BMW-om naletjeli na psa lutalicu pa tužili općinu za štetu i duševnu bol, ali nisu dobili...

Zbog prometne nesreće u mjestu Štikada gdje je 26. lipnja 2023. godine u 18.30 sati automobil marke BMW naletio na psa lutalicu, vozač i dvoje putnika tužili su Općinu Lovinac. Prema presudi Općinskog suda u Gospiću od 29. travnja, odbijen im je zahtjev da im Općina mora platiti ukupno više od 12 tisuća eura na ime materijalne i nematerijalne štete.

Automobilom je upravljao trećetužitelj, a tijekom sudara pas je uginuo na mjestu događaja, dok je na automobilu nastala šteta od 6.943,24 eura. Vozač i putnci tražili su odštetu za duševne boli, svakom po tri tisuće eura.

Općina se u odgovoru na tužbu, međutim, usprotivila odgovornosti, navodeći kako je organizirala zbrinjavanje napuštenih životinja kroz ugovor s tvrtkom AS-EKO d.o.o. iz Šibenika, te da stoga ne može biti odgovorna za svaku životinju na svome teritoriju, što je sud prihvatio.

- Članak 1064. ZOO-a propisuje da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Kako tuženica nije vlasnica psa, ne može niti odgovarati za štetu koju prouzrokuje pas lutalica na cesti objektivno (iako su psa tužitelji pravilno označili kao opasnu stvar) već po načelu presumirane krivnje iz čl. 1045. st. 1. ZOO-a jer je za odgovornost tuženice potrebno da je do štete došlo povredom tuženičine zakonske obveze iz čl. 62. st. 1. ZZŽ-a da organizira, odnosno financira sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja (tako npr. smatra i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev x 658/2013-2 od 20. veljače 2019.) - navodi se u obrazloženju presude-.

IZ svjedočenja direktora AS-EKO-a Damira Vrvila proizlazi da su njihove službe toga dana bile aktivne na terenu u drugom naselju (Ličko Cerje).

- Često se u životu (i pravu) napravi logička pogreška gdje se zamijeni kauzalnost s korelacijom. Sudar psa lutalice s automobilom je u korelaciji s obvezom jedinice lokalne samouprave za zbrine tog psa koju joj nameće čl. 62. st. 1. ZZŽ-a. Ali, to ništa ne govori je li došlo do propusta jedinice lokalne samouprave koji je uzrokovao konkretnu nesreću. Do protupravnog propusta bi došlo da tuženica nije niti organizirala, niti financirala sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja; da je organizirala, ali samo na papiru; da je organizacija toliko loša da ne daje efektivne rezultate u praksi; da je tuženica znala da ovaj pas luta naseljem Štikada, a da nije reagirala, odnosno da nije reagirala prikladno ili pravovremeno - navodi se u obrazloženju presude, te se dodaje kako svaki od tih elemenata trebaju dokazati tužitelji.

- Da bi sama činjenica da se pas lutalica našao na cesti bila dostatna da ukazuje na postojanje objektivnog dijela odgovornosti za štetu, to bi značilo da bi za svaku smrt u bolnici ili ne potpuno uspjelu operaciju morala biti odgovorna bolnica koja bi zatim morala dokazivati da nije kriva; za svaki nespriječeni zločin bi odgovarala policija; za svaki razbuktali požar bi odgovarali vatrogasci. Tek kad bi tužitelji uspjeli dokazati da je do štete došlo propustom tuženice, ona bi morala dokazati da za taj propust nije kriva (npr. nije mogla reagirati jer je napadalo dva metra snijega što je onemogućilo kretanje ili se na njezinom području našao veliki čopor pasa kojeg nisu imali resurse obuzdati na vrijeme unatoč naporima). Međutim, da bi se uopće pristupilo preispitivanju subjektivnog elementa, potrebno je najprije dokazati postojanje objektivnih elemenata odgovornosti za štetu - navodi se u presudi.