StoryEditor
4 kantunaOPASNA BETONIZACIJA

Hoće li ovo "pojesti grad"? U Zadru 2019. godine izgrađeno 1004 stana, a Split, Dubrovnik i Šibenik zajedno su ih izgradili svega 353...

Piše Sandi Vidulić
31. listopada 2020. - 12:20
Cropix

U Zadru stanogradnja očito cvate jer je na svojim stranicama Državni zavod za statistiku objavio podatak da su u tom gradu u prošloj godini završena 1004 stana.

Usporedbe radi, u 2019. u Splitu je završeno 211 stanova. U Dubrovniku je bilo 116 gotovih stanova, a za Šibenik su državni statističari izbrojali da se u prošloj godini dovršilo samo 26 stanova. Zbrojimo li ta tri grada, u njima je završeno 356 stanova prošle godine.

Je li moguće da se u Zadru 2019. završilo čak tri puta više stanova, nego u istom razdoblju u ostala tri velika grada Dalmacije?!

Od Državnog zavoda za statistiku u Zagrebu zatražili smo i dobili potvrdu za točnost podataka koje su objavili.

- Prema objavljenim podacima u „Gradovi u statistici – Građevinarstvo” broj završenih stanova u 2019. godini u Zadru iznosio je 1004, dok je površina završenih stambenih zgrada u 2019. godini u Zadru iznosila 112 411 m². - odgovorili su iz DSZ-a.

Neslužbeno smo doznali da se u završene stanove broje i oni koji su započeti pred nekoliko godina, ali su tek prošle godine dovršeni. Zbrojili smo podatke za završene stanove u Splitu i Zadru u razdoblju od 2011. do 2019. i došli do rezultata da se u Zadru u prošlom desetljeću izgradilo 3235 stanova, a u Splitu se izgradilo 2597 stanova. Dakle, 638 stanova više izgradilo se u zadnjih devet godina u Zadru u odnosu na Split, iako Zadar ima sto tisuća stanovnika manje. Samo u zadnje četiri godine u Zadru su dovršena 2252 stana, što je nešto manje negoli je Split izgradio u prošlom desetljeću.

image
Cropix

No, takva intenzivna gradnja, u hrvatskim urbanističkim uvjetima ima svoj danak. Kritike da je pregusta stanogradnja koju ne prate zelene površine i javni sadržaji dohvatila Zadar - što je od konca devedesetih uobičajena praksa splitskoga graditeljstva - mogu se sve više pročitati po lokalnim društvenim mrežama i portalima. Valja znati da je Zadar do zadnjih godina za naše prilike ostao očuvan od značajnijih urbanih devastacija, a neke novije gradnje su se uglavnom uklapale u zatečeni prostor, osim pojedinih ekscesa.

No, zadnjih godina intenzivirala se gradnja, a s njome i gustoća izgradnje. Očit primjer je “Projekt “Zadar” od 11 zgrada sa stanovima za članove hrvatskih sindikata na mjestu nekadašnjeg “Bagatova” B pogona. Gradnju već nekoliko godina provodi firma Sigma matica, koja je u početku projekta bila vezana sa Domagojem Miloševićem bivšim potpredsjednikom Vlade RH. Sadašnji vlasnik firme je Zoran Kovač, koji je u posao ušao sa Miloševićem i Danielom Šternom, sinom bivšeg ministra gospodarstva i direktora INA-e Davora Šterna. Njih trojica su nekoliko firmi osnivali, vodili u stečaj, prebacivali imovinu u nove firme...

Lokalni mediji predviđaju da će u 11 zgrada, od kojih je većina izgrađena i useljena na zadarskoj Plovaniji, biti više od 1000 stanova po cijeni od 1390/m2. Ovakva sindikalna stanogradnja se za sada izvodi u Zagrebu i Zadru.

Firma Sigma Matica zapravo predstavlja operativni dio Matice stanogradnje d.o.o.. Ovu je pak tvrtku osnovalo osam nacionalnih sindikata zaposlenika u javnim i državnim službama (visoko i srednje školstvo, učitelji, medicinske sestre, policija, knjižničari…) zbog stambenog zbrinjavanja svojih članova.

Projekt za gradnju je napravila tvrtka D&Z-a u vlasništvu Zdravka Livakovića, nekadašnjeg državnog tajnika u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture i bivšeg prvog čovjeka zadarskog urbanizma, koji je zajedno sa Božidarom Kalmetom prošle godine nepravomoćno oslobođen Uskokovih optužbi da su u ministarstvu uspostavili kriminalnu organizaciju. Unatoč tome što je Livakoviću imovina bila blokirana u sudskom procesu, njegova firma je dobivala mnoge važne poslove po gradu. Prije početka gradnje Gradsko vijeće Zadra je ovaj teren i plan stambene izgradnje izuzelo od čekanja na donošenje detaljnog plana za zonu Višnjik. Portal 057 info je napisao da su “građevinske dozvole izdavane bez Urbanističkog plana te građevinske zone koji je kao obaveza netragom nestao iz Prostornog plana da bi se kao obaveza vratio u izmjene Prostornog plana Grada Zadra.”

Kao rezultat nastala je substandardna gradnja, stvorene su spavaonice bez urbanih sadržaja. Za razliku od zelenila koji se može vidjeti na simulacijama projekta od Sigme matice, u stvarnosti jedva da je posađeno nešto biljaka, građevine koje nalikuju kao jaje jajetu su gusto zbijene, nemaju poslovnih sadržaja u prizemlju, a ono malo prostora između zgrada mahom služi kao parking.

No, ovo je samo dio novije gradnje po Zadru. Zbog toga što ovaj grad ima konfiguraciju terena kao “ravnu ploču” iz njegova središta - Poluotoka, Voštarnice ili Relje - ne vide se mnoge stambene višekatnice i “urbane vile” koje se grade po Plovaniji, Bilom brigu, Meladi... U vizuri grada uočljive su zgrade masivnijih gabarita koje “izrone” usred nižih gradnji. Poput stotinjak stanova koje je “Lignum” izgradio na mjestu bivšeg “Mesoprometa”. Ili pak bloka na križanju Murvičke ceste i Tuđmanove, od tvrtke “Centar”, kojeg čine četiri zgrade od sedam katova cca 150 stanova sa poslovnim prostorima, izgrađenog na mjestu bivše tvornice kruha “Danilo Štampalija”. U oba slučaja udio zelenila je sveden na minimum, jer se nastojalo što više stanova izgraditi na građevnoj čestici.

image
Cropix

Premda veliki intenzitet stambene gradnje može dovesti do pojeftinjenja stanova, a kod sindikalne gradnje radi se upravo o tome, njezin prostorni utjecaj nije pohvalan. Takva pregusta gradnja koju ne prate javni sadržaji i parkovi ne doprinosi gradu u kojem se realizira, smanjuje njegovu atraktivnost, a parazitira na urbanim funkcijama koje već postoje.

Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zadra polemiku je izazvala točka dnevnog reda u kojoj se tražilo pokretanje izmjena i dopuna DPU-a uz Murvičku cestu za cca 30.000 m2. Nekoliko je vijećnika izreklo bojazan da će sa takvim gradnjama Zadar koji je nekad bio grad zelenila i parkova i koji je imao više kisika nego drugi gradovi, postati dosadni grad sivih zgrada i betonskih dvorišta.

Pročelnik za prostorno uređenje i graditeljstvo Darko Kasap nije osporavao kritike.

U najvećoj mjeri bi se skoro složio sa većinom iznesenih zahtjeva. Moramo biti svjesni da je Prostorni plan na snazi. Kada bi sa izmjenom Prostornog plana bilo kome smanjili mogućnost izgradnje, Grad bi morao biti spreman na određeno obeštećenje. Siguran sam kad bi ovdje proveli anketu, sto posto bi nas pristalo da čitav niz zona koje su u ovom trenutku građevinske, za koje smo svjesni da su pojele, da tako kažem, srž grada i zelenilo… isti tren bi digli ruku i pretvorili ih u neke druge javne sadržaje, igrališta, zelenilo… Međutim, to je jednostavno nije moguće napraviti bez novaca i bez određenih zakonskih okvira, zaključio je Kasap. Na koncu je izglasana Odluka da se pokrenu izmjene Detaljnog plana uređenja.

Nakon ovakvog izlaganja logično se upitati tko je onda usvojio prostorne planove s kojima se dozvoljava nehumana betonizacija, ako bi gradski vijećnici i pročelnici svi kao jedan branili javni interes i zelenilo, samo kad bi mogli?

Graditeljstvo imuno na koronu

Prošla godina bila je rekordna za Zadarsku županiju u zadnjih 18 godina, jer je u njoj prema podacima DZS-a dovršeno 2083 stanova, u čak 714 stambenih objekata. Od 2010. do 2019. u Zadarskoj županiji izgrađena su 11.872 stana, a u Splitsko-dalmatinskoj 11.512 stana. No, unatoč svoj toj gradnji, statistički podaci govore da cijene stanova ne padaju, već dapače rastu.

Štoviše, čak ni ove godine, izgleda, udar koronavirusa još nije zahvatio po graditeljstvu. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je u kolovozu ove godine u odnosu na kolovoz 2019. obujam građevinskih radova u Hrvatskoj čak veći za 3,4 posto.

Veća gradnja stanova u Zadru i Zadarskoj županiji u odnosu na Split i njegovu županiju možda je objašnjiva s ekonomskim pokazateljima. U Zadarskoj županiji su nešto veće plaće, a stopa registrirane nezaposlenosti je prošle godine bila 9,2, dok je Splitsko-dalmatinska županija imala stopu nezaposlenosti od 15,4. Odnosno, dok je u Zadarskoj županiji 2019. bilo nezaposleno pet tisuća građana, dotle je u SD županiji bilo bez posla više od dvadeset pet tisuća ljudi.

Veća stopa nezaposlenosti nastavlja se i ove godine na splitskom području. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kolovozu i rujnu je svaki 16. Splićanin bio nezaposlen, dok je u Zadru svaki 24. građanin bio bez posla.

Kvadrat stana po 1400 eura

Gradnju stanova za sindikalce po cijeni nižoj od 1400 eura po m2 najavio je još pred desetak godina ondašnji predsjednik uprave Matice stanogradnje Zoran Bašić. Takav ekonomski model predstavio je kao pouzdan, rekavši da su djelatnici javnih i državnih službi relativno zaštićeni. “Manje je vjerojatno da će medicinska sestra ili sveučilišni profesor ostati bez posla. Mi smo stabilna skupina i ima nas puno, a to je padobran ili sigurnosna mreža za banku i investitore”, izjavio je tada Bašić. Kako doznajemo, sindikalna stanogradnja trebala je biti pokrenuta i u Splitu, ali naši izvori kazuju da joj nije bilo omogućeno od strane lokalnih moćnika.

Izmjena i dopuna DPU-a

Da u Zadru i dalje postoji interes za stanogradnjom govori podatak da je ovu srijedu zadarsko Gradsko vijeće donijelo odluku o izradi izmjena i dopuna DPU-a stambeno poslovnog naselja uz Murvičku cestu. Riječ je o nekadašnjem industrijskom prostoru koji se nalazi u širem središtu grada. Firma BMP Asset iz Zagreba koja je osnovana u ožujku 2020. (iza koje stoje Željko Petković, Mateo Borojević i Zdenko Međimorec) preuzela je založno pravo od 20 milijuna eura od Nove kreditne banke iz Maribora na više od 28.600 m2. BMP Asset će financirati izmjene DPU-a.

16. lipanj 2021 08:56