StoryEditor
SvijetVIJESTI I KONTEKSTI

Bidenova Amerika u Blinkenovoj izvedbi na Trumpovim temeljima

Piše Višnja Starešina
24. siječnja 2021. - 12:00
Antony Blinken podržao je Trumpov pristup prema Kini, Bliskom istoku i Iranu, premda se ne slaže s nekim njegovim metodamaAFP

Vanjska politika američkog predsjednika Bidena pod geslom "Amerika se vraća" dobila je svojega glavnog operativca i svoje zaštitno lice u novom državnom tajniku Antonyju Blinkenu. Taj pedesetosmogodišnji američki Židov s francuskim obrazovanjem u američkoj je vanjskoj politici po obiteljskoj liniji (otac ambasador) doslovce još od pelena. Prve profesionalne vanjskopolitičke korake napravio je u Bijeloj kući, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u administraciji Billa Clintona. Već kao početnik nalazio se na mjestu (Vijeće za nacionalnu sigurnost) na kojem su se rješavali ključni svjetski političko-sigurnosni izazovi, uključujući i okončanje rata na tlu bivše Jugoslavije pa mu je tematika "ovih naših prostora" čak i bliža nego njegovu šefu Bidenu. Otad je služio u svim američkim administracijama osim posljednje Trumpove, podržavao je primjerice Bushovu invaziju na Irak, a prethodni karijerni vrhunac dosegnuo je na poziciji zamjenika državnog tajnika u Obaminoj administraciji. I cijelo je vrijeme bio bliski suradnik Joea Bidena. Dakle Blinken uistinu pripada establishmentu američke vanjske sigurnosne politike. A i svojim ukupnim dojmom pravi je izbor za zaštitno lice Amerike koja se vraća na globalnu političku scenu, kako bi obnovila članstva i savezništva koja su popucala u Trumpovu vanjskopolitičkom tornadu. Tako se to barem prikazuje na onoj najbanalnijoj PR površini.

Međutim ispod te piarovske priče za najširu publiku stvari izgledaju bitno drukčije. Amerika se ne vraća ondje gdje ju je ostavio predsjednik Obama, već se vraća kako bi gradila nove svjetske odnose ili ako hoćete novi svjetski poredak na temeljima ili, ako hoćete, i na ruševinama koje joj je ostavio predsjednik Trump. U prilog tome govori i Blinkenovo saslušanje kao kandidata za državnog tajnika pred senatskim Odborom za vanjsku politiku.

Središnje pitanje američke vanjske politike su odnosi s Kinom. Bivši predsjednik Trump često je kritiziran, osobito u Europi (u Hrvatskoj da i ne govorimo), da nepotrebno zaoštrava odnose s Kinom. Blinken je o tome kazao pred Senatom: "Vjerujem da je predsjednik Trump bio u pravu kada je zauzeo oštriji pristup prema Kini, čak i ako se ne slažem s nekim njegovim metodama". Prigovarali su bivšem državnom tajniku Pompeu što je nekoliko dana prije inauguracije novog predsjednika ustvrdio da Kina provodi genocid nad manjinskim muslimanskim narodom Ujgura. Blinken je o toj Pompeovoj kvalifikaciji kazao: "Ja bih se također s time složio… Tjerati muškarce, žene, djecu u koncentracijske logore, pokušavati ih preodgojiti kako bi usvojili ideologiju Kineske komunističke partije, sve to govori o namjeri počinjenja genocida".

Jeruzalem glavni grad

Odnos prema Kini bit će jedan od ključnih ispita u obnovi euro-atlantskog savezništva, tim više što je EU, protivno težnjama Bidenova prijelaznog tima, prije dolaska nove američke administracije sklopio s Kinom sporazum o investicijama, u kojem ignorira pitanje ljudskih prava, promovirajući svojevrsnu nesvrstanu politiku prema Kini. Blinken je zapravo pokazao visok stupanj suglasnosti sa svim ključnim vanjskopolitičkim sadržajima bivšeg predsjednika Trumpa i njegovog državnog tajnika Pompea.

Kao iznimno postignuće cijeni Trumpove bliskoistočne sporazume o normalizaciji odnosa i gospodarskoj suradnji između Izraela i susjednih muslimanskih država arapskog poluotoka, kao branu prema iranskom utjecaju. "Slažete li se da je Jeruzalem glavni grad Izraela i obećavate li da će američka ambasada ostati u Jeruzalemu", bilo je senatorovo pitanje. "Da i da", odgovorio je Blinken na senatskom saslušanju. EU misli drukčije.

Iranski nuklearni sporazum, u čijoj je izradi Blinken osobno sudjelovao kao Obamin pregovarač, a Trump izišao iz njega proglasivši ga štetnim, jer ne obvezuje Iran dovoljno čvrsto? Blinken kaže kako Bidenova administracija ne želi da Iran razvije nuklearno oružje, a otvorila bi pregovore, jer je bolje imati Iran u sporazumu, "ali do toga je dug put". Dakle nema povratka na stari sporazum. Slično je i s WHO-om (Svjetskom zdravstvenom organizacijom). Bidenova Amerika kao najveći financijer će se vratiti u WHO, koji je ​Trumpova administracija napustila, ali će to iskoristiti za resetiranje organizacije i njezino izvlačenje iz kineskog utjecaja. A imaju u planu i pomoći Kosovu i Srbiji da iziđu iz svojih problema, gradeći na temeljima Trumpova sporazuma o normalizaciji, no uz veći naglasak na ljudskim pravima. Dakle i "ovi naši prostori" bi se u nekom trenutku mogli naći na dnevnom redu i ove nove administracije.…

Kratka Blinkenova skica nove Bidenove vanjske politike, za koju je dobio visoki prolaz u Senatu, pokazuje da se Amerika zapravo ne vraća, već ide dalje. Trump je rušio mehanizme starog poretka uz prozivke i prijetnje. Istodobno je Pompeo, koji dolazi iz vojnog krila duboke države, samozatajno dogovarao temelje novog poretka u pozadini. Blinken, koji dolazi iz diplomatskog krila duboke države, tom će sadržaju nastojati dati institucionalnu formu i diplomatsku polituru. Jedini doslovni povratak je povratak u sporazum o klimi. Iz duboke mirovine izvučen je bivši državni tajnik John Kerry da zajedno s Gretom Thunberg zaustavi klimatske promjene. Toliko o entuzijazmu povratka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

09. ožujak 2021 00:09