Dvije stotine nautičkih vezova, privezišta za megajahte, preko 400 komunalnih vezova, sto pedeset metara dugačke staklene paviljonske zgrade s izložbenim prostorima uz obalu te novi gradski most širine 30 metara pretvoren u trg iznad mora sa šetnicom, akvarijem i podmorskim elevatorom za pješake – tako otprilike izgleda uvala Jazine u viziji 46-godišnjeg zadarskog poduzetnika Igora Karuca koju je ekskluzivno ustupio Slobodnoj Dalmaciji.
Iako se o postojanju njegovog projekta već godinama u gradu govori, i za njega vlada veliki interes Zadrana, Karuc ga je sve do danas uspio sačuvati od javnosti. Na predstavljanje projekta odlučio se baš sada kako bi prekinuo gradska naklapanja o raznoraznim potencijalnim "ulagačima" u Jazine, što njemu i njegovom projektnom timu, kaže, samo nanosi štetu, jer s takvima "navodnim ulagačima" nema, niti želi imati, nikakve veze.
Igor Karuc, naime, zadnje četiri godine intenzivno radi na projektu transformacije Jazina u nautičku marinu po uzoru na slavni Monte Carlo. Ta usporedba Zadra sa slavnom monegaškom kneževinom na Azurnoj obali koju je u javnost prije tri godine lansirao gradonačelnik Božidar Kalmeta, za Karuca nije nimalo pretjerana. Naprotiv, on smatra da se zadarske Jazine, smještene u centru grada i uz povijesni poluotok, nalaze na podjednako atraktivnoj obalnoj poziciji kao i Monte Carlo i samo je na Zadranima pitanje hoće li to znati valorizirati na primjeren način, upuštanjem u jedan takav projekt koji bi trajno promijenio lice grada te ga jednom zauvijek gurnuo među najatraktivnija nautička središta na svijetu.
- Točno, nakon što sam prije više od tri godine u gradskoj upravi održao prezentaciju transformacije Jazina u nautičku luku i usporedio uvalu Jazine s poznatim svjetskim nautičkim centrima, gradonačelnik Kalmeta je istupio u medijima s tom idejom kao budućim razvojnim iskorakom Zadra. Ja sam o tome počeo razmišljati još 2006. godine, kada je postalo jasno da će izgradnjom Nove luke Zadar u Gaženici Jazine trebati nove sadržaje. Već sada vidimo koliko odlazak trajektnih veza s Poluotoka znači za život i poslovanje stare jezgre.
Zadnje četiri godine, zajedno s timom stručnjaka i suradnika, radim na razvoju te ideje, na izradi studije isplativosti, modelima idejnog rješenja, obilazim potencijalne ulagače u Evropi i svijetu. Što se nas tiče, mi smo spremni. Imamo projekt i ozbiljne investitore. Po nama, Zadar bi za godinu dana i uloženih 12,5 do 15 milijuna eura, mogao dobiti nautičku marinu najviše kategorije, kakve nema nigdje na Jadranu – kaže Karuc, koji je karijeru počeo kao nautičar.
Najprije je radio u marini Zlatnoj luci u vlasništvu prijeratnog SAS-a Stanka Antića, danas prodanoj turskoj Dogus grupi. Potom je bio direktor prodaje AD Brodova iz Solina, radio je kao menadžer marine Tribunj i u marketingu Tuborga za Dalmaciju. Nekoliko godina radio je u jahting menadžmentu u marinama u Italiji i Francuskoj. Boravak u inozemstvu iskoristio je za edukaciju o razvoju marina i nautičkog turizma na Mediteranu, u Dubaiju i Miamiju. U Hrvatskoj je radio sa Profectus grupom kao konzalting menadžer na organizaciji Boat showa u Splitu.
Uz projekt pretvaranja uvale Jazine u nautičku marinu toliko se vezao da je uvjeren kako će na javnom natječaju za idejno rješenje uređenja Jazina, koji je nedavno najavljen iz gradske uprave, sigurno ponuditi najbolju koncepciju.
- Ne bojim se konkurencije, bojim se brzih i polovičnih rješenja. Konkurencija je zdrava, makar se ona zvala Dogus grupa koja želi dobiti koncesiju za Tankerkomercovu marinu, a pretpostavljam da imaju interes i za nautičku luku u Jazinama. Želim istaknuti da u ovom poslu, u nautičkom biznisu, postoje daleko bolje, iskusnije i kvalitetnije kompanije od Dogus grupe koja je relativno mlada u nautičkom poslovanju. Za moj projekt, konkretno, najozbiljnije je zainteresirano nekoliko uglednih kompanija s dugogodišnjim iskustvom u nautičkom turizmu iz Francuske, Italije, Engleske i Rusije te jedna vrlo cijenjena domaća tvrtka s velikim turističkim ambicijama.
Sve te međunarodne kompanije već imaju diljem svijeta lance svojih marina u kategoriji pet zvjezdica, od Dubaija, Miamija, Monte Carla, Cannesa, Kariba, Sardinije... Oni imaju dugogodišnji know-how i visoko kvalitetan poslovni softver koji u njihove marine dovlači bogate poslovne ljude iz cijelog svijeta. Uz to, njihovi klijenti, gdje god bili, uvijek koriste marine iz istog sustava, poput hotela Hilton ili Marriott, što klijentima jamči visoke standarde i razinu usluge. Takvi klijenti dolaskom na određene destinacije postaju zainteresirani i za moguća ulaganja u druge sektore i mislim da je to šansa koju mi ovdje u Zadru možemo dobro iskoristiti.
Zadar, naime, u svome zaleđu i nedaleko Gaženice ima veliki broj poslovnih zona koje treba "zaposliti" proizvodnim pogodnima i tvornicama. U tom smislu, nautička luka služi kao mamac, lijepi izlog za privlačenje ulagača. Ako ga upoznamo s našim potencijalima, možemo ga dobiti ne samo kao gosta već kao investitora, na dobrobit cijele regije – govori Igor Karuc.
Prepuštanje jednog od najvrednijih javnih prostora i obalnih dijelova Zadra privatnom koncesionaru Karuc ne smatra problemom jer je svoj projekt posložio tako da ništa od postojećeg građanima ne oduzima. Naprotiv, kaže, donosi nove sadržaje i podiže razinu komunalne opreme, a sama aktivnost nautičke marine postat će generator za zapošljavanje i otvaranje drugih biznisa od kojih će cijela zajednica imati koristi. Osim izravnog zaposlenja oko 40 ljudi u samoj marini, te još 100-tinjak u pratećim segmentima, nautička marina i njeni gosti generirali bi razvoj tržišta novih usluga, trgovine i ugostiteljstva.
- Svaka jahta, svaka jedrilica, je veliki potrošač. Kad dođe u marinu njoj treba gorivo, opskrba hranom i drugim potrepštinama i uslugama. Sve te stvari mogli bi dobivati u našoj marini. Na svakoj jahti je posada od minimalno četiri do pet ljudi, a nautičari su, poznato je, odlični potrošači. Oni će izaći vani, kupiti nešto, otići u restoran, razgledati grad, možda otići na izlet. Svaka jahta od 30-ak metara ima godišnju "proračun" od 300 do 500 tisuća eura koje ide na trošak posade, održavanje i servis. Sve su to prilike za dodatnu i indirektnu zaradu koja bi ostajala u Zadru. Mogućnosti su, zapravo, ogromne. Bila bi to marina koja bi produljila turističku sezonu jer bi radila 365 dana u godini – naglašava Karuc.
U tom smislu posebno ističe veliku staklenu paviljonsku zgradu na Branimirovoj obali, s visokim prizemljem i katom, koja bi se prostirala od mosta do Veslačkog doma. Bila bi prilagođena za održavanje i prezentaciju nautičkih, ali i svih drugih vrsta proizvoda, sa izložbenim salonima, kongresnim centrom, poslovnim uredima, restoranima, trgovinama, lokalima...
- Naš projekt nigdje ne predviđa nikakvo ograđivanje ili zabranu pristupa obali za građane. Od dna uvale do bivšeg trajektnog pristaništa, na obje strane, nigdje se ne ograničava pristup obali. Posve suprotno, naša je intencija cijeli obalni pojas dodatno komunalno urediti i opremiti i takvog ga ponuditi građanima na uživanje. U takvom ambijentu i korisnici marine će biti zadovoljniji, a grad će dobiti na jednoj posebnoj atmosferi kakva se može vidjeti samo u velikim svjetskim marinama. Ponavljam, nautička marina ima sinergijski i multiplikatorni efekt na cijeli grad i zajednicu, nitko time ne bi izgubio, a svi bi dobili.
Kad smo već kod dobitaka i gubitaka, Karuc tvrdi da bi cijela investicija predstavljena na atraktivnim vizualizacijama i pratećem 3D animiranom filmu mogla biti realizirana u roku od godine dana. Investicija se procjenjuje na 12,5 do 15 milijuna eura s projekcijom povrata kapitala u roku pet do sedam godina. Takvi projekti, kaže Karuc, u pravilu dobivaju županijsku koncesiju na 20 godina, s mogućnošću produljenja.
- Mislim da je ovo velika prilika za Zadar. Gledam godinama kako turistički i razvojno stagniramo, kako nas druge, manje atraktivne destinacije prestižu a živimo na dijelu obale kakav se rijetko gdje još može naći na svijetu. Na nama je da tu prirodnu datost, ako to želimo i znamo, iskoristimo. Ali ne da bi zbog toga nešto upropastili, već da cijela zajednica od toga ima dugoročne i višestruke koristi. Danas ni od koga ne možete očekivati da vam dođe u nešto uložiti ako on od toga ne bude imao mogućnost zarade. Pritom, naglašavam, Jazine će dobiti sadržaje koji joj danas neophodno nedostaju, a sam grad turističku atraktivnost koja će ga uvrstiti među najpoznatije marinu na svijetu. U to smo ja i moj tim uvjereni – kaže Igor Karuc.
Za izradu idejnog rješenja transformacije Jazina u nautičku marinu Karuc je angažirao tim arhitekata u kojem su Pero Marušić, Zoran Popović i Lenka Martinović, a na izradi idejnog projekta konzultiran je i svjetski poznati španjolski arhitekt, specijalist za mostove, Santiago Calatrava. O usklađenosti projekta sa zakonskim okvirima brine odvjetnički ured Andreja Korljana i partnera, jedno odvjetničko društvo iz Zagreba te jedno iz Londona koje prati potencijalnog investitora.
Projekt Vrata Zadra, koji se prirodno naslanja na projekt nautičke luke Jazine, Karuc smatra velikim i važnim, jer će izmijeniti vizuru grada. Vrata Zadra bi se u projekcijama razvoja grada trebala spojiti s uvalom u Jazinama prokopom povijesnih kanala koji bi omogućili cirkulaciju mora između Jazina i Kolovara. Uz ekološku dimenziju, kaže Karuc, dobilo bi se i na atraktivnosti ako bi povijesnim kanalima bilo moguće ploviti iz uvale prema otvorenom moru.
- Projekt Vrata Zadra bi trebalo realizirati u etapama, u svojevrsnom partnerstvu Grada i privatnih investitora koji su tome trebaju prepoznati svoj interes. Naš projekt tome nije prepreka, naprotiv, siguran sam da bi nautička marina u Jazinama samo pospješila bržu realizaciju projekta Vrata Zadra i dala novu sinergiju razvoju grada – kaže Karuc.
Definitivno najatraktivniji i najupečatljivi dio predloženog rješenja za transformaciju uvalu Jazine u nautičku marinu predstavlja novi pogled na ulogu, funkciju i izgled gradskog mosta. Prema prijedlogu arhitekata most bi ostao na sadašnjem mjestu, ali bi se njegova površina iznad mora proširila sa sadašnjih šest na 30 metara. Na taj način most bi postao trg s promenadom iznad mora na kojoj bi bili razni ugostiteljski sadržaji, klupe za odmor, sunčalište... Sredina mosta, u sadašnjoj širini, mogla bi se otvarati za prolaz jedrilica, no pritom se ne bi zaustavljao pješački promet. Naime, predviđeno je da se pješački promet eskalatorom spusti u podmorje kroz pješački tunel tako da cijelo vrijeme može nesmetano teći. Spuštanje u podmorje projektanti su iskoristili da bi uz eskalatore postavili velike akvarije sa ribama koji bi prelazak mosta učinili nezaboravnim iskustvom.
Karuc predlaže da buduća nautička marina u Jazinama ima maksimalno 200 komercijalnih vezova. Na taj način Jazine bi ostale u nadležnosti Zadarske županije, a ako bi se htio povećati broj vezova, koncesija za marinu prelazi u nadležnost države. Karuc je svoj razrađeni projekt već poslao na adrese Grada Zadra, Zadarske županije, Ministarstva turizma i Agencije za razvoj. Od svih je, kaže, dobio pozitivne odgovore i svi su, dodaje, spremni podržati jednu takvu ideju. Što se pak tiče broj vezova, stvari izgledaju ovako: jedrilice do 15 metara imaju 100 vezova, jahte od 20 do 30 metara 28 vezova, jahte od 20 do 40 metara 42 veza, a megajahte od 30 do 50 metara 20 vezova. Smještaj velikih jahti predviđen je u dijelu marine između mosta i Đige koja je sada pod nadležnošću državne Lučke uprave. Na prostoru od mosta do dna uvale predviđa se smještaj 100 vezova za jedrilice te oko 400 komunalnih vezova za brodice. Projektom je također predviđeno da na istom mjestu ostaju i Veslački dom i mali škver za brodice s istezalištem koje je nažalost danas već uklonjeno. U jednoj Nici je slično istezalište zadržano i pretvoreno u turističku atrakciju.