Nalazi istraživanja koje je objavio Journal of Abnormal Psychology sugeriraju da je korištenjem ugodnih mirisa moguće popraviti izglede za prestanak pušenja.
Američki znanstvenici s University of Pittsburgh pratili su 232 pušača u dobi između 18 i 55 godina, te se pokazalo da je izlaganjem sudionika istraživanja ugodnim mirisima moguće kod njih reducirati želju za unosom nikotina i pušenjem.
Pri tome su najučinkovitiji bili mirisi čokolade, jabuke, peperminta/metvice, limuna i vanilije.
Prema podacima za SAD, najmanje polovica odraslih pušača je prošle godine pokušala ostaviti cigarete. Polovica osoba koje su pokušale prestati pušiti vratila se cigaretama u roku od 14 dana.
U studiji su sudionici najprije pomirisali i ocijenili nekoliko različitih mirisa koje se obično smatra ugodnima, i nekoliko neugodnih, među kojima je i tvar dobivena iz gljiva. Sudionici su također udisali miris koji potječe od listova duhana i bezmirisni predmet koji je poslužio kao neutralan za usporedbu.
Zatim su istraživači tražili od sudionika da pripale cigarete i drže ih u ruci, ali da ih ne puše. Nakon 10 sekundi, sudionici su riječima ocijenili svoju potrebu da puše na skali od 1 do 100 prije nego što su odustali od cigarete i ugasili je u pepeljari.
UČINKOVITO ZA SMANJIVANJE
Sudionici su onda otvorili posudu koja je sadržavala ili miris koji su smatrali najugodnijim, ili miris duhana, ili je u potpunosti bila bez mirisa i pomirisali ga jednom, a onda su opet procjenjivali svoju potrebu da puše svakih 60 sekundi.
Prosječni rezultat potreba za pušenjem odmah nakon paljenja cigarete je bio 82,13. Zatim su, neovisno o mirisu koji su pomirisali svi sudionici, doživjeli smanjenu potrebu da puše nakon udisanja posude, ali prosječni rezultat želja za one koji su udisali ugodne mirise bio je znatno niži.
Uz ugodan miris, strast za pušenjem je pala za prosječnih 19,3 posto, s mirisom duhana pala je za 11,7 bodova, a s praznim za 11,2 posto.
"Iako je prerano da bi se definitivno kazalo da olfaktorne indicije mogu biti korisne u prestanku pušenja, ovaj pristup bi mogao biti učinkovita opcija za pomoć ljudima da puše manje cigareta u stvarnom životu i vrijedan je daljnjih istraživanja", kazala je dr. Judith Prochaska, istraživačica na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji, koja nije bila uključena u studiju.
"Nije još jasno mogu li efekti biti ponovljeni izvan laboratorija (u stvarnosti) i mogu li mirisi zadržati svoj efekt dulje vremena", dodala je Prochaska.
"Ponovljeno izlaganje istim ugodnim mirisima može eventualno smanjiti efekt želje za pušenjem", kazao je Timothy Baker, istraživač u medicinskoj školi Sveučilišta Wisconsin koji također nije radio na studiji.
"Moglo bi biti vrijedno pokušati navesti pušače koji pokušavaju prestati pušiti da pomirišu jak ugodan miris kad imaju potrebu za pušenjem i vidjeti pomaže li im to", kazao je Baker, te dodao da u svakom slučaju ne bi trebali primjenjivati ovu taktiku umjesto tretmana za koje već znamo da funkcioniraju.