StoryEditor
4 kantunaUMJESTO NA DEPONIJ U DIKLO, 3.500 TONA MULJA ODLAZI U BENKOVAČKI KAMENOLOM

Država ne zna ni gdje će ni kako će zbrinjavati otpadni mulj iz pročišćivača, a "Odvodnja" taj posao povjerila zadarskom poduzeću koje je lani imalo 300.000 kuna gubitka!

Piše Predrag Opačić
3. listopada 2019. - 21:20
BIOLOSKI_PROCISCIVAC1-26010

Sve do nedavno, zadarska je "Odvodnja" na deponij u Diklu godišnje odvozila i odlagala oko 3.500 tona otpadnog mulja iz pročišćivača kod Gradskog groblja! Ta praksa je prekinuta, mulj više ne ide na deponij, a troškove njegova zbrinjavanja od 1,7 milijuna kuna, koje je "Odvodnji" izravno iz proračuna plaćao Grad Zadar, od 1. listopada kroz uvećanu cijenu vode pokrivaju zadarski potrošači.

Međutim: gdje završava mulj?!

Iz Odvodnje su odavno objasnili kako država kasni s izborom tehnologije, te određivanjem ne samo broja budućih centara za zbrinjavanje mulja, nego i njihovim lokacijama. Dakle, ne zna se ni kako ni gdje će mulj biti zbrinut.

-To još uvijek nije određeno. Hrvatske vode rade studiju koja bi trebala odgovoriti na ta pitanja, ponavlja Grgo Peronja, direktor Odvodnje.

Peronja podsjeća da su iz Odvodnje svojedobno Hrvatskim šumama predlagali da se mulj koristi kao neka vrsta umjetnog gnojiva na poljoprivrednim površinama ili pri pošumljavanju, ali taj prijedlog nije prihvaćen.

-Imamo atest po kojemu mulj nije štetan i može ga se odlagati na poljoprivredna zemljišta, ali samo na nepropusnom tlu, a ne na ovom dalmatinskom kršu. Što se pošumljavanja tiče, mada smo Hrvatskim šumama mulj nudili besplatno, ispostavilo se da bi ispitivanje eventualne štetnosti tog postupka previše koštalo, a hrvatske su cementare prethodno odbile zbrinjavati mulj u svojim spalionicama jer nema dovoljnu kaloričnu vrijednost. Razmatrala se i mogućnost sušenja mulja, ali su za to potrebne ogromne površine, kaže Peronja.

-Ako tehnologija nije izabrana, a država ne zna ni kako ni gdje će se muljem, gdje onda završava zadarski mulj?!

-Za njegovo zbrinjavanje smo raspisali javni natječaj na koji nam se javilo sedam poduzeća. Izabrali smo najbolju i potpisali ugovor na dvije godine s mogućnosti njegova produljenja za još dvije godine. Radi se o zadarskoj tvrtki "Eko recens" koja mulj zbrinjava po tehnologiji koju je u Sloveniji financirala Europska unija, kaže Peronja.

Direktor "Odvodnje" objašnjava da "Eko recens" u velikim spremnicima mulj kemijski tretira u jednom kamenolomu na području Benkovca, te dobiva "izlazni materijal sitnog zrna kojega se koristi kao neku vrstu građevinskog materijala ili kao prekrivku za deponije ili nerazvrstane ceste".

Za zbrinjavanje jedne tone mulja, "Odvodnja" plaća 694 kune.

 

Kako je lani poslovao "Eko Recens"?

Tvrtku "Eko Recens" je prije sedam godina osnovao Zoran Buterin i registrirao ju za niz djelatnosti, od prijevoza putnika i tereta u domaćem i međunarodnom transportu, preko ugostiteljstva, do "skupljanja, oporabe, zbrinjavanja otpada, odnosno gospodarenja posebnim kategorijama otpada".

U financijskom izvještaju o poslovanju "Eko Recensa" u prošloj godini stoji da je ukupan prihod iznosio 262.624 kune, a rashodi su otišli na 531. 282 kune. Kada se pribroje financijski prihodi i rashodi, "Eko Recens" je lani imao gubitak od 293.148 kuna.

#ODVODNJA#MULJ#ZBRINJAVANJE

Izdvojeno