Rijetki su oni koji se sjećaju da je u ne tako davna vremena na kućnim računalima znao stajati miljetić: čipkasta rukotvorina koja je krasila gotovo sva “tehnološka čuda” modernih vremena, kao što su bili u svoje vrijeme radio ili televizija.
Upravo jedan takav miljetić krasi i repliku kompjutora iz 1995. godine izložen u predvorju Gradske knjižnice Zadar (GKZD). Uz zdepasti monitor "radna jedinica" sadrži još veliko kućište, modem iz iste godine i matrični printer te brojne diskete (floppy disk). Naime, u sklopu Mjeseca hrvatske knjige u ponedjeljak navečer u GKZD otvorena je izložba "Arheološki nalazi iz prapovijesti zadarskih web-stranica", autora Mladena Masara, knjižničarskog savjetnika i ljubitelja tehnologije.
- Kako je tema Mjeseca knjige 2018. godine - baština, većina kolega iz Hrvatske krenula se odmah baviti glagoljicom, a ja nisam htio ići tim putem. I prvi kompjutori su u današnje vrijeme također baština, ali ona digitalna, govori nam Masar koji se famoznog miljetića na kompjutoru dosjetio zbog prijateljeve zgode iz mladih dana interneta.
- Kad god bi taj moj prijatelj izašao iz kuće, njegova majka je hitala u sobu stavljati miljetić na njegov kompjutor kojeg su tada u Zadru rijetki imali, prisjeća se Masar "davnih vremena" dodajući kako mu ovom izložbom nije bio cilj stvoriti nostalgičarsku atmosferu, već dokazati kako i tehnologija postaje dijelom kulturne povijesti.
Najveća zanimljivost ove izložbe koja se bavi razvojem digitalne tehnologije, odnosno web-stranica u Zadru jest to što je ona napravljena, kako Masar kaže, na potpuno neprimjerenom mediju za 21. stoljeće - papiru. Naime, izložbu čine plakati s izvornim izgledima web-stranica u skladu s namjerom izložbe da se web-stranice prikažu u kontekstu kulture i baštine, kao dio zajedničke povijesti ove sredine.
Najraniji sadržaji na internetu u Zadru pojavili su se početkom 1996. godine, a među pionirima na globalnoj mreži bila je i GKZD koja je imala objavljen katalog knjižnične građe online. Time je postala prva "digitalna" knjižnica u Hrvatskoj što je kasnije nebrojeno puta i dokazala primajući za svoj rad brojna priznanja i nagrade.
- Među najposjećenijim stranicama u rano doba interneta bila je ona Carnetova na domeni "www.hr" jer je sadržavala popis stranica na koje su ljudi najčešće gledali, a među njima je bila i ona GKZD - kaže Masar koji je i sam sudjelovao u prvim koracima GKZD prema digitalnoj eri. Sjeća se kako su prve zadarske stranice imale zadarski sadržaj, a na njima su se mogle pročitati općenite informacije o Zadru, poput povijesti grada i neke aktualnosti.
Tvorac prve web-stranice posvećene gradu Zadru, koja je sadržavala informacije o povijesti, kulturi i nasljeđu, bio je Roman Miler, tada zadarski student na splitskom FESB-u, s kolegama. Stranica je imala jako veliku posjećenost jer je bila jedina na internetu na kojoj se u to vrijeme moglo doznati nešto više o gradu. Prvu osobnu stranicu koju pamtimo napravio je njegov tadašnji kolega Niko Vrdoljak, danas poznatiji kao voditelj udruge Zadar Developers Hub.
U to vrijeme na scenu stupa i "zadar.net" Ive Šimičevića pa je tako grad dobio i tvrtku koja je ujedno bila i "host" tadašnjim web-stranicama od Tankerske plovidbe do Grada Zadra. (Host označava mjesto na internetu, odnosnu serveru na kojem se nalazi web-stranica.)
Početkom milenija, pojavila se "RivaOn", portal zadarskih srednjih škola koji je pokrenuo sve obrazovne institucije da izrade svoje stranice i poboljšaju prisutnost na internetu. KK Zadar je 2000. dobio svoje mjesto na globalnoj mreži, a 2004. mu se pridružio i NK Zadar. Pionir turizma Zadarske županije u svijetu globalne mreže bilo je Turističko naselje Zaton koje je nudilo informacije na više stranih jezika.
U sklopu izložbe se nalazi i "Vremenski pravac weba", vremenska crta razvoja 'mreže svih mreža', koji 1991. godinu uzima kao prethistoriju, ishodišnu, jer je to vrijeme kada je napravljena prva web-stranica ikada. S obzirom na to da je 1992. Carnet Hrvatsku povezao s internetom, ne može se reći da smo kaskali za ostatkom svijeta. Prošle godine je zabilježen i podatak da internet koristi više od 50 posto čovječanstva.
- Ono što mi je iznimno drago jest da su svi protagonisti koji su u to vrijeme radili "zadarske" web-stranice i kreirali IT sektor i dan danas u tom poslu, mahom kao vlasnici tvrtki ili njihovi voditelji - zaključio je Masar, dodajući kako je on u ovoj izložbi dao primjere pionira zadarske internetske prisutnosti te kako će u digitalnom izdanju izložbe biti uključeni i drugi sudionici IT sektora jer "papir trpi sve, ali što sve trpi internet, to tek naslućujemo."