Odvozi li gradska Čistoća odvojeni otpad zasebno ili sve ubacuje u iste kamione, pitanje je koje se već duže vrijeme provlači među građanima koji su čak i fotografirali primjer podzemnih spremnika na Poluotoku iz kojih se odvojeni otpad ukrcava u isti kamion, kao "dokaz" da se razvrstavanje zapravo ne provodi.
Novi direktor Čistoće Ivan John Krstičević na novoj je dužnosti kratko vrijeme, ali je, tvrdi, dobro upoznat s problematikom odvajanja otpada koji je vrlo složen posao.
- Odvajanje otpada se provodi i odvozi se zasebno. Fotografije koje spominjete došle su i do nas, nastale su odmah nakon postavljanja podzemnih spremnika. Građani su iz neznanja ili nemara sav otpad ubacivali u sva tri spremnika tako da je odvojeni otpad bilo nemoguće iskoristiti. Nekoliko mjeseci nakon postavljanja odvojenih spremnika, situacija je puno bolja. Čak i u slučajevima kad naši djelatnici uoče da je odvojeni otpad kontaminiran onim što se u njemu ne bi smjelo naći – a to su npr. životinjski ostaci u plastici i slično - svejedno odvoze odvojeni otpad zasebno, mada zbog takvog nemara imamo velikih problema kasnije u selekcioniranju tog otpada. Međutim svjesni smo da se radi o procesu koji je složen i zahtjevan i za kojega treba vremena da u potpunosti zaživi. Ono što nam najmanje treba je da netko građanima sugerira da se odvojeni otpad sustavno ne odvozi i sortira zasebno. Kategorički tvrdim, to nije točno, otpad se odvaja, odvojeno prikuplja i selektira, a reciklabilni se potom kao korisna sekundarna sirovina vraća u sustav – ističe Krstičević.
Prema pokazateljima za prvu polovicu ove godine, na području Zadra Čistoća je sakupila 2.450 tona miješanog komunalnog otpada, 191 tonu reciklabilnog otpada, 46 tona bio otpada i 302 tone glomaznog otpada. Na području odlagališta otpada upravljaju i sa sortirnicom koja prima odvojeno prikupljeni reciklabilni otpad te ga sortiraju po frakcijama koje plasiraju na tržište sirovina.
Odvojeno prikupljanje otpada je zamišljeno kao sustav tri spremnika (MKO, reciklabilni i bio otpad) u kojem se naplaćuje samo odvoz miješanog komunalnog otpada. Ukoliko korisnici selektiraju otpad, manje će puniti MKO spremnik te će samim time imati i manju cijenu usluge u odnosu na one koji ne odvajaju otpad, objašnjava direktor Čistoće.
Nekadašnji odvoz cjelokupnog otpada postao je vrlo složen posao zbog odvajanja i prikupljanja reciklabilnog otpada, za što se na području Zadra postavlja 998 tzv. narančastih kontejnerskih spremnika u okviru projekta kojega financira Europska unija. Nepostavljanje propisanog broja takvih kontejnera kao i neprikupljanje reciklabilnog otpada povlači za sobom vrlo visoke penale, pa se Čistoća itekako trudi da se posao obavlja na ispravan način. Međutim puno je problema s korisnicima usluge, prenosi Krstičević iskustva svojih djelatnika koji su loše primjere i fotodokumentirali.
- Počeli smo s prikupljanjem reciklabilnog otpada 6. listopada. Taj se otpad dovozi u sortirnicu otpada gdje se izdvajaju korisne frakcije te se ostatak otpada otpisuje i odlaže na tijelo odlagališta uz novu prateću dokumentaciju. Od tada se susrećemo s istim problemima, tj. da nam sa reciklabilnim otpadom dolazi i znatna količina ostalog otpada, pa čak i infektivni otpad kao što su lešine životinja, iznutrice, korištene pelene i ostalo. Taj otpad predstavlja i opasnost za zdravlje djelatnika, između ostalog u reciklabilnom otpadu se nađe i znatna količina građevinskog otpada, miješanog komunalnog i ostalog opasnog i neopasnog otpada. Doista apeliram na građane da se u kontejnere odlaže samo ono za što je namijenjen. To nama onda olakšava sortiranje korisnih stvari i odvajanje frakcija koje možemo dalje plasirati, jer sve ostalo ide u kontejnere za miješani otpad. Znam da je potrebno neko vrijeme uhodavanja dok ljudi steknu naviku. To je proces koji će trajati dok nam odvajanje otpada ne postane načinom života, jer objektivno, to nije jednostavno. Ali nemamo drugog načina, ako želimo zaštititi naš okoliš. Ne može nam to nitko osim nas napraviti – ističe Krstičević.
Prošle godine Čistoća je prikupila 7,7 posto reciklabilnog otpada, što i nije loše s obzirom da su Zagreb i Split tek na 2 posto, ali plan je da se do 2022. godine dođe do 50 posto, što je krajnji cilj, zaključuje direktor Čistoće.