FOTO&VIDEO: ZADRANIN LOVRO VALČIĆ (43) I NJEGOVA IT TVRTKA VEĆ GODINAMA RADE NA ARKTIKU I ANTARKTIKU „Našim senzorima mjerimo kako klimatske promjene utječu na polarne krajeve. O našim podacima ovisi budućnost čovječanstva, pripremite se na tropsku klimu!”

FOTO&VIDEO: ZADRANIN LOVRO VALČIĆ (43) I NJEGOVA IT TVRTKA VEĆ GODINAMA RADE NA ARKTIKU I ANTARKTIKU

- Ma, ja vam zapravo radim igračke za polarne medvjede, prasne u smijeh Lovro pa pusti snimku na kojoj veliki bijeli medvjed od tko zna koliko stotina kilograma zubima savija željeznu šipku debljine četiri centimetra, kao da je slamčica. Često se naime zna dogoditi da baš ovi strašni predatori, iako izgledaju kao najdivnija stvorenja na svijetu, razbiju cijelu opremu našeg sugovornika.

Vjerojatno se pitate o čemu to nabadamo i kakve to polarne medvjede spominjemo usred Dalmacije, ali nismo polupali lončiće. Naš sugovornik je 43-godišnji Zadranin Lovro Valčić, vlasnik tvrtke "Bruncin" koja se bavi, ni više ni manje, nego istraživanjima leda na Arktiku i Antarktiku. E sad, u Bruncinu, iliti „bronzinu“, kako na jugu Dalmacije zovu kotao za kuhanje raznoraznih bućkuriša za polizati prste, Lovro sa svojim timom „kuha” svakojake visoko tehnološke stvari o kojima doslovno ovisi budućnost čovječanstva. Lovrina tvrtka, naime, proizvodi sofisticirane senzore i sustave za istraživanje leda na Sjevernom i Južnom polu pomoću koji se prikupljaju podaci krucijalni za praćenje i predviđanje klimatskih promjena koje, kao što znamo, nepovratno mijenjaju ovaj svijet, a posljedice toga već osjećamo i u našim krajevima.

- Želimo bolje razumjeti zašto se i koliko brzo stvara i topi led, želimo znati kako se stvaraju i razvijaju lokve u ledu (meltponds), zanima nas koliko je led debeo te raste li ili se smanjuje ledeni pokrivač kroz vrijeme. Pratimo kako se led ponaša u trenutnoj situaciji, a za to shvatiti moramo razumjeti što se događa u atmosferi, primjerice, koliko smo sunčeve energije dobili i odbili s površine, koliko je palo snijega, jakost vjetra, količinu vlage te što se događa u moru neposredno ispod leda. Zanima nas zdravlje i kakvoća leda, što nije lako odrediti na daljinu. Bruncin proizvodi upravo takvu vrstu senzora, koji nam daju podatke o stanju atmosfere iznad leda, o stanju samog leda, ali i o događanjima u prvih 200 metara ispod površine mora. To je pojas koji proučavamo, kaže nam Lovro  pokazujući slike ogromne plutače na kojoj su načičkani raznorazni senzori za mjerenje svih tih parametara.

Na velikoj "bovi" se tako nalazi uređaj za mjerenje vjetra, temperature zraka i mora, kamera, solarni paneli te brojni drugi elementi koji očitavaju raznovrsne podatke i izravno ih šalju Bruncinu. Važno je za napomenuti kako se svi ti osjetljivi instrumenti, kao i plutača, izrađuju u Zagrebu, dok informatički stručnjaci koji izrađuju programe za prikupljanje i obradu dobivenih podataka, rade u Zadru.

Naime, Lovro Valčić je prvenstveno IT stručnjak koji je u svijet „zemljopisa” dospio tako što se, kako kaže u svom duhovitom stilu, spojio s pravim ljudima na fakultetu. Računalne znanosti završio je na sveučilištu u Fairbanksu na Aljasci, gdje se nalazi znanstveni centar za istraživanje polarnih krajeva, klime i oceana. Njegova prva istraživanja bila su totalna suprotnost sadašnjeg posla jer se bavio istraživanjima vulkana na Aleutskim otocima u Pacifičkom oceanu. Nakon Aljaske i vulkana, došao je red na Škotsku i polarne krajeve.

- Na institutu u Škotskoj sam "uletio" u ekipu koja se bavi oceanografijom i istražuje polarne krajeve. Britanija je svjetska sila po tom pitanju, oni su prisutni i na Arktiku i Antarktiku, imaju svoje ledolomce i imaju razvijene istraživačke programe. Zapravo sam se prebacio s lave i magme na zrak, vodu i led. Ali to je više manje sve isto, mijenjaju se samo senzori i način rada. Nismo više u helikopteru i ne visimo vezani s pojasom držeći u ruci senzor koji prikuplja podatke iznad vulkana, već u ledolomcima, ali stvar je zapravo ista. Na koji način spaziti i sakupiti podatke i što s njima napraviti te kako ih prenijeti široj javnosti, govori Lovro koji se nakon života u Škotskoj vratio u Hrvatsku i 2012. osnovao Bruncin.

Iako mu je osnivanje tvrtke, kako nam govori, bilo uistinu zanimljivo iskustvo po pitanju administracije, nije odustao. Prepustio se birokraciji kao „znanstveno istraživačkom radu” i zakuhao Bruncin iz kojeg dolazi „najbolja spiza”.

- Supruga Branka i ja otvorili smo firmu i počeli stvarati tim koji izrađuje softver, hardver i senzore. Zapravo radimo sve stvari koje su nam potrebne za naš istraživački rad a ne možemo ih nabaviti ili kupiti od velikih komercijalnih kompanija. Nakon 4-5 godina mi smo stasali u razvojno istraživački tim koji proizvodi senzore i mjerne uređaje za polarne krajeve. U firmi je ukupno sedam ljudi i nismo vezani uz urede. Softveraši, voditelji projekata i ja možemo raditi odakle god želimo. Jedino je proizvodnja vezana za Zagreb, ističe Lovro dodajući kako znanstvenike s kojima surađuje ne zanima ono što znaju danas već ih zanima ono što će se tek dogoditi i oni procesi koji još uvijek nisu objašnjeni zašto nastaju.

Napominje kako velike i komercijalne tvrtke nemaju komercijalnog interesa za razvoj takvih proizvoda koji bi im mogli pomoći za istraživanje geomorfoloških i atmosferskih promjena u polarnim krajevima, iako ti procesi imaju neosporni utjecaj na ostatak svijeta. Upravo zbog toga, naglašava, zbog tog nedostatka interesa velikih kompanija za istraživanje globalnih problema koji ne mogu ostvariti veliki profit, nastao je njegov tim.

Dosada je desetak puta boravio u polarnim krajevima, a pripreme za odlazak na sjeverni ili južni pol traju mjesecima, pa i godinama. Nakon što dobiju ideju što žele istraživati, okreću se onima koji bi ih mogli financirati. To može biti Europska komisija ili neki drugi internacionalni programi koji prepoznaju njihov rad i koji smatraju da ima širu znanstvenu vrijednost. Potom sakupljaju članove ekspedicije, a surađuju s dvadesetak instituta iz isto toliko zemalja svijeta. Nekada Bruncin odrađuje cijeli posao u polarnim krajevima, a nekad samo ponude svoju opremu ili softversko rješenje, sve ovisi o tome kako se instituti unutar projekta dogovore između sebe. Na posljednjoj ekspediciji održanoj u kolovozu ove godine Lovro je na ledolomcu korejskog instituta za polarna istraživanja boravio s još 60-ak znanstvenika i 30-ak članova posade.

Onog trenutka kad prikupe podatke s ekspedicije i pošalju ih u razne meteorološke i znanstvene baze podataka diljem svijeta, njihov posao završava. Sve do nove ekspedicije i do novih zadataka. Zato ga pitamo, što se točno događa u polarnim krajevima, i kako to utječe na našu klimu? Je li nekontrolirana polucija stakleničkih plinova u atmosferu, za što je odgovoran čovjek, glavni uzrok globalnog zatopljenja, ili je u pitanju ulazak u novi ciklus života planeta Zemlje?

- Već godinama sam jednom godišnje na istom dijelu Arktika i promjene koje se tamo događaju već su vidljive golim okom. Više nam ne trebaju „senzori" koji mjere minimalističke promjene. Iz godine u godinu vidi se razlika u kvaliteti ledenog pokrivača, količini leda koja se tamo nalazi i u količini leda na koju možemo sigurno izaći, raditi i hodati. Svega je, naravno, puno manje - sa zabrinutim izrazom lica govori Lovro dodajući kako polarni krajevi imaju veliki utjecaj na našu klimu, a promjene koje se tamo događaju su vrlo brze. Čak brže nego što smo mislili da će se dogoditi i što smo mogli predvidjeti nekakvim postojećim modelima. Ističe kako se promjene u polarnim krajevima događaju puno brže nego u ostatku planeta, a one imaju gotovo ključnu ulogu u regulaciji naše klime.

- Ovog ljeta smo imali primjer "microburst eventa" u Zadru u sedmom mjesecu. To je primjer tropskog vremena koji nas je na ovakav način pogodio prvi puta, a koji će se uskoro događati ne jednom u sto godina, već jednom mjesečno ili jednom tjedno. Najveći problem je što su klimatske promjene eksponencijalnog tipa što znači ili ćemo reagirati sada ili je sljedeće godine već prekasno. Tropsko vrijeme koje nismo imali u našim krajevima će doći, a već sada imamo učestale velike periode suše koji su kasnije praćeni velikom količinom padalina, objašnjava nam Lovro ističući kako su klimatske promjene njegova motivacija koja ga gura da smišlja novitete pomoću kojih će promatrati sve što se događa u hladnim krajevima.

- Jedina tema s kojom bi se cijelo čovječanstvo trebalo baviti jesu klimatske promjene jer je to ono od čega ćemo vrlo brzo imati probleme u svim segmentima, od vode i proizvodnje hrane do lokalne klime koja nije više onakva na kakvu smo navikli. Na planeti ima dovoljno ljudi da svojim akcijama utječemo na čitav ekosustav, govori Lovro i dodaje kako su u ovom trenutku male promjene koje svatko od nas može poduzeti da bi stanje bilo bolje, praktički zanemarive.

- Moje osobno mišljenje je da je prekasno za male promjene. Skoro je nemoguće skrenuti s ovog puta na kojem se nalazimo jer bi svi trebali biti spremni na raznorazna odricanja, a to je jednostavno nemoguće. U idealnom scenariju, trebali bi kao čovječanstvo već danas svi stati i promijeniti praksu svega što radimo i zajedno kao vrsta početi raditi na tome da osiguramo zajedničku budućnost unutar biosfere. Trebamo stati i reorganizirati se. Na primjer, da danas svi ljudi na svijetu odluče više ne kupovati plastične boce, u roku od tjedan dana svi pogoni u svijetu bili bi promijenjeni. Mi imamo moć, ali je ne koristimo. Ono u što je naše društvo evoluiralo biološki je naprosto postalo neodrživo...


NEZABORAVNA GODINA I POL ŽIVOTA NA VELOM IŽU
Nakon Škotske, Lovro se suprugom Brankom i njihovim sinom Lukom preselio u Hrvatsku, no prije nego što su se odlučili za "trajnu adresu" oko godinu i pol dana živjeli su na otoku Ižu, u Velom Ižu.
- Godina i pol dana ludog života! Aktivirao sam se u lokalnoj uljari i rješavao jednostavne IT probleme u mjestu. Otočani su me zvali kad im internet ne bi radio, a u to vrijeme su se taman uvele fiskalne blagajne, pa bi onda i zbog njih zvali. Meni je bilo prezanimljivo! Ako si imao neki problem onda si morao doći u kafić ujutro u 7 jer su svi mještani tu bili i svi bi ti pomogli da nešto riješiš. Onda nakon kafića dođe kruh, pa neko donese ribu i začas ručak. Možda je teško živjeti na Ižu ako si od tamo i imaš neke ambicije, ali jednom kad dosta toga iskusiš, živjeti na Ižu je milina jer sa sobom imaš ideje i kontakte koji će ti pomoći što god i gdje god bio, priča Lovro. 


GRETA JE HRABRA DJEVOJKA
Čovjeka koji vlastitim okom uživo vidi promjene u polarnim krajevima nismo mogli ne upitati što misli o mladoj aktivistici Greti Thunberg. - Upoznao sam Gretu prošle godine u Davosu u Švicarskoj, bila je na svjetskom ekonomskom forumu u našem simuliranom Arctic Base Campu. Naime, na skijalištu u Davosu postavili smo arktički istraživački šator i centar kako bi dočarali uvjete u kojima radimo, pokazali senzore koje izrađujemo i pokazali što je naš posao, a Greta nas je posjetila. Ona je jako hrabra djevojčica i radi prekrasnu stvar. Lijepo i kvalitetno, dosta oštrim jezikom koji je u ovoj situaciji potreban, dočarava koliko je bitno baviti se i spriječiti klimatske promjene, možda ne za nas, ali za našu djecu sigurno. Ona radi vrlo hrabru i veliku stvar. Ja nisam hrabar poput nje da na takav način s toliko malo godina stanem ispred svih i bez imalo straha za vlastitu egzistenciju očitam vladajućima bukvicu. Ona radi fantastičnu stvar jer diže svijest, a to nam treba!


NA MINUS 30 RADI SE BEZ PROBLEMA
Kako izgleda rad na otvorenom u polarnim krajevima, gdje se i „pingvini smrzavaju”, upitali smo Lovru koji je prošao blagodati života na minus 60 stupnjeva ispod nule!
- Ljudima koji žive u prirodnim tkaninama na umjerenim zemljopisnim širinama nedokučivo je da mi možemo raditi na ekstremnim hladnoćama. No, razvoj tehnologije doveo je i do sintetičkim materijala koji zadržavaju ljudsku toplinu a propuštaju vlagu pa možeš biti komotan na minus 20-30 cijeli dan. Nismo super ljudi - jednostavno imamo opremu, ali uvijek je problem za ruke i lice, jer ti zaštitna oprema smeta da napraviš zadatak i onda malo patiš, ali pregrmiš. Zapravo je sve O.K. dok god se radi jer tada nije hladno. Ali hladnoća je dio šarma ovog posla. Mi smo ekipa koja može biti mokra cijeli dan i na kiši, bura nam ne smeta, ne napuhuju nas klima uređaji, a ne smeta nam ni mokra kosa. I dalje smo mi ljudi i treseš se i hladno ti je, ali imaš još četiri sata posla taj dan... Ljudi se naviknu na to, a ima i onih koji to ne mogu pa jednostavno takav posao ne rade.

 

Naslovnica Zadar plus