Probijajući 'slijepu' Ulicu Jurja Šižgorića u zadarskoj četvrti Ričina, kako bi nastala nova prometnica koja izlazi na frekventnu Ulicu Franka Lisice, arheolozi su pronašli dio rimskog akvedukta, jedinstvenog po očuvanosti.
- Pronađeni segment pripada rimskom vodovodu čije je izvorište u Vrani i koji je dug 42 kilometra. Ovaj je segment izuzetan po tome što je gotovo u cijelosti sačuvan, imamo očuvane bočne zidove, bačvasti svod i korito. Kod pronalaska antičkih vodovoda najčešće se nađu temelji, dok je ovaj, koji datira krajem 1. i početkom 2. stoljeća, u svom segmentu u cijelosti sačuvan. Od izvorišta kod Vrane, pa sve do Zadra, voda je tekla prirodnim padom, na nekim mjestima potpomognuta gravitacijskim nosačima, sve u dužini od 42 kilometra, prema točnom izračunu. To je najveći građevinski zahvat u rimskom periodu na ovom području, što govori o bogatstvu stanovnika kolonije Jader na kraju prvog i početku drugog stoljeća – kaže dr.sc. Berislav Štefanac, arheolog, viši kustos u zadarskom Muzeju antičkog stakla.
Štefanac sa kolegama, Kristijanom Hazošem i Ana Marijom Gorenc, radi na detaljnom otkrivanju pronađenog dijela rimskog vodovoda, koji, na žalost, neće biti izložen, već će asfaltirana prometnica proći preko njega.
- Nije baš tako, ovaj pronalazak neće biti naprosto „zatrpan“ i asfaltiran. Nakon završetka istraživanja, do kojeg je došlo zahvaljujući Konzervatorskom odjelu u Zadru koji je propisao arheološki nadzor prilikom probijanja ceste, te je akvedukt pronađen na samom kraju ulice gdje je bilo parkiralište, ovaj ćemo segment rimskog akvedukta zaštititi. Sukladno uvjetima konzervatora, oštećeni dijelovi svoda će se rekonstruirati, potom će se cijela dionica akvedukta prekriti geotekstilom i nakon toga će se napraviti kupola koja će zaštititi svod akvedukta od urušavanja. Tek preko svega toga proći će asfalt, dakle prometnica, uz koju će biti postavljene info table na kojima će se nalaziti svi podaci o segmentu rimskog vodovoda koji se ispod nalazi – kazao je Berislav Štefanac.
Štefanac objašnjava da se otprilike znao pravac pružanja ovog rimskog vodovoda dugog 42 kilometra, no da se ovim otkrićem sada točno zna potez kojim akvedukt ide u ovom dijelu grada. Bude li sredstava, kaže Štefanac, uvijek je moguće jedan segment „iskopati“, otvoriti i predstaviti javnosti. Sâmi gravitacijski nosači ponegdje su po Zadru vidljivi, kao u Ulici Ivana Zadranina ili na samom Gradskom groblju, no ovako sačuvani akvedukt, s očuvanim svodom čiji je izgled identičan onom prije 20 stoljeća, spada u senzacionalnije nalaze, jer nadzemnih dijelova gotovo i nema.
Izvorište ove kapitalne rimske gradnje, koje se nalazi u Vrani, nije istraženo.
- Naziva se Biba, to izvorište, i tamo bi trebalo provesti istraživanja. Bilo bi zanimljivo locirati dijelove trase rimskog vodovoda i na užem gradskom području Zadra, jer pravac pružanja u tom dijelu još nije dovoljno poznat – kazao je Štefanac.
Osim dijela akvedukta dugog osam metara, zadarski su arheolozi na tom prostoru pronašli i više ulomaka keramičkih posuda, te nekoliko ulomaka ranocarskog stakla.