ZADARSKI FARMACEUT NAPISAO POVIJESNI ROMAN Frane Herenda: Zadar je bio moćan, samostalan i bahat - zato su ga križari razorili 1202.!

Roman jednostavno naslovljen „1202“ doslovno nestaje sa polica zadarskih i hrvatskih knjižara, iako je svijetlo dana ugledao tek prije dva tjedna. U moru laganog štiva, koje unatoč lepršavosti jedva pronalazi kupce u knjižarama, pojavila se knjiga 33-godišnjeg Zadranina Frane Herende, tiskana u izdanju Profila, koja u naslovu nosi godinu križarskog osvajanja Zadra i minuciozno razrađuje dva desetljeća zadarske povijesti koja su prethodila mletačkom razaranju Zadra 1202. godine. Knjiga je nastajala punih 12 godina, koliko je autor, iako ne u kontinuitetu, proučavao na stotine spisa, kronika i dokumenata. 

Kako objasniti toliku popularnost romana „1202“? 

- Knjiga je, dakako, puna povijesnih činjenica. Ali to je roman, i to roman koji je čitljiv i zanimljiv jer je pisan tako da bude na tragu modernih, alegorijskih, „okrutnih“ romana. On ima i svoje magijske elemente, vještičarenja, ima akcije, špijuna, trovanja… Svega toga je bilo na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće, kršćanska vjera je omogućavala polutajanstvene magijske elemente. Roman „1202“ čine stvarni događaji, stvarni likovi, kojima su pridodani i oni izmišljeni – kaže Frane Herenda, čiji je roman prvi put predstavljen sredinom rujna na četvrtom zadarskom KaLibar BestiValu, međunarodnom festivalu književnosti i umjetnosti.

U Zadru ste pohađali matematičku gimnaziju, a u Zagrebu ste magistrirali farmaciju. Posao vam je vezan uz struku. Kada se pojavila fascinacija pisanjem i toliki interes za zadarskom poviješću? 

- Pisao sam kratke priče i poeziju još u srednjoj školi, uređivao školski časopis u Gimnaziji Franje Petrića, išao na Lidrano… A fascinacija Zadrom traje oduvijek. Zadar je u svojoj povijesti bio moćan, samostalan, bahat. Opirao se i Papi, davao je utočište bogumilima, htio je svog nadbiskupa, a ne prevlast krčkog ili splitskog… Možete li zamisliti snagu grada kojega Mlečani četiri puta napadaju s ogromnim flotama i ne uspijevaju? Tek 1202 su uspjeli, i to sa vojskom tako opremljenom da osvoji Jeruzalem. Umjesto Jeruzalema, osvojili su Zadar i 1203.g. Carigrad. Ali tek tada. Zadar su slomili sa vojskom od 40 tisuća vitezova, devet tisuća konjanika, 500 brodova, 350 opsadnih sprava…

Roman „1202“ počeli ste pisati kao student?

- Da, imao sam 21 godinu, živio i studirao u Zagrebu, a misli su mi bile u Zadru. Počelo je sa razmišljanjem o važnosti križarskih ratova, a posjetom Državnom arhivu u Zadru otvorio mi se novi svijet: prof. Mirisa Katić dala mi je u ruke starofrancuske kronike o Zadru iz 1202.g., iz kojih sam shvatio da su ti događaji iznimno važni ne samo za zadarsku i hrvatsku, već i za europsku povijest. Nastavilo se sa znanstvenim člancima, notarskim zapisima… Zahvalan sam dr. Šimi Peričiću, mr. Robertu Leljaku, dr. Patricku Levačiću, dr. Zlatku Begonji… Godine su prolazile i nastala je knjiga od 500 stranica. Sveo sam je na 200.

Roman je mješavina povijesnih činjenica i fikcije?

- Ima najsitnijih detalja koji su stvarni, nađeni u arhivima. Svi događaji, običaji, ratovanje, religijski elementi, sve je povijesno, stvarno. Ali „1202“ nije povijesni roman, nije udžbenik. To je fikcija o stvarnom događaju, roman, sa (nekim) izmišljenim likovima. U knjizi ima i erotike. Da li je i ona stvarna, zabilježena? E pa nisam mogao vjerovati da nešto pisano prije 800 godina može biti toliko provokativno… - kaže autor romana „1202“ Frane Herenda, magistar farmacije koji je prije povratka sa studija u Zagrebu radio za Vichy, Pfizer… Sa suprugom je u Zadar došao 2010.godine, ima dva sina i za život ne zarađuje pisanjem. 

- Pisanje i Zadar su ljubav. Kroz posao sam upoznavao kozmetiku i biljke. Upoznavajući magičan svijet tisuća latinskih imena biljaka i njihovu učinkovitost koju sam na svojoj koži isprobavao, potpuno sam se posvetio fitoterapiji. To znanje zahvaljujem mentoru dr.sc. Striboru Markoviću. Ja sam vam zapravo moderni travar – kaže 33-godišnji Frane Herenda, čiji je prvi roman tiskan u rujnu, a dok se boja nije ni osušila već se spominje drugo izdanje i prevođenje romana na francuski jezik.

Lada Burčul

FALSIFICIRAN DATUM OSVAJANJA ZADRA
- Mlečani su bili toliko ponosni konačnim osvajanjem Zadra 1202.godine da su promijenili datum tog događaja. Iako je Zadar osvojen 18. studenog, u dokumentima su unijeli datum 24. studenog, kako bi se „podičili“ da su Zadar osvojili upravo na dan sv. Krševana, sveca zaštitnika Zadra – kaže Frane Herenda, koji u romanu donosi i do sada potpuno nepoznate detalje o tome kako je tijelo sv. Šimuna došlo u Zadar.

Naslovnica Zadar plus

Najčitanije