StoryEditor
4 kantunaSKANDAL ILI PRAKSA?

Betoniziraj me nježno: Ako ‘Branimir‘ može imati 25 cm debelu cementnu terasu s podnim grijanjem i čeličnom konstrukcijom, zašto ne može i Forum?!

Piše Ivica Nevešćanin
18. veljače 2022. - 16:31

Što vam prvo padne na pamet kada na kamenom pločniku zadarske rive ugledate nekih 60 kvadrata friško izlivenog betona visine oko 25 centimetara, s ugrađenim podnim grijanjem, skalinom i usidrenom čeličnom konstrukcijom? A) da netko nešto nedozvoljeno radi na pomorskom dobru i javnoj površini; b) da netko uništava obalu i privatizira javni prostor; c) da netko ima debele veze kad ovako nešto može raditi usred grada uz sve ishodovane dozvole i suglasnosti; d) da nekoga uopće nije briga što vi mislite o tome što on radi i zato to radi, jer on to može raditi i nitko mu zbog toga ništa ne može? 

Ako ste se kojim slučajem prepoznali negdje u točkama od a) do d), da odmah odagnamo nepotrebne sumnje: živite u predrasudama! Očito ste spremni unaprijed donositi zaključke bez poznavanja osnovnih činjenica, skloni ste krivoj interpretaciji stvarnosti, zlonamjerni ste i u osnovi ne shvaćate što je dobro za ovaj grad. Grad Zadar, naime. 

image
Jure Miskovic/Cropix

Evo, ona terasa od 60 kvadrata na rivi ispred kafića ”Branimir” u vlasništvu Turisthotela, koju su ovih dana fino i debelo izbetonirali, a prethodno u tu betonsku podlogu ugradili podno grijanje i nekoliko četvrtastih nosača čelične konstrukcije, dakle 'anketirali' postojećoj zgradi javnu površinu kojom gospodari Grad Zadra, nije nešto čemu bi trebalo pridavati posebnu pozornost. To je nama nešto uobičajeno, primjereno, dobro i pohvalno, nastavak uhodane prakse po kojoj se javni prostor Zadra već godinama prostituira. Prakse po kojoj se 'vaše i naše' vlasništvo daje nekome u zakup po posebnim uvjetima, da bi taj neko te uvjete iskoristio za produbljivanje svoga, a ne vašeg džepa. Svaku njihovu uloženu lipu vi ćete ionako debelo platiti, kroz kavu s najljepšim pogledom na Zadar. I budite zahvalni zbog toga! Jer tu i ne mora biti kafić, može biti pekara ili kockarnica.

Čemu ovakav uvod? Jer smo iz odgovora nadležnih tijela i samog investitora stekli dojam da za ovakvu svinjariju u centru grada nitko nije odgovoran, da je sve napravljeno „po zakonu”, i da je to u stvari samo nastavak dobro uhodane prakse koja je krenula betonizacijom Varoša, Kalelarge, Narodnog trga i sada rive, a sve, naravno, kako bi nam bilo bolje. Isprika, kako bi nekima bilo bolje.

Evo činjenica: sredinom siječnja Turisthotel je krenuo u adaptaciju i preoblikovanje unutrašnjeg i vanjskog prostora lokala caffe bar Branimir. Radove izvodi Primat-RD iz Hrvatskog Leskovca, projekt je izradio arhitekt Miloš Pecotić iz Zagreba, nadzor provodi inženjer građevine Branimir Brkić iz Zadra, a radovi se izvode „prema Glavnom projektu sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima”. 

Stanje na terenu je sljedeće: unutrašnjost lokala je najprije do temelja porušena, a onda je počela izgradnja s preuređenjem. Postavljena je nova betonska podloga s ugrađenim podnim grijanjem koje je na isti način izvedeno i na terasi (javnoj površini). Iznad čelične konstrukcije terase ovih se dana postavlja novi krov, a onda slijedi staklena obloga. Ono što je jučer bila 'podaskana' terasa (javna površina), sada postaje dijelom čvrstog objekta unutar zatvorenog prostora, dio zgrade s betonskom podnicom obloženom pločicama i podnim grijanjem, što nikad nije bilo.

image
Službena ploča na gradilištu
Zadarski.hr

Tvrtka Turisthotel, prema informacijama iz gradskog odjela za upravljanje nekretninama, s Gradom Zadrom za 'Branimir' ima zaključen ugovor o zakupu javne površine za razdoblje od 1. siječnja 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine. Terasa, dakle, nije na pomorskom dobru, nego na javnoj površini u vlasništvu Grada Zadra. Granica pomorskog dobra, inače u nadležnosti Županijske lučke uprave, prolazi točno onim uskim, preostalim kamenim dijelom obale uz terasu, od parkirališta do mosta. Od cijele uvale Jazine (do mosta), samo se u tom malom dijelu linija granice pomorskog dobra naglo sužava. Što znači da za zakup terase Turisthotelu nije bilo potrebno koncesijsko odobrenje Grada Zadra. 

Ukupna površinu u zakupu iznosi 83 kvadratna. Sukladno Pravilniku o visini zakupnine javnih površina za 59 kvadrata (terasa uz zatvoreni objekt) plaćaju zakupninu od 62 kune mjesečno, a za dodatna 24 kvadrata, zakupnina iznosi 57 kuna mjesečno. Ukupno, 5026 kuna mjesečno za razdoblje od 1 siječnja 2021. do 31. prosinca 2022. godine.

Gradski ured za nekretnine pitali smo smiju li se graditi takvi objekti na javnoj površini (betonske podloge od 25 centimetara s ugrađenim podnim grijanjem i postavljanje fiksne čelične konstrukcije za terasu), a oni su nas uputili Upravni odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo te Odsjeku komunalnog redarstva.

U odjelu za graditeljstvo kažu: „U svezi dijela Vašeg upita koji se odnosi na mogućnost izvođenja građevinskih radova na javnoj površini (...) izvješćujemo Vas da se građenju građevina i izvođenju radova može pristupiti na temelju akta za građenje koji se izdaje temeljem važećeg Zakona o gradnji i drugih zakona i propisa. Također, građenju određenih građevina i izvođenju određenih radova može se pristupiti i na temelju glavnog projekta izrađenog temeljem važećeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, koji projekt izrađuje ovlašteni projektant, a temeljem tog Pravilnika mogu se graditi i određene građevine i izvoditi određeni radovi bez građevinske dozvole i glavnog projekta”.

Drugim riječima: za građenje na javnoj površini bez građevinske dozvole njih nitko ništa ne pita. 

image
Budući izgled kafića 'Branimir'
Jure Miskovic/Cropix

Iz Odsjeka komunalnog redarstva o mogućnosti betoniranja javne površine, ugradnji podnog grijanja i usidrenih čeličnih konstrukcija u podlogu, pilatovski nam je odgovorio Edo Fantela: „Nadzorom na terenu već u prvim danima izvođenja radova na ugostiteljskom objektu Branimir utvrđeno je da je zaštitna ograda postavljena na javnoj površini prema izdanom odobrenju od strane nadležnog tijela gradske uprave – U.O. za gospodarenjem gradskom imovinom. Nadzorom je utvrđeno da se radovi izvode temeljem glavnog projekta (javno izložen na ogradi gradilišta). Sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji nadzor nad istima je nadležnost građevinske inspekcije. Osim toga objekt se nalazi unutar granica kulturno povijesne cjeline grada Zadra pa je u dijelu zaštite kulturne baštine nadležan Konzervatorski odjel u Zadru."

Stvarno. Zašto ne ukinemo komunalno redarstvo, odnosno tu smiješnu 'komunalnu panduriju'? Čemu ti služe? Ako oni nisu pozvani da ovakve slučajeve prijave građevinskoj inspekciji (ili kome već trebaju), tko jest? Zašto primaju plaću? Kakvi foliranti!

Nazvali smo nekoliko puta voditelja konzervatorskog ureda Igora Miletića, ali se na naše pozive nije javljao. Onda smo pitanja uputili vlasniku ”Branimira”. Zamolili smo ih za komentar nekih činjenica vezanih uz radove koji se odnose na javnu površinu: 

a) prema kojim uvjetima iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima je betonirana javna površina (terasa) u površini od gotovo 60 kvadratnih metara, visine preko 20 centimetara, s ugrađenim podnim grijanjem?

b) prema kojim uvjetima iz Pravilnika je u betoniranu javnu površinu u ugrađena konstrukcija čeličnih nosača kvadratnog oblika

c) prema kojim uvjetima iz Pravilnika je moguće graditi čvrsti objekt s čeličnom konstrukcijom i betonskom podlogom visokom 20-ak centimetara na javnoj površini u zakupu 

Dobili smo odgovore projektanta Pecotića, pod:

a) Nigdje u pravilniku ne piše da se ne može, a razloge zašto je povišenje od 20 cm sam prethodno opisao (u nastavku teksta, op.a).

b) Nigdje u pravilniku ne piše da se ne može.

c) Ovaj objekt po svojim karakteristikama moguće je demontirati bez posljedica po ljude, okolne zgrade i okoliš. Demontažan je, time i privremen! 

image
Jure Miskovic/Cropix

Eto. Sve je OK i kul, samo mi, protivnici progresa i skučenih obzora, toga nismo svjesni, no zato nam je gospodin Pecotić rasvijetlio sve naše zablude:

„Unutar kompletnog zahvata radi se preoblikovanje i rekonstrukcija postojeće terase, koja je u najmu od Grada kontinuirano preko 30 godina! Preoblikovanje i rekonstrukcija se rade u gabaritima postojeće natkrite terase (identična tlocrtna površina – na to se u projektiranju posebno pazilo!). Terasa se neće pretvoriti u zatvoreni prostor nikada, jer s tom namjerom nije ni  projektirana! Preoblikovanje i rekonstrukcija terase rade se u potrebi da se poveća standard ugostiteljske usluge građanima i turistima, ali da se prije svega izmijeni sadašnji izgled vanjskog prostora - terase ”Branimira“. To je kaotična, 'sklepana' forma, identična modelu često dograđivanih kioska i terasa, naknadno ustakljenih ili natkritih, redovito s čudnim tendama – diljem naše obale, što ova lokacija i grad Zadar nikako ne zaslužuju” ističe autor i nastavlja:

„Prijedlog ovog projekta sa sastoji u tome da se nužni natkriti prostor vanjske terase formira kao jasna, elegantna forma paviljona, pridruženog osnovnoj građevini, koji se matičnoj zgradi prilagođuje u pogledu forme i njenog izričaja, a u strukturi sustava omogućuje u ljetnim uvjetima zaštitu od insolacije i pregrijavanja, te u zimskim, zaštitu od vjetra, kiše, te omogući temperiranje prostora za boravak na takvoj terasi u tim uvjetima. Zamjena dotrajale čelične konstrukcije stupova, koji nose natkrivanje terase na način da da se novi čelični stupovi stavljaju na ista mjesta gdje su postojeći – ne oštećuje se kameno opločenje – rive, postojeći stupovi još i koso ulaze u koridor prema moru, a novi će biti vertikalni, pa “šire” koridor”.

image
Stanje gradilišta snimljeno ovih dana
Zadarski.hr

Pecotić na kraju detaljizira: „Radi se nova podna obloga, da bi se moglo ugraditi energetsko učinkovito podno grijanje kako bi sjedenje na otvorenom učinilo ugodnijim van sezone. Denivelacija od cca 20 cm je nastala i kako bi se omogućilo zaštita, dilatiranje potrebnih podnih slojeva od kamene obloge rive. Obloga je prije radova zaštićena čvrstom PE folijom, preko građevinskog tekstila po kamenoj oblozi. Iznad toga su ploče XPS–a (stirodura), prosječne debljine 5 cm, onda PE folija, betonska podlog – cementni estrih i završno keramičke pločice. Povišen pod terase je nastao kako bi se izravnao pod lokala iznutra i vani te jače diferenciralo korisnike terase i prolaznike. Kad se Grad Zadar odluči prekinuti davati društvu Turisthotel d.d. koncesiju na terasu, konstrukcija, pod i strop terase se mogu maknuti bez oštećenja opločenja rive, a proboji koji su prethodno već bili nastali zbog sidrenja čeličnih stupova na nekoliko mjesta, zatvaraju se kamenim pločama iste vrste i obrade kao okolne”.

Eto. Čemu panika. Nema nikakve štete. Ako Grad Zadar hoće sve to sutra može maknuti. Ali neće. Jer to nije njegov posao. Nego građevinske inspekcije. Sjeća li se itko da su oni u ovakvim i sličnim slučajevima dosad intervenirali? Retoričko pitanje. Sve će biti za pet. Narednih 30 godina. 

Sutra očekujemo betoniranje Foruma i Narodnog trga. Naravno, s ugrađenim podnim grijanjem. Jer „ako bude trebalo, napravit ćemo još ljepši i stariji Zadar”. Pardon, Dubrovnik.

Ili netko ovdje ozbiljno mulja ili je Zadar (odavno) potpisao kapitulaciju. Sapienti sat. 

image
Postavljanje podnog grijanja na javnoj površini (terasi) kafića "Branimir"
Zadarski.hr
Po Pravilniku može terasa do 20 kvadrata, a ispred "Branimira" ih ima 60!

Arhitekt Pecotić nam je napisao da se radovi na ”Branimiru” izvode u skladu sa spomenutim Pravilnikom (članak 3. stavak 3, točke a, b i c) koji kaže koji kaže da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi „Na postojećoj zgradi kojima se:

a) ugrađuje sustav grijanja, sustav hlađenja ili klimatizacije nazivne snage do 30 kW; b) zamjenjuju vanjski i unutarnji prozori i vrata; c) dodaju novi unutarnji prozori, vrata i drugi otvori u nenosivom pregradnom zidu.

Odnosno, u skladu s člankom 5, stavak 2 i 10, točke a i b, prema kojima se bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi „na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar postojećeg trgovačkog centra;

Nadalje, radove iz stavka 10 „na postojećoj zgradi, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije, a kojima se: a) dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade, kao što su prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova, pokrova, hidroizolacija, oprema, odnosno postrojenje za grijanje, hlađenje ili ventilaciju, te za automatsko upravljanje, regulaciju i daljinsko praćenje potrošnje energije ili vode, vodovod i kanalizacija, plinske i elektroinstalacije; b) postojeći sustav grijanja i zagrijavanja potrošne tople vode zamjenjuje sustavom koji je riješen iskorištavanjem toplinske energije tla primjenom dizalica topline čiji podzemni izmjenjivači topline ne prelaze na susjedne čestice

Zanimljivo kako je arhitekt Pecotić preskočio članak 2. stavak 1, točku d) Pravilnika, koja odmah na početku kaže: „Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi terasa uz postojeću zgradu u razini tlocrtne površine do 20 kvadratnih metara”.

Podsjetimo, betonirana terasa ”Branimira” nije dio zgrade nego javne površine u zakupu i njena površina je 59 kvadratnih metara, triput veća od one dozvoljene Pravilnikom.

image
Granica pomorskog dobra (crvenom bojom) u uvali Jazine od mosta do dna uvale
Žlu
29. lipanj 2022 04:34