StoryEditor
4 kantunaOTOČNI SABOR

Denis Barić: Prošli smo trnovit put i zadovoljni smo. Svi naši otoci imaju liniju, rive su izgrađene, gospodarski pojas proglašen, ali još ima posla

Piše Predrag Opačić
23. veljače 2021. - 15:11
Cropix

Kada se u siječnju 2001. godine u zadarskom hotelu „Kolovare” okupila skupina ljudi i osnovala Otočni sabor, nisu mogli ni naslutiti dokle će sve stići, s čime će se susresti i dokle će potrajati njihova odlučnost da se pokušaju boriti za jadranske otoke i njihov sve manji broj stanovnika.

Dvadeset godina kasnije, Otočni sabor još postoji, a vodstvo „bodulske udruge”, ne bježeći ni od inicijativa s kojima nisu uspjeli, ipak je zadovoljna vlastitim učincima.

- Da, zadovoljni smo. Svjesni smo da otoci i otočani imaju još niz problema koje te treba riješiti, ali u nekim smo stvarima uspjeli. Primjerice, naš je prijedlog, cilj i velika želja ne samo Otočnog sabora nego i stanovnika naših otoka, bilo proglašenje gospodarskog pojasa. Trnovit put smo s tim prošli i nedavno je i to konačno riješeno, to je naš najveći uspjeh, kaže Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora kojemu je nedavno istekao i drugi mandat, pa novi izbori čekaju povoljniju epidemiološku situaciju.

- Ako moramo raditi „inventuru” ovih 20 godina, nije proglašenje gospodarskog pojasa jedini uspjeh. Od početka smo na to ukazivali kao na osnovni preduvjet za poboljšanje kvalitete života na otocima i sada sa zadovoljstvom možemo reći da je došlo do značajnog povećanja broja linija prema otocima i to tako da je sada prometno povezan baš svaki naseljeni hrvatski otok. Aktivno smo sudjelovali u pripremi i donošenju Zakona o otocima i ukazivali na moguća rješenja. Važnim mi se čini i činjenica da su brojna jadranska pristaništa ili izgrađena ili su osposobljena za primanje i najmodernijih brodova, a bez toga svako nastojanje za spas otoka gubi smisao.

Kako biste opisali suradnju Otočnog sabora i državnog brodara „Jadrolinije”?

- Zadovoljni smo suradnjom s „Jadrolinijom”, ali i sa svima drugim brodarima. Mislimo da bi trebalo, a to još nije učinjeno, drugačije regulirati slučajeve neisplovljavanja zbog nevremena, a naš je prijedlog da se svako neisplovljavanje zbog loših vremenskih uvjeta odradi čim se vremenski uvjeti poboljšaju. To ćemo nastaviti tražiti od svih brodara, pogotovo u slučajevima udaljenijih, pučinskih otoka.

Mora biti i još nešto u čemu niste uspjeli...

- Ima i toga, naravno. Spomenuo bih tri stvari koje još stoje pred nama i na kojim ćemo inzistirati. Još uvijek nije ostvarena inicijativa da se po otočnim mjestima, po uzoru na Švedsku, grade domovi za umirovljenike i starije osobe, a svi znamo kakva je populacijska slika otoka i da na brojnim otocima živi upravo starije stanovništvo. Izgradnja i otvaranje domova nije važno samo zbog zbrinjavanja tih ljudi, nego i zbog toga što bi se na taj način otvorio značajan broj novih radnih mjesta, a to je ono što nedostaje u svim dijelovima zemlje, a pogotovo na otocima.

Svojedobno ste tražili i smanjivanje PDV-a za poduzeća i obrte koji rade na otocima...

- Jesmo, tražili smo smanjivanje davanja zbog specifičnih uvjeta poslovanja na koja nailaze svi poslodavci koji rade na otocima. Na tome ćemo inzistirati i dalje, a uz to, nije odrađena ni pravednija indeksacija razvoja, što je ponajviše važno u slučaju malih otoka.

Prije nekoliko dana ste uputili i pismo Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova...

- Zbog naprasno prekinute mogućnosti dostave paketa težih od 2 kg i naručenih putem web trgovine „Žuti klik“, u vlasništvu Hrvatske pošte d.d.. Na male otoke dostavu vrši jedino Hrvatska pošta i ona ovisi o plovidbenom redu. Paketi se ukrcavaju na trajekt, djelatnik pošte na otoku ih dočeka i raspodijeli korisnicima. U vrijeme pandemije ova praksa je odlično prihvaćena na otoku i mnogi mještani, mahom stariji ljudi, su koristili ovu uslugu, a vjerujemo kako će toga biti sve više ukoliko nam bude ostavljena ta mogućnost.

Ovom čudnom odlukom Hrvatske pošte diskriminiraju se stanovnici otoka u odnosu na druge stanovnike Republike Hrvatske, jer ne mogu birati dostavnu službu, već su ovisni isključivo o Hrvatskoj pošti, koja ima razgranatu mrežu poslovnica na otocima. Naznake ovakve odluke HP-a mogu značiti i ukidanje poslovnice na otoku i gubitak radnih mjesta, što je za nas neprihvatljivo! HP se hvali kako ima 67 poslovnica na otocima, a mi smo Ministarstvu pisali da ih podsjete na njihovu ulogu i na preko 100-godišnju prisutnost na otocima, te civilizacijski značaj poštanskog ureda u nekom mjestu i na sve moguće posljedice koje bi mogle proizaći od eventualnog ukidanja poslovnice.

„Tražimo dogovor s gradovima i općinama oko izmjena plovidbenog reda”

- Otočni sabor se izborio da u Zakonu o obalnom linijskom pomorskom prometu stoji kako se plovidbeni redovi usuglašavaju s jedinicama lokane samouprave. Mislimo da svaka izmjena voznog reda mora biti koordinirana s s otočnim općinama I gradovima. Ne vjerujem da bi otočki načelnici pristali na manji broj linija ako zaista nema potrebe za tim. A ni brodarima neće biti u interesu jer su linije ionako subvencionirane bez obzira na broj putnika, osim u slučaju vremenskih nepogoda. Ovakva Vladina oduka samo je ozakonjivanje proljetnih mjera s početka pandemije i nema straha da će doći do većeg poremećaja u rasporedu lokalnih linija, smatra Denis Barić.

„Prešli smo državne granice”

- Na osnivačkoj Skupštini su bili predstavnici 35 hrvatskih otoka, a danas se Otočni sabor može pohvaliti da na svakom naseljenom otoku ima svoje članove. Od početka se udruga samofinancira, a pomažu im i općine i gradovi, ali i tvrtke i obrti s otoka sudjelujući tako u akcijama koje Sabor inicira za pojedine otoke. Otočni Sabor je prešao i državne granice: postao je član ESIN-a (Europske federacije malih otoka), potpisnik je Deklaracije o Pametnim otocima i član Europskog registra transparentnosti preko kojega prate rad pojedinih radnih grupa pri Europskoj komisiji i parlamentu, ističe Barić.

Izdvojeno

04. ožujak 2021 02:13