Kako smo iz srednjoeuropskog prostora ušli u tvorevinu pod srpskom dominacijom?

Istočni Jadran u transformaciji: Od periferije Carstva do „Nove“ države naslov je Međunarodne znanstvene konferencije koja se održala na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Konferencija se održava u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Raspad Habsburške Monarhije i transformacije na istočnojadranskom prostoru (1917.-1923.)“ glavnog istraživača izv. prof. dr. sc. Ante Bralića.

Transformacije koje znanstvenici iz hrvatske i dvije susjedne zemlje (Slovenije i Italije) promatraju i analiziraju odnose se na prelazak istočnojadranskog prostora kroz različite državne tvorbe prije, tijekom i nakon Prvog svjetskog rata, tj. početkom 20. stoljeća. U turbulentnim ratnim vremenima taj prostor je doživio prijelaz iz Austro-Ugarske Monarhije u novostvorenu Kraljevinu SHS, s kratkim postojanjem unutar Države SHS. Predratna monarhija simbol je za administrativno uređenu državu koja je tijekom svog stoljetnog vladanja na istočnojadranskom prostoru obnovila i unaprijedila promatrane regije u skladu sa svojim političkim prioritetima i stvarnim mogućnostima.

Tijekom Velikog rata, pored vojnih stradanja, društva na ovim prostorima prolaze kroz značajne transformacije, nacionalne, političke i gospodarske prirode. Ulaskom u novu tvorevinu, Kraljevinu SHS, koja je svoj politički i svjetonazorski sustav naslijedila iz Kraljevine Srbije, istočnojadranski prostor iz multinacionalne srednjoeuropske države ulazi u istočnoeuropsku slavensku tvorenu pod srpskom dominacijom. Intenzivne promjene koje se odvijaju unutar ovakvih okolnosti ostavile su dugotrajne posljedice na promatrani prostor.

U ime uprave Sveučilišta u Zadru skup je pozdravila prorektorica izv. prof. dr. sc. Ivanka Stričević koja je istakla zauzetost Odjela za povijest u organiziranju međunarodni znanstvenih skupova u kojima sudjeluju znanstvenici iz inozemstva, a čime se potiče daljnje otvarane Sveučilišta i međunarodna suradnja, posebice važna kod stvaranja zajedničkih studijskih programa i znanstvene publicistike. Istaknula je kako je upravo znanstveno polje povijesti „kraljica“ znanstvenih disciplina koja se istražuju na ovom Sveučilištu.

Voditelj projekta izv. prof. sc. Ante Bralić pozdravio je sudionike skupa i sve nazočne i najavio kako će kao krajnji rezultat istraživanja i znanstvenih skupova iz ovog projekta biti publicirane dvije monografije radova koje promatraju tematiku o kojoj se raspravljalo na skupu.

U jučerašnjim izlaganjima obrađene su, među ostalima, zanimljive teme o Beču i Dalmaciji u posljednjem desetljeću Austro-Ugarske Monarhije, sjećanjima podmorničkog časnika Georga von Trappa na raspad Austro-Ugarske Monarhije i prilikama u Dalmaciji, transformacijama koje je doživjela Istra kroz ulazak u sastav Kraljevine Italije, Jadranskom pitanju i Slovencima na Mirovnoj konferenciji u Parizu, Učiteljskoj školi u Zadru koja se nakon Rapallskog ugovora premješta iz Zadra u Šibenik. Posebice su bile zapažene teme o „hrvatskim političkim narativnima“ u Dalmaciji koji su se kretali od integralnog jugoslavenstva do „novog“ hrvatstva Ante Trumbića, o dubrovačkim Srbima-katolicima nakon uspostave jugoslavenske države i o nastanku i razvoju ranog fašizma u Zadru tijekom međuratnog razdoblja do sredine 1920-ih na primjeru nekolicine članova pripadnika tog pokreta.