Kuća ima 200 četvornih metara, u prizemlju su boravak, blagovaonica, kuhinja i terasa, a na katu tri sobe i tri kupaonice
Na otoku Viru, koji je proteklih godina postao sinonim za neplansku i bespravnu gradnju te je rijetkost da se za vikendice angažiraju poznatiji arhitekti, nedavno je završena kuća za odmor suvremenog izgleda prema projektu ureda za projektiranje Arhitektri, piše Jutarnji list.
Suvremena kuća tamnog pročelja u kratkom je roku postala atrakcija otoka. Boja je nastala kao odgovor ili kritika na okolinu, crna ovca.
UZ PLAŽU
Objekt je sagrađen na mjestu nekadašnje tipične vikendice na Viru, kakvih ima svuda na obali Jadrana. Dakle, parcela veličine 650 četvornih metara, pozicija, pogled, ali bezličan objekt. Nalazi se na glavnoj gradskoj šetnici i uz plažu i more.
- Sam Vir je, na žalost, postao sinonim za lošu arhitekturu ili nepostojanje iste. Crna boja pročelja snažan je način da se iskomunicira da si drugačiji i da se skrene pozornost na sebe. Na Viru zaista ima kuća svakakvih boja, ali ovo je jedina crna. I nemoguće ju je zaobići ili ne zamijetiti. Kao takva, ona bi trebala biti fokus i generator promjene. Vir ima dualnost u sebi: prekrasnu prirodu i kaos. Može se vidjeti svega u smislu gradnje: od vrlo individualnih pristupa u oblikovanju do toga da ljudi ne mogu otvoriti škure jer lupaju o susjedovu kuću. Naravno, izgled je vrlo subjektivan i nešto što se jednoj osobi ne sviđa drugoj je fantastično - kaže arhitektica Rujana Bergam Marković, jedan od troje osnivača studija Arhitektri, uz arhitekte Bošku Bahtijarević i Aleksandra Markovića.
Vikendica je u istim gabaritima sagrađena na mjestu stare
Vir ima dualnost u sebi: prekrasnu prirodu i kaos. Može se vidjeti svakojake gradnje: od vrlo individualnih pristupa u oblikovanju do toga da ljudi ne mogu otvoriti škure jer lupaju o susjedovu kuću, kažu u uredu Arhitektri
ISTI GABARITI
Vlasnici su svoju staru vikendicu odlučili preurediti i osuvremeniti. Osnovni gabarit kuće je sačuvan i poslužio je kao nukleus nove. Kuća je ostala gdje je i bila, samo je dobila nove volumene koji su promijenili cijeli karakter objekta.
- Promijenjen je krov iz klasičnog dvostrešnog u ravni kako bi sobe koje su prije bile u potkrovlju dobile normalnu visinu te je ispred objekta napravljena velika natkrivena terasa, koja je zapravo i bila glavni koncept projekta, a to je veliki vanjski prostor za boravak i druženje koji se po potrebi može više ili manje otvarati - zatvarati i tako pružiti potrebnu intimu. Naime, parcela se nalazi na glavnoj plaži i šetnici u Viru te pruža prekrasnu južnu vizuru prema moru. Maksimalno smo htjeli iskoristiti taj pogled pa je i cijela kuća orijentirana prema jugu - objašnjava Boška Bahtijarević.
Kuća ima oko 200 kvadrata i dvije etaže. U prizemlju je ulazni prostor iz kojeg vodi pristup garaži ili glavnom dijelu, u kojem su boravak, blagovanje, kuhinja i vanjska terasa. Na katu su tri spavaće sobe i tri kupaonice te dvije krovne terase. Specifično za ovu kuću je što parcela nije maksimalno izgrađena, čime se dobio veliki vanjski prostor.
Crna boja pročelja snažan je način da se iskomunicira da si drugačiji. Na Viru ima kuća svakakvih boja, ali ova je jedina crna
ZELENI KROV
- Investitori su željeli objekt koji će zadovoljiti njihove potrebe u smislu prostora za boravak obitelji prije svega ljeti. I htjeli su kuću koja nije konfekcija te će biti odraz i njih samih u neku ruku. Gradnja kuće nije samo zidanje zidova i postavljanje krova koji nas štite od vremena, kuća je dom, kako god se gleda na nju, i čovjek mora biti zadovoljan u njemu - kaže R. Bergam Marković.
Građena je klasičnim materijalima, opekom i betonom, a dobra toplinska fasada omogućava ugodan boravak i ljeti i zimi. Sjeverna krovna terasa je zeleni krov, što je jedini nestandardni pristup u materijalima, a sve drugo zapravo je “klasika”, samo na malo drugačiji način.
Gornja etaža ima dvije terase
- Ono što u smislu materijala i tekstura čini kuću drugačijom su vanjske klizne grilje i tamna fasada te dvorište koje nije klasična zelena površina, nego šljunak. Taj način tretiranja okoliša ima i estetsku i funkcionalnu komponentu: s jedne strane, puno je jednostavnije za održavanje, a s druge pruža unikatan pristup uređenju gdje su pojedine biljke palma, lavanda, ružmarin, maslina, limun, smokva i drugi tretirani kao akcenti u prostoru umjesto da su dio nečeg većeg i kompleksnijeg - kaže B. Bahtijarević.
Glavni koncept projekta je veliki vanjski prostor za boravak i druženje koji se po potrebi može više ili manje otvarati
OD NULE
U interijeru se išlo na maksimalnu funkcionalnost, iskorišten je i promišljen svaki kut za spremišta i odlaganje. Od namještaja ovdje ima svega, i dizajnerskih komada kao akcenata i onih iz Ikee, ali sve je vrlo jednostavno za održavanje. Kolni put i pješačka staza prefabricirane su betonske ploče.
Vikendica se nalazi uz glavnu šetnicu i plažu. Dvorište je u šljunku, stazice su od prefabriciranih betonskih ploča, a biljke su akcenti u prostoru
Ono karakteristično su veliki vanjski prostori, jer se ljeti uglavnom boravi vani.
- To je velika vanjska terasa koja je natkrivena i može se potpuno zatvoriti griljama, ali istodobno omogućava protok zraka. Općenito kod projektiranja treba razmišljati o tome gdje i kako kuća dobiva sunce te kako ga iskoristiti, a kako se i kada zaštititi od njega. Dodatno, ova je kuća izložena jakom jugu, pa su grilje i način zatvaranja kompletnog objekta od utjecaja mora i soli, ponajprije u zimskom periodu ili kada nikoga nema u kući - objašnjava Aleksandar Marković.
Za kraj pitamo koliko je skupo bilo preuređenje kuće.
- Zahvat se može gledati kao nova gradnja. Na kraju krajeva, grubi građevinski radovi su jeftiniji dio investicije, ono što diže cijenu su završne obrade i instalacije. Kada se ide u rekonstrukciju ili dogradnju, treba pažljivo sagledati postojeće stanje objekta i koji su zahvati potrebni da bi se sve izvelo. Nekada je puno jednostavnije sve srušiti i krenuti od nule, jer je manje nepoznanica i prilagodbi tijekom gradnje. Posebno ako je prva gradnja bila iz kućne radinosti pa nema dva ravna zida - rekao je A. Marković za Jutarnji list.
Foto: Neja Markičević/Hanza Media, privatni arhiv