Da je postojala spasilačka služba na plaži Soline u Biogradu na Moru i da je plaža bila opremljena defibrilatorom za oživljavanje srca, bi li 16-godišnji dječak iz Gline preživio nakon što mu je pozlilo u moru prošloga petka u 13.30 sati?
Obdukcijom je utvrđen uzrok njegove smrti, riječ je o zastoju srca. PU zadarska potvrdila je nakon očevida da je maloljetnik koji se utopio u petak oko 13.30 sati u Biogradu na Moru, ispred plaže Soline, plivao u moru s prijateljima u uvali Soline, na jednoj od najvećih biogradskih plaža. Odlučili su plivati do bijelih plutača koje služe kao barijera kupališta od nailaska glisera i skutera. Međutim, nakon nekog vremena nesretni se dječak odlučio vratiti na obalu, da bi ubrzo bio pronađen na površini mora u besvjesnom stanju. Hitno je iznesen na obalu gdje je do dolaska Hitne pomoći pokušavana reanimacija. Iako su priskočili jedan budući liječnik i medicinska sestra, pomoći nažalost nije bilo i maloljetnik je preminuo. Pregledom mrtvozornika na tijelu nisu pronađeni tragovi koji upućuju na kazneno djelo. Nakon obdukcije potvrđen je uzrok smrti – kao što smo rekli bio je to srčani zastoj.
Hitna pomoć iz Biograda bila je na drugoj intervenciji, pa je poslan tim iz Benkovca koji je stigao prekasno, jer su navodno i sami imali prometnu nezgodu. Da li bi dječaka spasila „baywatch” spasilačka služba, defibrilator ili brža hitna pomoć - nikada nećemo znati, ali je činjenica da sustav nije reagirao na adekvatan način da učini sve što je mogao da ga se spasi. Tužna je činjenica da se dječak umjesto sa svojim prijateljima s ekskurzije, kući u Glinu vratio u – mrtvačkom kovčegu.
Zašto biogradske plaže kojima upravlja Grad Biograd, a koje u ljetnim mjesecima koristi veliki broj kupača, nisu opremljene spasilačkom službom i uređajima za oživljavanje? - pitali smo prvog čovjeka Bošane d.o.o. gradske komunalne tvrtke koja je nadležna za biogradske plaže, Krunoslava Pešića.
- Do prije nekoliko godina mi smo imali na pojedinim plažama spasilačku službu, sad na žalost nemamo i to je istina. Nismo u zakonskoj obvezi imati na plažama spasilačku službu, čak niti ako imaju Plavu zastavu. Smatrali smo da je dovoljno imati komplet prve pomoći koja je postavljena na tornjevima na tim plažama, ali spasilačku službu već neko vrijeme nemamo. Hoćemo li imati spasilačku službu ovoga ljeta ne znam jer je jako teško naći spasioce. Bit ću potpuno iskren, nakon što smo ostavili kutije prve pomoći nismo ni tražili spasioce – priznat će Pešić.
Do prije nekoliko godina bili su kontaktu s Crvenim križem koji je inače nadležan za osposobljavanje spasioca, imali su čak u suradnji s njima i tečajeve za osposobljavanje djelatnika koji su radili na plažama kao spasioci, ali Pešić kaže kako sad nema informaciju da je Crveni križ u Biogradu uopće organizirao tečajeve za spasilačku službu.
- Taj događaj od prije nekoliko dana... užas. Da li bi spasilačka služba spasila dječaka, pitanje je, obdukcija je pokazala da je uzrok smrti bio srčani zastoj. Mi smo do prije nekoliko godina imali spasilačku službu na plažama koje su imale Plavu zastavu. Dječak je stradao na plaži koja nije ni pod Plavom zastavom tako da smo ove godine i imali spasioca on bi bio na plaži Dražica koja ima Plavu zastavu, a ne na plaži Soline. Zadnjih smo se godina oslonili na komplete prve pomoći na osmatračicama plaža koje su postavljene zbog Plavih zastava, ali fizičkog spasitelja nije bilo. Ovakve vas tragične stvari ponukaju da još jednom opet sve promislite. To je sad hipotetsko pitanje što bi bilo da bi bilo, nažalost jedan život jer izgubljen, a da li bi se on spasio da je bio prisutan spasioc, teško je to reći. Činjenica je da je obdukcija pokazala da je razlog smrti bio srčani zastoj, pa je pitanje bi li spasilac išta pomogao bez adekvatne opreme. Teško je o tome govoriti, nažalost desilo se i ne daj Bože da se opet desi više ikad – potreseno će Pešić.
On ne isključuje mogućnost da se ubuduće u Biogradu netko zaposli kao spasitelj, mada ni financijski razlozi nisu beznačajni.
- Život je nemjerljiv novcem, ali tu službu ipak morate konkretno platiti i to ne malo. Na tri plaže to je minimalno desetak ljudi. Slažem se da bi trebali imati baywatch službu i novac u tome ne bi trebao biti prepreka da se to ostvari – kaže direktor Bošane koja skrbi o čistoći i infrastrukturi biogradskih plaža.
- I defibrilator bi valjalo imati, mada ni njega nitko ne bi spomenuo da se nije desilo to što se desilo. Sad svi pričaju o njemu da je potreban, po meni je puno važnije da je tamo fizički prisutna neka osoba koja je educirana za korištenje te opreme. Mislim da bi Zadarska županija i Grad Biograd trebali pronaći neko adekvatno rješenje po tom pitanju. Imamo problem i s prometom, s policijom, prometnim redarima. Gradonačelnik pokušava naći osobu za taj posao, ali nitko se ne javlja jer je to nezahvalna zadaća pri čemu ste neprestano u konfliktima – ističe Pešić.
Gradsko društvo Crvenog križa Zadar u suradnji sa Hrvatskim Crvenim križem provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca na organiziranim kupalištima te na taj način osigurava sigurnost zadarskih plaža ljeti i bazena tijekom cijele godine. Hrvatski Crveni križ je punopravni član Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi (ILS) i jedina je organizacija u Republici Hrvatskoj koja ima zakonsku mogućnost organiziranja tečajeva za osposobljavanje spasilaca i izdavanje međunarodno priznatih uvjerenja za spasioce.
Voditelja Službe za spašavanje na vodi Niku Vlatkovića pitamo je li to dovoljno i zašto Biograd nema spasilačke timove?
- Na našem zadarskom području ima jako malo spasilačkih timova s obzirom koliko bi ih trebalo biti. Mi stalno apeliramo na koncesionare, gradove, općine da povećaju sigurnost na kupalištima. Ali to nije pod našom ingerencijom, mi ne određujemo gdje će biti spasioci, već se uglavnom bavimo osposobljavanjem spasilaca. Nakon što završe tečaj, zapošljavaju se kod koncesionara kao što je plaža Kolovare gdje je koncesionar gradska tvrtka Obala i lučice, na bazenu Kolovare koncesionar je Zadar sport, na Boriku i Punta Skali Falkensteiner, Zaton Turisthotel, bazen Višnjik itd. U slučaju biogradske plaže, Grad Biograd je taj koji mora reći zašto nemaju angažiranu spasilačku službu. Doduše, nemoguće je da svaka plaža ima spasioce jer ih i nema dovoljno, nedostaje ih, a nije lako ni postati spasilac, potrebno je zadovoljiti rigorozne uvjete. Na zadarskom području ima oko 40 spasioca, a u sezoni ih radi od 30 do 35. Potrebe za njima su puno veće od toga. Da bi pristupili sedmodnevnom tečaju moraju ispuniti uvjere koji su zahtjevni. Tu ih dosta otpadne jer neki ne mogu otplivati 400 metara ispod 8 minuta, preroniti dužinu bazena 25 metara, tako da mnogi sami otpadnu. „Pokrivamo” se zbog toga i s ljudima iz unutrašnjosti koje prosljeđujemo u hotelske kuće – objašnjava Vlatković.
Pitamo ga na kraju, da je plaža Soline imala spasilačku službu, bi li dječak preživio?
- To nitko od nas ne može reći, ali sigurno je da bi spasioci svoje napravili. Reagirali bi i prepoznali o čemu se radi. Možda bi prije došla i Hitna pomoć, a daj e plaža imala još i defibrilator, naši spasioci bi ga znali upotrijebiti jer su osposobljeni za rad s tim uređajem. Ipak nezahvalno je prognozirati bi li dječak preživio unatoč svemu tome. Činjenica je da Biograd nema spasilačku službu, bilo bi nam svima drago da se to promijeni jer je to ogroman turistički grad s tisućama turista na plaži i to bi njima kao destinaciju prikazalo još poželjnijom nego sad – zaključuje Niko Vlatković koji se trenutno nalazi u Novom Vinodolskom u kampu za spasioce juniore za djecu u 8. razredu.
Kako bi već s navršenih 18 godina mogli postati pravi spasioci, koji dalmatinskoj obali očigledno trebaju.