Hoće li Poluotok dobiti novu kulturnu atrakciju - muzej starog oružja iz cijele Dalmacije!

Hoće li grad Zadar dobiti vrijednu kolekciju starog oružja koje datira čak iz 16. stoljeća?

Inicijativu za osnivanje "muzeja oružja" predstavio je vijećnik Antonio Baus na prošloj sjednici Gradskog vijeća u ime obitelji Aralica. Naime, vlasnik impozantne zbirke s više od 2000 predmeta Tomislav Aralica, poznati sudac iz Sesveta i zaljubljenik u hrvatsku vojnu prošlost, predložio je Gradu Zadru da zajednički organiziraju stalni izložbeni postav starog oružja s područja Dalmacije negdje na Poluotoku. Tomislav Aralica poznat je hrvatskoj javnosti jer, osim što je sin književnog akademika Ivana Aralice, autor je nekoliko izložbi i knjiga iz serijala "Hrvatski ratnici kroz stoljeća", a od 1991. do danas objavio je stotinjak većih ili manjih radova o povijesnom oružju. Njegovi rođaci, braća Josip, inače uspješan poduzetnik, i Višeslav Aralica, povjesničar, etnolog i jedan od najboljih ilustratora militarije u Hrvatskoj, spremni su preuzeti poslovnu inicijativu muzeja na sebe.

Pokušali smo iz prve ruke doznati više o ovom projektu, o zbirci i budućem muzeju, no Josip Aralica, s kojim smo kontaktirali, nije htio u ovoj fazi razgovora s gradskom upravom izlaziti u javnost. Samo je rekao kako komunikacija napreduje te se nada da će ova suradnja uroditi plodom.

Pročelnica Odjela za kulturu i sport Dina Bušić potvrdila nam je da pregovori s obitelji Aralica traju, a u to su uključene i neke muzejske institucije.

– Dugoročna je ideja prezentacija dijela zbirke, i to u Zadru. Za prezentaciju je ključan prostor, u čemu je glavna uloga Grada, ali i obavljanje svih predradnji vlasnika, koji bi se trebao, dakako, u suradnji sa svima onima koji su zainteresirani za pomoć, a Grad Zadar jest, pobrinuti za adekvatan način upravljanja i prezentacije svojeg vlasništva. Osnivanje muzeja ozbiljan je korak koji, prema Zakonu o muzejima, iziskuje brojne predradnje, to jest stvaranje uvjeta: od osiguravanja muzejske građe, muzejske dokumentacije, osiguravanja prostora, opreme i sredstava za rad, sustav osiguranja građe i dokumentacije, rad stručnih djelatnika, plan rada i razvitka muzeja – objasnila nam je Bušić, naglasivši da ništa od navedenoga nije zapreka, nego jednostavno adekvatan okvir za profesionalni rad.

Vijećnik Baus, s početka priče, pak, sumnja u brzu realizaciju projekta koji bi mogao biti odlična buduća i kulturna i turistička ponuda Zadra.

– Gradska vlast poslovično je spora i teško prepoznaje prilike čak i kad im se same serviraju. Mislim da Grad nije prepoznao puni potencijal ovog projekta jer planira organizirati privremenu izložbu, umjesto stalni postav Muzeja dalmatinskog oružja – mišljenja je Baus, te dodaje kako ova inicijativa ponajviše ovisi o shvaćanju dimenzije projekta od institucija koje upravljaju Zadrom. Ipak, Bušić itekako shvaća koliko je značenje jednog takvog muzeja.

– Svaki kulturni sadržaj koji je specifičan, autentičan, umjetnički vrijedan, koji komunicira s našom bogatom prošlošću i u njoj ima utemeljenje, koji je adekvatno organiziran i prezentiran, u najboljem je interesu kulture grada Zadra – rekla je, te dodala kako se uspješnost prezentacije specifičnih zbirki, kao i bavljenje užim područjem kroz muzejsku djelatnost u Zadru, najbolje vidi kroz rad Muzeja antičkog stakla, jedinstvene ustanove ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu.

– Ponavljanje jedne takve priče u Zadru više je nego dobrodošlo. Moj prijedlog prema gospodinu Aralici bio je da prvi korak u našoj suradnji bude organizacija izložbe kroz prezentaciju dijela zbirke. U tom smjeru komunikacija između vlasnika, Grada i Narodnog muzeja već je u tijeku. Na taj način građani će se imati prilike upoznati sa zbirkom, a vlasnici, Grad i organizatori imat će prvu informaciju o interesu javnosti, iskustvo interakcije s publikom, i zato smatram da je to najbolji način da započnemo suradnju – istaknula je te zaključila kako u ovoj zbirci leži značajan potencijal koji bi, uz ispunjavanje uvjeta, mogao ispisati nove, zanimljive stranice zadarske kulture.