Posebno slavlje organizirano je ovih dana u Privlaci kod Zadra povodom krštenja guca Belone, kultne privlačke drvene brodice netom obnovljene u škveru Ćiro u Betini na Murteru. Dugi niz godina zapušteni oronuli dijelovi Belone nisu davali nade da će jednog dana ona ponovo zaploviti. Promijenilo se sve jednog dana kada je Viljem Glavan kupio brodicu od Darka Kolanovića čija je obitelj posjedovala Belonu već nekoliko generacija.
U dokumentima registracije navedeno je da je Belona izgrađena 1928. godine u brodogradilištu u Kalima, iako njezin prijašnji vlasnik spominje legende koje daju pretpostaviti da je brod sagrađen i ranije. Početkom 2017. godine, Viljem Glavan iz Privlake kupuje brodicu, te se odlučuje za obnovu. U zaista lošem stanju, Belona stiže u škver Ćiro u Betini. Pod nazorom Nikole Papeše – Mačka, obnova Belone traje punih osam mjeseci. Gotovo svi elementi broda su morali biti zamijenjeni, a od stare brodice spasile su se tek dvije rebrenice u pramčanom dijelu.
Priča ima sretan nastavak – luka u Privlaci je bila mjesto krštenja Belone. Budući da je guc primjer majstorstva te tradicijske brodogradnje koja propada, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICA i Muzej betinske drvene brodogradnje, pokrenuli su inicijativu prijave Belone u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Priča je ovo o brizi za tradicijsku brodogradnju na primjeru obnove jedne drvene brodice, što je tek mali korak, ali hvalevrijedan primjer u očuvanju naše pomorske baštine – doznali smo od Katarine Glavan s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Vlasnik broda Viljem Glavan nije krio zadovoljstvo obnovom i krštenjem Belone, na neki način njenog novog morskog rođenja:
- Ja nisam našao taj brod, on je zapravo uvik bio tu. I najstariji mištani znaju taj brod, on je u Privlaci bio tri generacije u jednoj obitelji. Oni su samo ribarili s njim. Kolanović koji je zadnji bio u toj generaciji, cili je život bio s tim brodom i ribario. I to prvoklasnu ribu, jer to su bili vrsni ribari! Više je ta belona ulovila podlanica, brancina i zubataca, nego cila flota drugih brodova. Ta je Belona u Privlaci legendarna, svi za nju znaju. I najstariji ribari. S njom se radio i ludar (način ribolova u starijim vremenima op. n.) i cilo je misto bilo emocionalno vezano za taj brod. Ja sam ga uvik gleda kad god bi vidio barba Darka da ide na more, njegov did je živio od njega, njegov ćaća i on. Uvik bi reka "mili moj Bože, toliko star brod, da mi ga je imati i urediti" jer meni je baš bilo interesantno što je toliko star. Jednog sam se dana raspitivao što je s brodom, da li još uvijek Belona lovi i doznao sam da je brod izvučen na kraj i da vlasnik traži rješenje što s njim jer je bio u dosta dotrajalom stanju. Otišao sam kod vlasnika i ponudio mu da ga uzmem, a prije toga sam kontaktirao kalafate da mi kažu svoje mišljenje je li ga moguće obnoviti. Rekli su mi da može i ja sam uzeo od barba Darka brod. Doveo sam ga do sebe nakon čega sam čekao godinu dana da kalafati budu slobodni i da ga odvedem u Betinu. Ima nekoliko kvalitetnih kalafata tamo, a ja sam se odlučio za škver Ćiro koji je radio i Conduru Croaticu i betinsku gajetu Cicibelu. Bilo mi je sve to jako uzbudljivo jer sam po struci kapetan duge plovidbe, pa sam za brodove još više vezan – ističe Glavan koji se iz Betine vratio s obnovljenom – ljepoticom.
Prije obnove broda, kontaktirao je profesoricu Irenu Radić Rossi i njenu asistenticu Katarinu Glavan s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru koji su ga povezali i s Lucianom Keberom iz Rijeke, čuvenim modelarom brodova, kako bi doznao što više informacija o brodu. Kroz svoj dugi životni vijek brod se mijenjao i imao je nekoliko obnova. Osim toga prilagođavao se i prema vrstama i oblicima alata za ribolov. Također, bilo je teško utvrditi kad je točno brod napravljen, jer o tome nije bilo valjane dokumentacije.
- Brod ima najraniju dokumentaciju iz 1928. godine, ali prijašnji vlasnik je rekao da mu je još njegov djed rekao kako je najmanje 150 do 160 godina star, te da je navodno rađen negdje na Korčuli. Lako je moguće da je tada kad je rađen u Kalima 1928. godine, već jednu veću rekonstrukciju imao, te da su ljudi tada dobili papire da se radi o novom brodu, s obzirom da im je u interesu bilo da brod po papirima bude što mlađi ako bi ga prodavali, za razliku od sadašnjeg vremena kad bi meni bilo u interesu da bude što stariji. To na žalost ne možemo dokazati. Zanimljivo je da brod nema betinski stil gradnje, što je još jedan dokaz da je u Kalima samo obnovljen s obzirom da je kalafat iz Kali u Betini izučio zanat i taj bi se "rukopis" prepoznao – kaže Glavan.
O financijama ne želi govoriti, ali dodaje kako je za iznos koji je utrošio na kupnju i obnovu belone mogao kupiti solidnu jahticu.
- Vukla me želja i ljubav da imam jedan takav stari brod i da ga obnovim. Vukla me emocionalna strana, a ne racionalna jer inače se sigurno u to ne bih upuštao. To je brod koji ima dušu, povijest, on ima sve. Kupite novi automobil i on je za 12 godina već bezvrijedan. Ja sam sad uložio u taj brod kojega će moji nasljednici 50-tak godina iza mene moći koristiti ovako sređenog. Krštenje broda bilo je zbilja prekrasno. Napravili smo malu fešticu u portu u Privlaci, pozvali smo prijatelje, a bilo je i turista. Pjevala je klapa Leut, malo smo spekli srdela i mesa, malo smo zapivali. Baš je bilo lipo – kaže Glavan.
Brod će, kaže, prije svega koristiti za svoj gušt jer ga je zbog toga i obnovio, ali lako je moguće da će ga i staviti u funkciju turizma, za ture s gostima s obzirom da sad izgleda jako atraktivno. Planira ići s njim i na smotre starih brodova u Tkon, Betinu, kako bi ga predstavljao kao obnovljenu staru ljepoticu.
- A krajnji cilj je da ga upišemo u registar nematerijalne kulturne baštine RH u čemu mi puno pomažu stračnjaci sa zadarskog sveučilišta. To će biti kruna svega – zaključuje sretni vlasnik Belone Viljem Glavan.
Belona je duga 6 metara preko svega, ima Perkins motor 18 KS, jarbol je dug 6,3 metra i lantina 9,4 metra.