U ZADRU ODRŽANA KONFERENCIJA PUBMET2018 Hrvatska na prvom mjestu od svih europskih zemalja prema broju radova u otvorenom pristupu

U ZADRU ODRŽANA KONFERENCIJA PUBMET2018

Ove je godine Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, zajedno sa Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Centrom za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković, organizirao je petu po redu PUBMET2018 konferenciju koja se od 19. do 21. rujna 2018. održala na Sveučilištu u Zadru. Sudionici konferencije bili su znanstvenici i stručnjaci koji se bave znanstvenom komunikacijom i izdavaštvom, otvorenim pristupom znanstvenim publikacijama i istraživačkim podacima, te prosudbom i vrednovanjem znanstveno-istraživačkog rada. Riječ je o konferenciji međunarodnog karaktera koja je okupila više od 120 sudionika i koja se bavi najnovijim trendovima i promjenama u ovom vrlo dinamičnom području. PUBMET2018 konferencija održala se pod pokroviteljstvom European Association of Science Editors (EASE) i SPARC Europe, a financijski su je podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja i OpenAIRE Advance projekt unutar Obzora 2020.

Autori iz Nizozemske, Italije, Irske, Latvije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Španjolske, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja predstavili su nam teme koje uključuju otvorenu znanost, slobodni pristup publikacijama i istraživačkim podatcima, transparentni recenzijski postupak, primjenu novih tehnologija u znanstvenom izdavaštvu, znanstveni utjecaj i prosudbu kvalitete, formalne i alternativne pokazatelje utjecaja objavljivanja rezultata znanstvenih istraživanja, najbolje uredničke prakse, digitalne repozitorije i arhive, ulogu knjižnica, etička pitanja i dr.

U dva dana konferencije, uz pred-konferencijski dan s radionicama, obradili smo niz zanimljivih tema, a osim domaćih predavača ove su teme predstavili i inozemni stručnjaci iz različitih područja znanosti: Katarzyna SZKUTA je u koautorstvu s povjerenikom Europske komisiije Jean-Claude BURGELMANOM predstavila politiku otvorene znanosti i otvorenih istraživačkih podataka koju zagovara Europska komisija, s posebnim osvrtom na dosege europskog znanstvenog i istraživačkog oblaka. Vanessa PROUDMAN iz organizacije SPARC Europe govorila je o najnovijoj inicijativi otvorenosti (tzv. plan S) s aspekta financijske održivosti. Ignasi LABASTIDA I JUAN sa Sveučilišta u Barceloni govorio je o ulozi akademskih i istraživačkih ustanova u potpori otvorenoj znanosti. Gareth O'NEILL sa Sveučilišta u Leidenu predstavio je rezultate istraživanja o percepciji znanstvenika o pojedinim segmentima otvorene znanosti, a posebno je istaknuo važnost otvorene znanosti za mlade istraživače. Silvio PERONI sa Sveučilišta u Bologni predstavio je pokret otvorene citiranosti, a Jon TENNANT, osnivač obrazovne platforme Open Science MOOC, razmatrao je izazove današnje znanstvene komunikacije te izložio prijedlog njezine transformacije. Od ostalih predavača i autora postera naučili smo o značajkama dobrih uređivačkih politika, etičkim i pravnim pitanjima, te različitim načinima na koje otvorena znanost i otvoreni pristup znanstvenim informacijama mogu pridonijeti i unaprijediti znanstvenu komunikaciju.

Osnažena radionicama o plagiranju, autorstvu, bibliometriji, autorskim pravima i licenciranju, kao i podrškom brojnih sponzora (Clarivate Analytics, EBSCO, Emerald, IOP Publishing i Copernicus Publications, ovogodišnja je PUBMET2018 konferencija ocijenjena kao vrlo uspješna, a već su započele pripreme za slijedeći PUBMET2019 koji će se održati u Zadru od 18. do 20. rujna 2019. godine.

Koliko smo puta prebirući po web prostoru naišli na zanimljiv naslov nekog rada u znanstvenom časopisu, zborniku skupa, knjizi ili nekoj drugoj publikaciji, da bismo ustanovili da nam je sadržaj nedostupan te da se očekuje da platimo kako bismo mu mogli pristupiti. Znanstvene publikacije postale su unosan biznis, a njihovi izdavači osiguravaju visoke zarade i profite u globalnom poslovnom svijetu. No, znanost je tu kako bi osigurala napredak zajednice, gospodarstva i građana. Izdvajanja za znanstvena istraživanja su značajna, posebice u razvijenim zemljama, a zajednica očekuje slobodni pristup rezultatima znanstvenih istraživanja koja je financirala kroz porezne obveze.
Nerijetko niti sami znanstvenici nemaju pristup vlastitim rezultatima ukoliko njihove ustanove nisu platile skupe pretplate na znanstvene časopise, što onemogućava reproducibilnost znanstvenih istraživanja, smanjuje njihovu vjerodostojnost i usporava razvoj znanosti. Pokret otvorenog pristupa znanstvenim informacijama koji je započeo prije dvadeset godina posljednjih je godina prerastao u pokret otvorene znanosti, usmjeren na otvaranje svih dijelova znanstvenog istraživanja čime bi se osigurao nesmetani pristup znanstvenim publikacijama, istraživačkim podacima, laboratorijskim dnevnicima i sl.
Prema Open Science Monitoru Europske komisije Hrvatska je na prvom mjestu od svih europskih zemalja prema broju radova u otvorenom pristupu, ponajprije zbog velikog broja hrvatskih časopisa u otvorenom pristupu. Iako ne postoji nacionalna politika koja bi zagovarala otvorenu znanost u Hrvatskoj već dulje vrijeme djeluje snažna zajednica koja uspješno promovira otvorenost u znanosti i koja je prepoznata u europskim okvirima. To je bio osnovni motiv pokretanja konferencije o znanstvenom izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti prije pet godina.
Naslovnica Tribina

Najčitanije