- Ovogodišnja ljetna škola nosi se s jednim od najvećih izazova naše zemlje, a to je izoliranost i usporeni razvoj otoka i njihovo zaostajanje u ekonomskom i društvenom smislu. Nedostatak ljudi najveći je problem otoka, a naši studenti iznjedrili su šest mogućih rješenja koja se mogu implementirati u mjestu za bolji život - rekla je profesorica Božena Krce Miočić, na otvorenju izložbe radova polaznika "Ljetne škole Zadar 2020", u organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te uz podršku Društva arhitekata Zadar.
Škola je trajala šest dana, a pohađali su je studenti arhitekture, dizajna, sociologije, povijesti umjetnosti, etnologije, turizma iz Zagreba i Zadra. Radovi su predstavljeni u prostorima CODE Huba u sklopu zadarskog sveučilišnog kampusa.
Podijeljeni u šest grupa, studenti su predlagali rješenja za kvalitetniji život na otocima koja bi pridonijela i razvoju otočnih sredina, kao što su Ugljan (mjesto Kali), Dugi otok (mjesto Sali) i Molat (mjesto Molat).
Prva interdisciplinarna Ljetna škola Zadar 2020. koja je održana 2016. godine tematski je bila određena nazivom „Susret s vrtnim gradom (odnos grada i njegovog ruralnog zaleđa) – ruralno-urbani kontinuum Zadar/Ravni kotari“, dok se prošlogodišnja radionica bavila temom „Javni prostori Grada Zadra – tradicija i suvremene potrebe“. Iduće godine škola će se baviti prilaznim putevima u grad Zadar.
MOLAT 1/“Studentsko selo na Molatu”
Na projektu otoka Molata radile su studentice arhitekture iz Zagreba, Ana Doljanin i Ema Dunkić. One predlažu da se prostor na kojem se nalaze tri bivše vojarne, a u vlasništvu su Sveučilišta u Zadru, izgrade smještajni kapaciteti od oko 250 ležajeva, plus ronilački centar te edukacijski i sportski dio. Uz pomoć svi segmenata stvorila bi se mreža događanja u samom mjestu koja bi privlačila turiste na otok.
MOLAT 2/“Koncentracijski logor”
Studenti arhitekture Matej Kniewald i Dunja Knežević te studentica povijesti umjetnosti Marija Generalić predložili su rješenje za prostor bivšeg talijanskog koncentracijskog logora iz Drugoga svjetskog rata.
- Odlučili smo prostor logora podijeliti u tri zone. Prva zona bi se odnosila na kamp sa smještajnim jedinicama, druga bi uključivala ugostiteljske objekte i muzej, a treća ujedno i najveća bi bila memorija prostora koncetracijskog logora na kojem već postoji memorijalno groblje i spomenik. Molat je tako predivan otok i stvarno bi bila šteta da ostane neotkriven turistima - objasnio je Matej.
KALI 1/"Madrikula"
Bruno Lang Kosić, Tea Tomkić i Ksenija Paraga odlučili su minimalnim intervencijama u prostoru revitalizirati javne potencijale mjesta i kreirati novi turistički potencijal.
- Ribarstvo je identitet Kali. Želimo uključiti posjetitelje u izvorni ribarski život mjesta. Umjesto megalomanskog akcijskog plana razvoja turizma predložili smo iskorištavanje postojećeg stanja na najbolji mogući način - kazao je Bruno, predlažući minimalne intervencije u prostor mjesta koristeći ribarske brodove kao mjesta lokalnog identiteta za stvaranje autentičnog doživljaja gdje bi turisti imali priliku probati lokalne specijalitete.
KALI 2/ "Kualjski vijaz"
Studentice Vinka Ivičić (arhitektura), Lea Longin (turizam) i Erika Filipan (dizajn) obalnim pojasom koji bi bio multifunkcionalna uređena riva žele spojiti dvije luke koje se nalaze na različitim krajevima mjesta. Riva bi simbolički prikazivala dan ribara koji rano ujutro ustaju i bave se ribarskim poslovima, a popodne se odmaraju i prostor bi služio kao kupalište. Projekt započinje suvenirnicom u kojoj bi se prodavali autohtoni ribarski proizvodi, a završava Rtom vjetra koji samom svojom formom okuplja ljude na druženje. Riva bi predstavljala obalnu kralježnicu samog mjesta.
SALI 1/"Lanterna"
Staru salionicu koja je pripadala tvornici Mardešić u centru mjesta, Ivana Zrinka Šarić i Valentina Rade odlučile su renovirati u lanternu koja bi mogla funkcionirati tijekom cijele godine. Cilj projekta je omogućiti lokalnim stanovnicima mjesto promocije lokalnih proizvoda. Unutar lanterne nalazio bi se "Fish fast food", lounge bar za odmaranje, nautička trgovina sa suvenirima, infopult o Parku prirode Telašćica, trgovina aromatičnog i ljekovitog bilja te pop up galerija koja bi služila lokalnim umjetnicima za predstavljanje svojih radova, ali i za gostujuće izložbe.
SALI 2/"Sjeverni ulaz u Park prirode Telašćica"
Karla Kocijan, Mateja Rogulj i Lana Kira Athys Mišurac uočile su problem izletničkih brodova koji svaki dan posjećuju Sali, ali samo u prolazu, bez veće zainteresiranosti za parkom. Sa željom da rasterete jugoistočni dio parka Telašćica, osmislile su infopunkt sa suvenirnicom kako bi posjetitelje upoznale i educirale i sa sjevernim ulazom u park. Intervencija u prostoru bi bila minimalna, a posjetitelji bi mogli iznajmiti bicikle i kroz već postojeće biciklističe rute istražiti otok i sami park.