FOTO: ARHEOLOŠKA SENZACIJA Na Dugom otoku pronađena paleolitička Venera - dobila je ime Lili!

FOTO: ARHEOLOŠKA SENZACIJA

Pećina Vlakno na Dugom otoku, koja već dugi niz godina privlači pažnju stručne i znanstvene javnosti zbog bogatstva svojih nalaza, među kojima su ostaci „najstarijeg Dalmatinca“ nazvanog Šime, u novoj arheološkoj kampanji ponudila je novo iznenađenje svojim istraživačima – oni su u sloju starom 15.000 godina iskopali različite nalaze standardne za nalazišta ovog vremena, dva vrlo rijetka koštana harpuna te jedinstven nalaz za prostor Hrvatske, rijedak i za europske pojmove – paleolitičku Veneru. Dugi otok tako je nakon Šime dobio i svoju Lili, kako su je istraživači nazvali.

Nalazište Vlakno omanja je pećina smještena po sredini Dugog otoka. Veliki ulaz s pogledom na Ravu i manja zaštićena galerija otvorena prema sunčanoj strani, uz izvor vode koji se u prošlosti nalazio u blizini učinili su je idealnim mjestom za boravak manjih zajednica još od duboke prapovijesti. Iz istog razloga privukla je i istraživače s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, prvo pok. profesora Zdenka Brusića, a kasnije i njegove mlađe kolege Darija Vujevića i Matu Paricu. Uz pomoć široke stručne ekipe u kojoj su se izmjenjivali kako studenti arheologije tako i znanstvenici s različitih europskih institucija, do danas je u pećini provedeno 15-ak istraživačkih kampanja u kojima je dosegnuta dubina od 5 metara, s kulturnim slojevima koji se u kontinuitetu mogu pratiti sve do 19.500 godina starosti. To je Vlakno smjestilo u krug malobrojnih nalazišta šireg jadranskog područja na kojem je moguće pratiti razvoj posljednjih faza starijeg kamenog doba i njegov postupni prelazak u kulturno razdoblje mezolitika.

Pećina već dugi niz godina privlači pažnju kako stručne tako i šire javnosti. Postala je mjesto pronalaska Šime, trenutno najstarijeg poznatog stanovnika Dalmacije, a otkriće graviranih oblutaka dalo je rijetku priliku za uvid u simbolizam prapovijesnih zajednica koje su nastanjivale jadranski prostor. Nova istraživanja na svjetlo dana iznijela su niz nalaza gotovo jedinstvenih na ovom prostoru koji pokazuju da će ova pećina još dugi niz godina imati važnu ulogu u tumačenju ponašanja ranih prapovijesnih zajednica.

Trenutno je fokus istraživanja usmjeren na slojeve iz razdoblja gornjeg paleolitika, na vrijeme neposredno prije velike vulkanske erupcije na Flegrejskim poljima u Napuljskom zaljevu koja se dogodila prije 14.900 godina, a koja je svoj trag na ovim prostorima ostavila u vidu desetak centimetara debelog sloja vulkanskog pepela nataloženog u pećini. Vrijeme je to neposredno nakon vrhunca posljednjeg ledenog doba, najhladnijeg razdoblja u novijoj klimatskoj povijesti, kada je cijeli prostor Jadrana izgledao bitno drugačije u odnosu na danas. Zbog zadržavanja vode u ledenjacima na sjevernom dijelu hemisfere morska razina je pala za preko 100 metara. Jadransko more je bilo svedeno na poluzatvoreni bazen dok je sjeverni dio današnjeg mora bila prostrana dolina rijeke Po. Pećina se nalazila visoko iznad okolnog prostora, a cijeli Dugi otok je imao oblik grebena visokog od 100 do 400 metara iznad tadašnjih dolina. Unatoč hladnim uvjetima ledenog doba prostrani krajolik okružen planinskim lancima Alpa i Dinarida i natapan vodom rijeke Po predstavljao je zaštićenu zonu i pogodno područje kako za biljke i životinje, tako i za paleolitičke zajednice lovaca-sakupljača.

Mnogobrojni nalazi kostiju krupnih životinja, poput jelena, divljeg konja i divljeg goveda upućuju da je u starijem kamenom dobu lov bio glavni izvor prehrane stanovnika pećine. O lovnim vještinama paleolitičkih stanovnika pećine, osim ostataka njihovog ulova svjedoče i brojni ostatci oružja za lov i oruđa za obradu ulovljenog plijena. To su uspješni lovci koji koriste kako male projektile tako i velike kremene šiljke koji su pronađeni među tisućama komada kremenih izrađevina. Posebno mjesto u lovnom inventaru ovih zajednica zauzimaju dva koštana harpuna, koja predstavljaju izniman nalaz. U južnoj i jugoistočnoj Europi harpuni su izrazito rijetki sve do mezolitika. Kod nas su pronađeni na lokalitetu Šandalja II kod Pule (10,800 godina prije sadašnjosti), a iz razdoblja kraja gornjeg paleolitika potječu i harpuni iz mlađih faza lokaliteta Badanj kod Stoca u BiH (od 12.500 do 10.500 godina prije sadašnjosti). Uz rijetkost ovakvih nalaza, starost harpuna iz Vlakna od 15.000 godina čini ih i najstarijim primjercima ove vrste oruđa na širem jadranskom području.

Iako prvenstveno usmjerene na lov, paleolitičke zajednice nisu zanemarivale niti druge vidove života. Osobni ukrasi prate nalaze utilitarnog karaktera, a Vlakno se i u toj domeni ističe po broju i vrsti nalaza. I dok su u mezolitičkim slojevima glavni ukras predstavljali probušeni morski puževi, sada među nalazima ove vrste dominiraju probušeni zubi jelena, te probušene školjke čaške, pa se može reći da stanovnici Vlakna prate trendove toga vremena. Nije tu riječ o modi već su osobni ukrasi tada bili odraz simbolizma koji je zajednički brojnim populacijama lovaca-sakupljača.

U cijeloj paleti nalaza koji osim estetskog vjerojatno imaju i izrazito simboličko značenje posebno mjesto zauzima pronalazak antropomorfnog privjeska. Iako nije sačuvan u cijelosti sasvim je jasno da je riječ o stiliziranom prikazu ljudskog lika dodatno ukrašenog različitim šrafurama. Iako bez istaknutih obilježja kao kod poznatog primjerka iz Willendorfa, predmeti ove vrste gotovo se isključivo opisuju kao ženski likovi i spadaju u kategoriju tzv. paleolitičkih Venera. Primjerci stiliziranih antropomorfnih privjesaka mogu se naći na drugim nalazištima iz ovog razdoblja kao što su npr. Dolni Vestonice u Češkoj ili Mal'ta u Rusiji, a ukrasi tj. šrafure koje ispunjavaju površinu privjeska neodoljivo podsjećaju na slične gravure s lokaliteta Predmosti u Češkoj.

Vrijednost ovog nalaza može se sagledati u činjenici da su na prostoru Hrvatske tek na lokalitetu Vela spila na otoku Korčuli pronađeni ulomci životinjskih figura čime je i Hrvatska došla na popis zemalja u kojima su pronađeni tragovi paleolitičke umjetnosti. No Venera iz Vlakna je jedinstvena jer po prvi puta imamo i prikaz ljudskog lika. Jedinstven nalaz zahtijevao je i ime.

- Nazvana je Lili u čast kolege koji već godinama aktivno sudjeluje u istraživanjima pećine. Za sada se nalazi na konzervaciji nakon čega joj slijedi znanstvena obrada, a nakon predstavljanja nije isključeno da njen lik u budućnosti dobije širi značaj i postane jedan od prepoznatljivih suvenira Dugog otoka, kaže Vujević.

Arheološka istraživanja pećine Vlakno ne bi bila moguća bez financiranja u sklopu projekta UIP-2014-09-1545 Hrvatske zaklade za znanost, ali i bez svestrane podrške Ministarstva kulture RH, Sveučilišta u Zadru i Općine Sali.  

Naslovnica Zadar plus

Najčitanije

PREDAVANJE BIVŠE PROFESORICE HRVATSKOG KOJE JE ŠOKIRALO ZADRANE Marina Krleža: Masturbiram od četvrte godine, biseksualna sam i imam nekoliko cyber seks partnera dnevno. Zalažem se za otvorene veze s više seksualnih partnera!

Marina Krleža: Masturbiram od četvrte godine, biseksualna sam i imam nekoliko cyber seks partnera dnevno. Zalažem se za otvorene veze s više seksualnih partnera!
Ona je žena koja o masturbaciji govori otvoreno i ležerno kao o kupnji kruha, smatra da je 21. stoljeće vrijeme ...
Marina Krleža: Masturbiram od četvrte godine, biseksualna sam i imam nekoliko cyber seks partnera dnevno. Zalažem se za otvorene veze s više seksualnih partnera!