Kulturna baština totalitarnih režima (fašizma i komunizma) u 20. stoljeću u Zadru je vrlo zastupljena. Postoji cijeli niz objekata iz navedenih vremena, čiji se točan broj ni ne zna, koji zapravo nisu ni popisani, kategorizirani, a kamoli uključeni u turističke rute, kao što je to slučaj u drugim europskim državama slične političke, a time i arhitektonske povijesti. Zbog vremena u kojem su zdanja nastala, postala su marginalizirana, priče o njima neugodne, a njihov turistički potencijal potpuno zanemaren.
Prve kulturne rute
Talijansko-hrvatski program "Atrium" proizveo je, pak, opći koncept o tome kako se na kritički i odgovoran način baviti ovom baštinom te je uspostavio prve kulturne rute koje je potvrdilo Vijeće Europe u travnju 2014. Nositelj projekta je grad Forli, a Sveučilište u Zadru jedan od partnera uz gradove Feraru, Bari i Labin. Projekt koji se na njega nastavlja, naziva "Atrium plus", ove godine, dakle, uključuje Zadarsko sveučilište te njegove važne aktere – istraživače Boženu Krce Miočić i Antoniju Mlikotu te njihovu vanjsku suradnicu Irenu Kozulić.
Predsjednik Udruge turističkih vodiča grada Zadra "Donat" Vinko Bakija također će svojim znanjem i idejama pridonijeti stvaranju novih kulturnih ruta u Zadru. Ovi stručnjaci s velikim entuzijazmom govore o valorizaciji i afirmaciji ovoga kulturnog naslijeđa i zajedno će osmisliti rute na kojima se upoznaje totalitarna kulturna baština, preko koje se educiraju školarci, građani i turisti te kroz obilazak upijaju znanje o zaboravljenoj prošlosti Zadra. Jedna od mogućih tura koju će osmisliti vezana je uz zadarske bunkere, stigmatizirane, a opet toliko mistične, time i privlačne...
– Osim što su u vrijeme fašizma u Zadru Talijani gradili bunkere kako bi utvrdili grad te postavili svojevrsne carinske granice u njemu i time ga odvojili od ostatka teritorija kojem prirodno i povijesno pripada, bunkeri sa sobom nose i pozitivnu stranu priče. Uz pomoć njih branio se grad u Domovinskom ratu. Većina stranaca i misli da su bunkeri građeni upravo u vrijeme Domovinskog rata i vrlo su zainteresirani za našu vojnu povijest – govori nam povjesničarka umjetnosti Antonija Mlikota, koja će na projektu "Atrium plus" biti zadužena za prikupljanje arhitektonskih podataka. Ona smatra kako je bunkere nužno uključiti u dugoročne urbanističke planove grada Zadra jer oni su svojevrsni spomenik političkim akterima i situaciji u kojoj se Zadar našao, svjedočanstvo promjena režima i time stvarno jedinstveni.
– Ispod šume na Musapstanu, na Žmirićima, na Ploči, u dvorištima privatnih vlasnika, u vlasništvu Grada, na Bokanjcu... Lokacija je mnogo, oni su atraktivni, različitih dimenzija, arhitektonsko različito oblikovani, kamuflažni ili kao dio međusobno povezanih podzemnih utvrda... Postoje tri linije izgradnje, sam projekt je, pretpostavljam, bio vojna tajna, a ja se nadam da ću njihove projekte pronaći u vojnom arhivu u Rimu. Jedan od posebno zanimljivih je bunker na Bokanjcu, gdje jedan od izlaza završava na groblju. Kada otvorite metalna vrata točno između dva groba, stube vas vode u podzemni svijet... Pasionirani istraživač vojne povijesti Zadra Jurica Vučetić informirao me o tome – kazuje nam Antonija.
Potencijal za turizam
Projekt "Atrium plus", u sklopu kojeg nam Mlikota i govori o bunker-rutama, prvenstveno za cilj ima edukaciju, a potencijal za turizam je tek na njega moguća nadogradnja. S vremenom će biti jasnije hoće li ture postati komercijalne ili ne.
– Sada tek počinjemo stvarati širu sliku ponude, a potom se dodatno educiramo. Profesionalni turistički vodiči, poput Vinka Bakije, na Sveučilištu u Bologni naučit će kako etički, kritički i objektivno educirati najprije srednjoškolce koje ćemo voditi na ture, a zatim sve zainteresirane građane i turiste. Vodiči na ovaj način također profitiraju jer dobivaju novu bazu znanja i proširuju ponudu – objašnjava nam profesorica Krce Miočić, te naglašava kako ovaj projekt ne uključuje fizičku obnovu bunkera, nego njihovo popisivanje, osvještavanje stanovništva o njihovoj važnosti te osmišljavanje turističkog koncepta oko njih, kao i drugim totalitarnim zdanjima u Zadru.
– Postoje pozitivni primjeri u Zadru, primjerice mali bunker na Pločama u kojem mladi iz kvarta organiziraju kulturna događanja, te Titov bunker na Paklenici, pretvoren u izložbeni prostor, koji su posjetitelji izvrsno prihvatili! Biciklističke rute, infopunktovi na Musapstanu, čak i jahanje na konjima u šumi na području brojnih bunkera... Potencijala je mnogo, a projekt "Atrium plus" dobar je početak – zaključuje Mlikota.
Gosti stižu u četvrtak
U četvrtak, 21. lipnja, na Sveučilištu u Zadru održat će se projektni sastanak "Atrium plus" (Architecture of the Totalitarian Regimes of the XX. Century in Urban Management Plus) financiranog u okviru poziva "Interreg V: A Italy Croatia Cross-border Cooperation Programme 2014.-2020.)" te u Zadar stižu predstavnici gradova partnera Forlija, Ferare, Barija i Labina. Zajedno će se uputiti na turu po zadarskom Poluotoku, koja će uključivati desetak totalitarističkih zdanja (OŠ Petra Preradovića, zgradu Gradske uprave na Narodnom trgu, kavanu "Central" na Kalelargi...).