StoryEditor
4 kantunaZATVOR U ZADRU

Greškom ga držali u pritvoru 278 dana: "Bilo nas je četvero u dva metra širokoj ćeliji! Za njih sam bio Albanac koji je došao u Hrvatsku raditi probleme"

Piše Božana Sviličić
22. rujna 2022. - 19:23

Zbog nezakonitog boravka u istražnom Zatvoru u Zadru gdje je nevin proveo 278 dana, država mora 29-godišnjaku s Kosova isplatiti odštetu od 83.400,00 kuna s kamatom, a i troškove parničnog postupka u iznosu od 7.993,00 kuna.

Presudu je donio Marko Baraka sudac Općinskog suda u Zadru gdje je 29-godišnjak 2019. godine podnio tužbu protiv RH radi naknade štete nakon što mu Ministarstvo pravosuđa 2018.godine djelomično prihvatilo zahtjev.

Smatra da mu je nezakonitim lišenjem slobode u trajanju od 278 dana povrijeđeno pravo osobnosti obzirom da je pretrpio strah i duševne boli zbog boravka u istražnom zatvoru za kaznena djela za koja je kasnije oslobođen i za koja mu je bio prošao zakonski rok da bi ga se držalo ‘iza rešetala‘.

Tek presudom Vrhovnoga suda iz 2017. kada je pravomoćno oslobođen optužbe, doznao je, naime, da u njegovom spisa uopće nije bilo razvidno da je on uistinu i uhićen 21. kolovoza 2014. zbog čega je držan u pritvoru 278 dana ‘viška‘.

Po pravomoćnosti presude doznao je za štetu i za osobu koja mu je štetu učinila zbog čega je podnio tužbu. Tek nakon što je tužio državu, koju je zastupalo Općinsko državno odvjetništvo u zadru (ODO), predloženo je službenim putem pribaviti predmet Županijskog suda u Zadru kako bi se utvrdilo od kada 29-godišnjaku počinje teći zastarni rok za boravak u pritvoru. Uz to, u njegovom spisu nije bilo ni dokaza o pravomoćnosti presude.

Pod sumnjom da je počinio tri kaznena djela razbojništva, uhićen je kao četvrtooptuženi u tri pljačke 21. kolovoza 2014., nakon čega se sve do 25. svibnja 2015., nalazio u istražnom zatvoru.

- Uhićen sam 2014. u kolovozu, a pušten u svibnju 2015. Bio sam optužen za pljačku i na kraju pravomoćno oslobođen te optužbe. U zatvoru u Zadru bili smo po četvero u ćeliji, i to je bila veličina pet metara dužine i dva metra širine. Uvjeti su bili dosta loši. Za ove druge u sobi bio sam Albanac koji je došao praviti probleme u Hrvatsku. Tako su me gledali i zbog toga sam imao neugodnosti - naveo je.

Obitelj je mogao nazvati jednom tjedno i to preko kartice, što je njima teško palo. Prije pritvora u kojem je bio devet mjeseci i 15 dana radio je u jednoj pekari u Zadru.

- Radio sam u jednoj pekari i tu su dolazili ovi drugi što su bili optuženi. Ta pekara je bila od njihovog ujaka i kasnije su me neosnovano optužili i teretili da sam bio s njima, kako bi prikrili jednog drugog koji je bio tada maloljetan i u bijegu - naveo je.

Presudom Općinskog suda u Zadru utvrđeno je kako je 278 dana proveo u ćeliji pet metara dužine i dva metra širine sa još četiri osobe, što ukazuje na izrazito skučen prostor, nepodoban za život i za održavanje higijenskih navika. Pritvor je teško podnosio, a sve su ga okolnosti pritvaranja izuzetno pogodile jer se za svog života i radnog vijeka držao zakona, pravila i morala. U vrijeme uhićenja bio je mlađi punoljetnik, star 21 godinu.

Sudac Marko Baraka utvrdio je da je njegov tužbeni zahtjev osnovan.

- Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti koja mu je uzrokovana neosnovanim pritvaranjem odnosno lišavanjem slobode i uvjetima tijekom pritvora provedenog u Zatvoru u Zadru. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Zahtjev za naknadom neimovinske štete isplatom novčane naknade osnovan je, uz ispunjenje drugih zakonom propisanih pretpostavki, samo ako jakost i trajanje pretrpljenih bolova ili straha opravdavaju takvu naknadu neimovinske štete - navodi se u obrazloženju presude.

Naglašava se kako je činom uhićenja i pritvaranja izgubio ugled i poštovanje koje je imao kao do tada mlada i neosuđivana osoba, posebno obzirom na težinu djela razbojništva koje mu je stavljeno na teret. Trpio je duševne boli zbog povrede prava osobnosti i to prava na čast i ugled, te jaki strah kako će po izlasku iz pritvora nastaviti život i socijalne kontakte, što kao mlada osoba osjeća još i danas. U istražnom zatvoru od strane ostalih pritvorenika gledalo ga se kao stranca Albanca koji je došao raditi probleme u Republiku Hrvatsku, pa je imao neugodnosti i po osnovi svoje nacionalnosti kao Albanac sa Kosova.

- Uzimajući u obzir da neosnovano pritvaranje predstavlja grubi napad na slobodu i pravo čovjeka i građanina, te da i sama činjenica povrede prava na slobodu i boravak u pritvoru ima za posljedicu duševne boli, zatim vrijeme trajanja pritvora, a u konkretnom slučaju pritvaranje, kao i dugotrajno vođenje kaznenog postupka zbog čega je tužitelj u pritvoru proveo više od pola godine u potpunoj neizvjesnosti za ishod postupka, odrazilo se znatno na duševno stanje tužitelja, posljedice pritvaranja na osobnost tužitelja, te je nestao ugled koji je tužitelj uživao u svojoj okolini (u mjestu gdje živi i među prijateljima), a ovo neosnovano pritvaranje se svakako odrazilo i na ostale aspekte tužiteljevog socijalnog i osobnog života, i što je svakako dodatno utjecalo na tužiteljev opći osjećaj povrijeđenosti, te procjenjujući trajanje i težinu traume koju je kod tužitelja izazvalo lišenje slobode, promjenu odnosa okoline prema tužitelju, kao i teško podnošenje boravka u pritvoru, prvostupanjski sud je primjenom članka 1100. stavak 2. ZOO-a, uvažavajući sve ostale okolnosti koje su povezane sa navedenim uhićenjem i pritvaranjem, odnosno intenzitet povrede ugleda, časti i dostojanstva, vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i pretrpljeni strah zbog pritvaranja, dosudio pravičnu novčanu naknadu za povredu prava osobnosti u iznosu od 83.400,00 kuna, koji iznos predstavlja primjerenu novčanu naknadu za duševne bolove koje je tužitelj trpio kao posljedicu povrede časti i ugleda i povrede prava na slobodu- obrazložio je sudac Baraka.

Dodao je kako prigovor zastare istaknut po državi nije osnovan, jer je tek presudom Vrhovnoga suda od 27. travnja 2017. tužitelj pravomoćno oslobođen optužbe, od kada i teče zastarni rok i kada je doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a koju zastaru je tužitelj uspješno prekinuo podnošenjem tužbe nadležnom sudu 2019.godine.

U odgovoru na tužbu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru navelo je prethodno kako je zahtjev za odštetu apsolutno previsoko postavljen, te da 29-godišnjak nije priložio dokaze na kojima temelji visinu tužbenog zahtjeva koji ovako postavljen nije u skladu sa svrhom koju ovakav oblik naknade štete uopće ima.

- Naime, za povredu ugleda, časti i dostojanstva i drugih prava osobnosti sud će odrediti pravičnu novčanu naknadu i pri tome voditi računa o cilju kojemu takva naknada služi, a i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s naravi takve naknade i društvenom svrhom.

- Nadalje, jedan od elemenata koje sud da mora imati na umu kada odlučuje o satisfakciji u ovakvim slučajevima da je socijalni, s obzirom na to da cilj ovakvog oblika naknade štete nije popravljanje osobnog i obiteljskog imovinskog stanja, već dosuda pravične novčane naknade sukladno svim okolnostima slučaja kao i cjelokupnom gospodarskom, socijalnom i moralnom stanju društva- navodi se u odgovoru ODO-a na tužbu 29-godišnjaka, te se dodaje kako

do pribave svih dokaza, te uvida u predmet Županijskog suda u Zadru, tuženica osporava osnovanost, kao i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, te predlaže odbiti njegov tužbeni zahtjev.

 

 

07. listopad 2022 00:28