sposobnost organizma za napore, priprema organizam na pojačani rad i za opasnost, a djeluje i u stanju emocionalnih promjena. Povećanje ili smanjivanje otpora u koži, kao reakcije na promjene unutar simpatičkog sustava, govore o reakcijama koje prethode kognitivnoj razini.
Duboko u unutrašnjosti sveučilišne zgrade, u njezinim podrumskim prostorijama, smjestio se Laboratorij za eksperimentalnu psihologiju pri Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru. A u njemu - osmokanalni računalni poligraf. Na sreću, ne radi se o uređaju na kojim bi profesori ispitivali učenike o njihovom znanju, jesu li varali na ispitima ili kakve im se skrivene misli roje dok slušaju predavanja.
Iako mjeri sve fiziološke reakcije poput onog u policijskog postaji, ovaj uređaj ima isključivo znanstvenu namjenu, a Alen Juranko, student treće godine preddiplomskog studija, kojeg smo zatekli u radu, kaže kako za svoj rad njime ispituje elektrodermalnu reakciju - provodljivost kože, te kardiovaskularnu reakciju (EKG).
- Koža je jedini organ koji je u potpunosti pod kontrolom simpatičkog živčanog sustava. Ta je grana referentnog živčanog sustava naročito aktivna tijekom čuvstvenih reakcija. Po pravilu, simpatikus povećava sposobnost organizma za napore, priprema organizam na pojačani rad i za opasnost, a djeluje i u stanju emocionalnih promjena. Simpatikus širi zjenice, ubrzava disanje i rad srca, povećava provodljivost kože, pojačava izlučivanje hormona adrenalina iz nadbubrežne žlijezde. Povećanje ili smanjivanje otpora u koži, kao reakcije na promjene unutar simpatičkog sustava, govore nam o reakcijama koje prethode kognitivnoj razini, te ih u ovom slučaju mjerimo unutar intervala od jedne i četiri sekunde nakon podražaja. Kada pred ispitanike postavimo određene fotografije, oni će na sebi svojstven način reagirati na njih, a to onda bi bilježimo i koristimo u istraživanju, kaže Juranko.
Tema njegovog završnog rada kojeg izvodi pod mentorstvom doc. dr. sc. Matilde Nikolić je "Utjecaj veličine ekrana i sadržaja vidnih podražaja na elektrodermalnu reakciju". Osnovna teza je da veličina slike i vrsta sadržaja utječu na intenzitet doživljaja, a njih će u svojim istraživanjima egzaktno potvrditi ili demantirati. Radi eksperimentalne kontrole, ispitanice su isključivo žene, jer postoje velike razlike u reakciji na podražaje između dva spola. Laici bi rekli da žene reagiraju emotivnije ili jače, a znanstveno neutralno bi se reklo – imaju intenzivniju elektrodermalnu reakciju na vidljive podražaje. Fotografije su ciljano odabrane prema predistraživanjima koja su pokazala da pouzdano izazivaju reakciju, te prikazuju uglavnom obiteljske prizore, djecu i sl.
Uređaji za mjerenje reakcija u psihologiji prisutni su od njenih samih početaka prije više od 120 godina. Prvi psiholozi ujedno su bili inovatori jer su se morali konstruirati uređaje, a doprinijeli su razvoju statistike i drugih znanstvenih disciplina.
Marin Dujmović, magistar psihologije na stručnom osposobljavanju kao laborant, kaže kako je prva oprema u Laboratorij stigla pri osnivanju odjela, a ovaj poligraf prije 15-ak godina. U način rada uređaja i sami smo se uvjerili. Nakon "spajanja" na njega, samo preko kažiprsta i prstenjaka, uređaj je zabilježio promjenu odmah nakon štipanja kože na nadlaktici.
Laboratorij je u posljednju godinu i pol dana dosta aktivan, a samo u posljednjih 45 radnih dana u njemu je provedeno 600-tinjak testiranja. Od zanimljivijih prijašnjih istraživanja može se istaknuti ono o deprivaciji sna, kada je šest studenata tijekom vikenda na Sveučilištu bilo budno neprekidno 36 sati. Pratilo se kako njihovo nespavanje utječe na vrijeme reakcije oko logičkog rasuđivanja, kakav uspjeh postižu i kakve su im procjene uspjeha. Kako je vrijeme odmicalo, te su odluke bile sve lošije, a u vrijeme najveće uobičajene aktivnosti organizma, oko 2 i 3 sata poslijepodne, ispitanici su imali dojam da imaju više energije i bolje rasuđuju, iako to nije bilo točno.
Pri Odjelu je do sada provedeno niz zapaženih istraživanja, poput onih o rasuđivanju koje se čini kao da je iracionalno, kada ispitanici donose odluke koje nisu ispravne, pa se na temelju toga utvrđuje kako uopće ljudi donose odluke.
- U zadacima konfrontacije i rasuđivanja je jedno rješenje je točno, a drugo privlačno. Ako postoji konflikt između tih dvaju izbora, to će se očitati u reakciji kože. Ljudi ponekad imaju dojam da nešto nije u redu, ali nisu to sposobni izreći. Poligraf bilježi upravo tu reakciju, ističe Dujmović.