U prostorijama Sveučilišta u Zadru prošli tjedan održana je peta po redu konferencija o znanstvenom izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti PUBMET2018. Konferenciju su organizirali Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković, a pokrovitelji su Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, OpenAIRE Advance (u sklopu Obzora 2020), European Association of Science Editors (EASE) i organizacija SPARC Europe.
Međunarodnu konferenciju PUBMET2108 otvorila je državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Branka Ramljak naglašivši kako Ministarstvo znanosti i obrazovanje potiče politiku otvorene znanosti i otvorenih istraživačkih podataka koju zagovara Europska komisija.
- Drago mi je da se konferencija odvija u Zadru gdje znanstvenici i studenti Sveučilišta stječu uvid u dosege svjetskog znanstvenog i istraživačkog područja, ali i percepciju znanstvenika u segmentu otvorene znanosti, rekla je Ramljak.
U ime programskog i organizacijskog Odbora, Jadranka Stojanovski i Vladimir Mrša u uvodnim su izlaganjima naglasili važnost konferencija koja ima za cilj poticati razmjenu iskustava i žive rasprave među dionicima u znanosti, a prisutne su pozdravili i domaćini, Franjo Pehar, pročelnik Odjela za informacijske znanosti te Ivanka Stričević, prorektorica za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru.
Ovogodišnja PUBMET2018 konferencija okupila je 120 znanstvenika i stručnjaka iz 11 zemalja svijeta koji zagovaraju otvaranje svih faza znanstvene komunikacije, od objavljivanja ne samo radova već i istraživačkih podataka, recenzijskog postupka, laboratorijskih dnevnika i dr. Na konferenciji se raspravljalo i o modelima potpore istraživanjima i objavljivanju radova u otvorenom pristupu, potpori mladim znanstvenicima, prosudbi znanstvenih rezultata, zaštiti podataka i znanstvenoj čestitosti
U dva dana konferencije obradio se niz zanimljivih tema, počevši od važnosti otvorenog pristupa znanstvenim informacijama i nastavnim materijalima, mogućnosti razmjene rezultata istraživanja, citatnoj prednosti radova u otvorenom pristupu, razvoju sustava za povezivanje digitalnih arhiva i alata za citatnu analizu, samoarhiviranju radova znanstvenika, transparentnom recenzijskom postupku, ulozi knjižnica i agencija u prikupljanju podataka i prosudbi uspješnosti znanstvenika, znanstvenoistraživačkih i visokoškolskih ustanova, zaštiti podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), te aktualnim etičkim pitanjima u znanstvenom izdavaštvu i dr.