Zanimljivost u kulturnom životu Zadra u 2018. godini, ako govorimo o odjeku u Europi i svijetu nekog djela nastalog u zadarskoj sredini, nevjerojatan je uspjeh predstave "Kaštanka" zadarskoga Kazališta lutaka.
Ova "mala" topla predstava nastala prema Čehovljevoj priči o psiću Kaštanki, u režiji Vjere Vidov i koprodukciji s Kazalištem Virovitica, nakon gostovanja na europskim festivalima (ni s jednoga se nije vratila bez nagrade!) pozvana je u Kinu i time je Kazalište lutaka Zadar postalo prvo hrvatsko kazalište pozvano na međunarodni festival ASSITEJ, koji se svake dvije godine održava na različitim destinacijama. ASSITEJ, međunarodna organizacija kazališta za djecu i mlade, ima svoje centre na svim kontinentima na svijetu, a "Kaštanka" je jedna od samo deset predstava pozvanih ove godine u Peking, u konkurenciji od 1500 prijavljenih predstava iz cijeloga svijeta.
U Kini su doživjeli ovacije, pa su im pozivi za iduća gostovanja nezapamćeni za bilo koje hrvatsko (lutkarsko) kazalište: nastupat će na Kubi, u Panami, Čileu, Ukrajini, Poljskoj, Turskoj, Bugarskoj, Makedoniji i Sloveniji, Iranu, Turskoj, Rusiji i Danskoj.
Pregršt nagrada
Kazalište lutaka Zadar imalo je ove godine četiri nominacije za Nagradu hrvatskoga glumišta: za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade nominirane su dvije predstave, "Kaštanka" i "Nikomu pravo" Ane Prolić, za najbolju glumicu Sara Lustig za ulogu Kaštanke, te Ana Prolić za najbolju dramatizaciju.
Nagrađena je predstava "Nikomu pravo", nastala prema motivima narodne pripovijetke "Svijetu se ne može ugoditi".
Kazalište lutaka Zadar ove je jeseni imalo još dvije premijere: "Strašna priča" u režiji Hane Zrnčić Dim te "Victor ili djeca na vlasti" Roberta Raponje u koprodukciji s Kazalištem Virovitica.
Hrvatsko narodno kazalište Zadar (HNK) ne zaostaje po broju premijera, predstave su im redom pozitivno ocijenjene i dobro posjećene, iako se gostovanjima ne mogu mjeriti sa zadarskim lutkarima.
U ožujku su premijerno postavili predstavu "Balon" Mate Matišića, u režiji Zorana Mužića, nagrađivanu i pozivanu na gostovanja.
U kolovozu, u sklopu Zadarskoga kazališnog ljeta koje HNK Zadar organizira već 24 godine, na scenu je, u koprodukciji s Dramom plus, izvedena premijera predstave "Snajper" Damira Karakaša, u režiji Vinka Radovčića. Valja napomenuti da glumci Drame plus i njezin voditelj Vinko Radovčić, odreda amateri, dižu publiku na noge, pa je tako bilo i na premijeri njihove predstave "Moj sin samo malo sporije hoda" Ivora Martinića, u režiji Vinka Radovčića.
HNK Zadar imao je premijeru i u prosincu ove godine, "Tarzana", odlično primljenog kod publike. Predstavu Roka Vilčnika režirao je Matjaž Latin.
Dosta dobra godina
Zadar je u listopadu ove godine velikom retrospektivnom izložbom priredio hommage velikanu zadarske i hrvatske fotografije Anti Brkanu, u čast 100. rođendana proslavljenog zadarskog fotografa. Antu Brkana (1918. - 2004.), kao i njegova mlađeg brata Zvonimira (1920. - 1979.), povijest fotografije prvenstveno pamti kao vrhunske umjetničke fotografe, samouke majstore koji su uspjeli iz razrušenog poslijeratnog Zadra vinuti se do samih vrhova svjetske umjetničke fotografije.
Obojica su stekla titule "ekscelencije fotografije", no njihova nevjerojatna ostavština još je važnija od nagrada. Preciznije, neprocjenjivo vrijedna zbirka negativa koju je Ante Brkan ostavio iza sebe, koja je uspjela preživjeti i dvostruko bombardiranje roditeljske kuće za vrijeme posljednjeg, Domovinskog rata.
Državni arhiv u Zadru je, u prigodi stogodišnjice završetka Prvoga svjetskog rata i propasti Austro-Ugarske Monarhije, priredio vrijednu izložbu "Zadar 1918.", autora dr. sc. Ante Gverića. Zorno je prikazano kako je propašću Austro-Ugarske Monarhije i talijanskom okupacijom Zadar izgubio višestoljetnu ulogu dalmatinskog administrativnog i gradskog središta.
Još jedna izložba nezaobilazna je u kulturnom životu Zadra u 2018. godini, zbog činjenice da je njome apostrofiran visoko vrijedan rad Restauratorske radionice u Zadru. U organizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda i Stalne izložbe crkvene umjetnosti, kod zadarskih je benediktinki postavljena izložba "60 godina restauratorske radionice u Zadru/Poliptih sv. Martina Vittorea Carpaccia iz zadarske katedrale: konzervatorsko-restauratorski radovi".
Ovom izložbom dvojne tematike predstavljeno je djelovanje zadarskog restauratorskog odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda te istraživanja, konzerviranje i restauriranje Carpacciova poliptiha koje je vodila Jadranka Baković.
Godinu je zaokružilo nedavno predstavljanje opsežne knjige "Leksikon zadarskih laureata" autora Romana Segarića, koji je na više od tisuću stranica objedinio biografije Zadrana koji su za svoj rad nagrađeni od Grada Zadra ili Zadarske županije.
Benediktinsko blago
Izvan Zadra, a u okviru Zadarske županije, najvažniji kulturni događaj u 2018. godini je otvaranje stalnog postava riznice ženskog benediktinskog samostana sv. Margarite na Pagu, koji je ujedno obilježio 700 godina opstojnosti. Na svjetlo dana prvi put je izišlo neprocjenjivo blago koje su sedam stoljeća prikupljale i čuvale paške benediktinke: relikvijari, kipovi, slike i druga umjetnička djela sada su stalno izloženi u prostoru samostana, uređenom izdašnom pomoću Ministarstva kulture. Vrijednost zbirke je neprocjenjiva.
Bizarnost godine
Najbizarniji "kulturni" događaj u Zadru u 2018. godini zbio se na međunarodnom Festivalu suvremenoga kazališta "Zadar snova", kad je umjetničku ravnateljicu festivala Tinu Keserović legitimirala policija nakon što je na Gradskoj tržnici izvela flagelantski obred samokažnjavanja remenom. Bio je to dio performansa "Digital Burek", kojim je i otvoren festival, ali građani, čini se, nisu shvatili "obred samokažnjavanja" te je ubrzo na scenu stupila zadarska policija. Obavljen je obavijesni razgovor s ravnateljem festivala Kristijanom Mičićem i umjetnicima vidljivo okrvavljenih