Zamislite samo da imate 22 godine, a iza vas su već dva prestižna kulinarska natjecanja. Jedno europsko i jedno svjetsko na kojem ste osvojili broncu. I zamislite da ste se već s 21 godinom našli u ulozi šefa kuhinje.
Mladi Klaudio Mrkić iz Sikova to ne mora zamišljati jer upravo je on to sve i ostvario. Nedavno je primio i posebno godišnje priznanje Općine Sv. Filip i Jakov za gastronomiju. Kad je upisivao srednju Hotelijersko-turističku i ugostiteljsku školu u Zadru, nije mogao ni zamisliti da će, u samo nekoliko godina, postići ono o čemu mnogi njegovi stariji kolege samo sanjaju. Kako tvrdi skromni Klaudio, ne postoje najbolji kuhari, samo odlični koji jako puno uče, iz dana u dan, i koji se ne boje postavljati pitanja.
Tri tisuće kuhara i slastičara iz cijelog svijeta
– Tek mi sad, skoro osam mjeseci od tog velikog svjetskog natjecanja, dolazi u glavu što sam napravio. Osvojiti broncu u konkurenciji od preko tri tisuće kuhara i slastičara iz svih krajeva svijeta stvarno nije mala stvar – kroz smijeh nam govori Klaudio koji je uz svog mentora, poznatog zadarskog kuhara Tomislava Karamarka, već osjetio čari međunarodnog natjecanja.
– Kad sam još bio u školi, odlazili smo na praksu kod Tomislava. On je vrlo brzo prepoznao moj potencijal, vidio je u meni želju za radom, napretkom i otkrivanjem kulinarskih tajni. Predložio mi je da odem na državno natjecanje, što sam je objeručke prihvatio. Ipak, imao je skriveni plan. Znao je da će mi se svidjeti natjecati, i htio me zapravo pripremiti za ono što slijedi. A to je bilo prestižno europsko natjecanje "Bocuse d’Or" u Budimpešti, gdje je te 2016. godine kuhače "ukrstilo" dvadeset kuhara iz svih dijelova Europe. Hrvatsku smo predstavljali Tomislav, kao glavni kuhar, i ja kao njegov pomoćni. Bilo je totalno ludo! – otkrio nam je Klaudio mali djelić atmosfere zbog koje se, kako kaže, i dan danas naježi.
– To europsko je kompletno bilo drugačije od svjetskog natjecanja. Kuha se uživo pred desetak tisuća ljudi, snimaju te kamere sa svih strana, doslovno ti dođu do glave i zumiraju svaki tvoj pokret. Nikad neću zaboraviti ni trenutak kad smo izlazili s hrvatskom zastavom kad su nas prozvali, taj osjećaj da predstavljaš svoju zemlju je neprocjenjiv. I još kad ti tvoja ekipa šalje slike gdje njih dvadeset gleda u jedan mobitel jer te prati na live streamu... Znao sam da to moram ponovno osjetiti, zato sam rado prihvatio i poziv od Hrvatskog kuharskog saveza za svjetsko natjecanje u Luksemburgu u studenome 2018. Bio sam najmlađi među našima i nije me bilo strah, zaista sam se puno pripremao za to – iskreno nam je priznao Klaudio, koji kaže kako nije spavao skoro tri noći samo da bi sve ispalo kako je zamislio.
'To stvarno nije zezancija'
– Tuna omotana u prahu od peršina s gelom od naranče bilo je, na primjer, moje predjelo. Onda možete samo zamisliti koliko mi je trebalo za pet sljedova koje smo imali zadatak napraviti. Dobro je što nije bilo zadanih tema i što smo imali neograničeno vrijeme. Ocjenjuju najpoznatiji kuhari svijeta i to stvarno nije zezancija, ozbiljni su ljudi i ono što je najbitnije savjetuju te i dok radiš i pri samnom ocjenjivanju. Ja zapravo zato i odlazim na ta natjecanja. Kako bih što više naučio, a ne osvajao mjesta. Naravno da je to odlično za životopis kasnije, ali iskustvo ti nitko ne može uzeti – zaključio je ovaj pametni mladić koji bi mogao biti uzor i starijim generacijama.
Nakon svjetskog natjecanja dobio je ponudu postati šef kuhinje u jednom restoranu u Ninu. No, zbog manjka radne snage, bio mu je izrazito stresno držati cjelokupno poslovanje kuhinje na svojim plećima, pa je morao odustati. Kako nam je objasnio, i tamo se, kao i ranije na raznim mjestima, susreo s diskriminacijom prema svojim godinama.
– Kad te vlastiti tim ne doživljava ozbiljno jer si premlad, to postaje problem. No, nekako sam oguglao na ta podbadanja i nepovjerenja te sad stvari vrlo lako dovedem u red. Jednostavno na jedno uho uđe, na drugo izađe. Ipak, ove sam godine odlučio da mi je za sad bolje biti dio tima nego njegov šef – priznao je Klaudio.
Kuhinja je život za sebe
Za kraj, istaknuo je kako mu je žao gledati mlade učenike koji upisuju za kuhare bez ikakvih ambicija i želja. Tvrdi kako često dođe kod njih u školu raditi prezentacije ili biti u ocjenjivačkom sudu kakvih školskih natjecanja, od cijelog jednog razreda, njih možda troje ima istinsku želju raditi u kuhinji.
– Kuhinja je život za sebe. Ja toj djeci često znam savjetovati da pitaju što god žele jer glupih pitanja nema. Ako ja nešto ne znam, nije me sram pitati nekog od njih, koji su još mlađi od mene, jer se u ovom pozivu čovjek uči dok je živ, a naravno, najbolje je znanje skupiti od kolega kuhara – zaključio je Klaudio, s kojim tako lako zaboravite koliko zapravo ima godina.
Da vas podsjetimo, tek su mu 22.