StoryEditor
4 kantunaIZ PAŠKE SOLANE POZIVAJU HRVATSKE ŠUME:

Dajte nam izgorjele trupce od požara - "pretvorit" ćemo ih u sol!

Piše Mišel Kalajžić
29. srpnja 2017. - 13:40
solana_pag7-280717

Nakon katastrofalnih požara koji poharali Dalmaciju, od nekadašnjih stabala ostalo je na tisuće tona izgorjelih, crnih trupaca. Sada je potrebno opožarene šume očistiti i ispilati trupce, pa iako će mnogi pomisliti da su izgorjele šume potpuno beskorisne, u Solani Pag ne misle tako. Možda ružno zvuči, ali kad u paškoj Solani vide nagorjele trupce, počmu "trljati ruke" jer oni za njih predstavljaju vrijedan energent, potreban za – proizvodnju soli.

- Dajte nam nagorene trupce, pretvorit ćemo ih u sol – poručuju Hrvatskim šumama tehnolozi iz Solane Pag koja je prije nekoliko godina prešla sa skupog mazuta na drvnu građu kao energent potreban za "iskuhavanje" mora kojim se dobiva čista, zdrava i ukusna jadranska sol. Barem da netko ima "koristi" od izgorenog šumskog bogatstva kakvo je primjerice nedavno ugorjelo u bližoj okolici Splita, ali ipak nije baš tako jednostavno prebaciti trupce iz Splita do Paga pa ih "pretvoriti" u sol – objašnjava Bogdan Želehovski, tehnički direktor Solane Pag.

- Vatrene stihije kod Splita ostavile su na tisuće tona izgorjelih trupaca koji su nama zanimljivi, ali i predaleko od nas. Mi sada uzimamo izgorjele trupce s područja Biograda gdje je bilo prošle godine požara i prijevoz od tamo nam se isplati. Ali Split nam je predaleko i preveliki su nam transportni troškovi da bi to mogli koristiti mada je i to izvodljivo – kaže direktor Želehovski.

Solana Pag "prešaltala" se sa mazuta na drvo za ogrjev kao energent jer je jeftinije i ekološki prihvatljivije za proizvodnju soli i niti jedna negativna strana tu nije prisutna s obzirom da se koristi ogrjevno drvo koje nije za drvnu industriju ili je preostalo nakon požara pa ga ionako treba čistiti i uklanjati.

Zbog povoljnih trasportnih troškova, paška Solana nabavljala je do sada ogrjevno drvo s područja Zadra, Biograda, Gračaca, Lapca, Udbine i to "višemetricu", trupce duge po pet, šest, čak i sedam metara dužine. Neobičan je prizor da se pored pogona Solane nalaze čitava brda trupaca, međutim upravo oni služe za dobivanje morske soli.

- Izgorjele trupce od požara moguće je iskoristiti kao energent, ali je problem transportni trošak. Ako bi Hrvatske šume to dopremile do nas, mi bi vrlo rado to preuzeli. Ali da mi plaćamo transport, bojimo se da bi to ispalo preskupo i neisplativo. Jedini preostali način "zbrinjavanja" tih trupaca je da ih se poobara i ostavi da istrune. Hrvatske šume su državna tvrtka i kod njih dobit baš nije nešto što je njima interesantno pod svaku cijenu. Da je to privatna tvrtka, onda bi se sigurno našlo načina da se riješi ta situacija. Mi bi te trupce mogli zbrinuti na način da ih iskoristimo kao energent, pa i nešto platiti za to, ali bi trebali razgovarati o transportnim troškovima jer je to najveći problem. U svakom slučaju, nama je značajno povoljnija proizvodnja soli s drvom kao energentom, nego s mazutom – ističe Želehovski, dodajući kako imaju 14-godišnji ugovor s Hrvatskim šumama gdje su definirane cijene ogrjevnog drva. Izgorjeli trupci više nisu standarno ogrjevno drvo, pa bi se i o cijeni dalo razgovarati, ali osnovni problem su, opet ponavlja, transportni troškovi.

Solana Pag inače je jedina hrvatska solana koja proizvodi sol "zagrijavanjem mora" za što godišnje izgori od 8 do 9 tisuća tona ogrjevnog drva, koje nabavlja uglavnom od Hrvatskih šuma.

- Zapravo ne zagrijavamo baš more. Paška solana ima polja za isparavanja morske vode kao i druge solane. Prije se iz mora isparavala morska voda koja se ugušćivala i tu bi počimala kristralizacija soli na poljima. Naš sadašnji tehnološki proces razvijen je na način da mi uzimamo ugušćenu morsku vodu, a to znači da od 1000 litara mora, 900 litara ispari i ostane 100 litara ugušćene morske vode u kojoj još nije počela kristralizacija soli. Takvih 100 litara mi ubacujemo u pogon i to iskuhavamo, potičemo dalje isparenje i tada kreće kontrolirana kristalizacija soli do 1 milimetra. Mi ne meljemo sol već kontrolirano vršimo kristalizaciju soli koja se suši, jodira i tako dobivamo naš proizvod – pašku sol. Jer da kuhamo more, to se definitvno ne bi isplatilo – objašnjava Želehovski.

Ugušćena morska voda se proizvodi samo tijekom ljeta, a ova je godina izuzetno dobra, s malo kiša i puno sunčanih dana i topline.

- Tijekom ljeta ugušćenu morsku vodu skladištimo u rezervoarima koji su duboki dva-tri metra. Specifična težina ugušćene morske vode je 1,2. Kad kiša koja ima specifičnu težinu 1 padne na to jezero ugušćenog mora, kao ulje na vodi ostane na površini i mi je izbacimo van preko prelijeva tako da salamuru možemo čuvati i do godinu dana bez problema. A onda je kuhamo do Nove godine, čak i iza toga, sve do siječnja što ovisi o prodavačima soli. Kad napunimo skladište od 10 tisuća tona soli, više je nemamo gdje stavljati, a sudeći po ovoj sezoni mogli bi opet imati dobru godinu za sol – ističe direktor Želehovski.

Još kad bi izgorjeli trupci iz Splita krenuli prema Pagu, u paškoj bi Solani dodatno trljali ruke. Jedino bi njima tako "svanulo" od katastrofalnih dalmatinskih požara, ako se tako uopće može reći, jer svima drugima je definitvno - smrknulo.

Solana Pag najveći je hrvatski proizvođač soli koja je prošle godine proizvela 18 tisuća tona soli. Proizvodi samo sitnu sol, dok krupnu sol uvoze kao i ostale solane, ali to je puno manji segment od sitne soli.
#SOLANA PAG

Izdvojeno

02. lipanj 2020 04:04