StoryEditorOCM
4 kantunaISTRAŽUJEMO

Je li koronavirus povećao smrtnost u Zadarskoj županiji? Umiru li ljudi kod nas, kao u Italiji, kod kuće ne znajući da su bili zaraženi...

Piše Iva Ivanac, Ivica Nevešćanin
29. travnja 2020. - 08:26

Ugledni New York Times nedavno je objavio istraživanje prema kojem je broj umrlih u svijetu od koronavirusa veći za najmanje 25.000 slučajeva u odnosu na službene nacionalne statistike. NYT je naime htio istražiti kolika su odstupanja u broju smrtnih slučajeva između službene statistike i stvarne smrtnosti s obzirom da najpogođenije zemlje u Europi, poput Italije, Španjolske ili Engleske, u svoje evidencije preminulih od Covid-19 nisu ubrajali one koji su umirali kod kuće i u staračkim domovima, nego samo one pacijente koji su izdahnuli u bolničkim sustavima.

Kako je podatke o tako umrlima bilo nemoguće prikupiti, NYT je službene brojke o mortalitetu uzrokovanim virusom usporedio s podacima o prosječnoj smrtnosti u istom razdoblju iz prijašnjih godina u pojedinim zemljama, regijama i gradovima. Ispostavilo se, primjerice, da je broj umrlih u New Yorku ove godine u odnosu na prosjek čak četiri puta veći, iako je broj smrtnih slučajeva od korona virusa „prosjek” povećao za nešto manje od tri puta.

Britanci su izvijestili da su stvarni postoci smrtnosti od virusa u odnosu na službene veći i do 40 posto, a u Španjolskoj je umrlo čak 66 posto više ljudi nego u istom razdoblju prošle godine.

Na sreću, Hrvatska za sada ima razmjerno nizak broj smrtnih slučajeva od koronavirusa (59 u ponedjeljak), a Zadarska županija bilježi samo jedan, no svejedno smo pokušali istražiti je li mortalitet veći u ovom razdoblju nego inače, odnosno umire li se uistinu više sada nego u isto vrijeme prošle godine kada nam koronavirus nije bio niti u mislima i kada nitko nije mogao ni zamisliti da će socijalna distanca postati važnija nego bilo koji zakon.

Kako bi to doznali, htjeli smo usporediti smrtnost iz ožujka ove godine s podacima iz ožujaka o mortalitetu tijekom zadnjih deset godina, međutim, ubrzo smo otkrili da domaće baze podataka nisu ažurirane, odnosno da nemaju aktualne podatke tako da je, barem za sada, nemoguće usporediti ožujak ove s prijašnjim godinama.

Na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u izvješćima Odjela za mortalitetnu statistiku, moguće je pronaći podatke o broju umrlih po županijama i bolestima o kojih najčešće umiru žene i muškarci, kao i na stranicama Ministarstva uprave i Zavoda za državnu statistiku, ali nigdje ne postoje podatci o broju umrlih u 2020. godini.

U namjeri da saznamo koliko je ljudi umrlo u Zadarskoj županiji u ožujku ove godine, obratili smo se Upravnom odjelu za provjerene poslove državne uprave u Zadarskoj županiji i Državnom zavodu za statistiku. Nismo namjerno kontaktirali HZJZ jer je iz njihovih izvješća jasno da će podatke za 2020. objaviti tek iduće godine. Na njihovim stranicama zato stoje podaci o broju umrlih za Zadarsku županiju od 2010. do 2018. godine, no bez podataka za 2019. i 2020.

Od zadarske županije i DZS-a tražili smo podatke o stopi smrtnosti i broju umrlih u Zadarskoj županiji za ožujak 2020. godine, te za isti mjesec u razdoblju od 2019. do 2010. godine.

- U vezi dostave statističkih podataka koje tražite, molim da iste potražite na stranici Ministarstva uprave RH ili da se obratite Ministarstvu uprave na e-mail ili Državnom zavodu za statistiku, odgovorili su iz Zadarske Županije.
Na stranici Ministarstva uprave na koju su nas uputili iz Zadarske županije ipak smo uspjeli pronaći podatke o broju umrlih za 2019. godinu, i evo kako se mortalitet kretao unatrag deset godina.

U 2010. godini umrlo je 1751 osoba, u 2011. godini 1704 osoba, u 2012. godini 1889 osoba, u 2013. godini 1787 osoba, u 2014. godini 1933 osobe, u 2015. godini 2072 osoba, u 2016. godini 1950 osoba, u 2017. godini 2159 ljudi, u 2018. godini 1982 ljudi, dok je 2019. umrlo 1963 osobe. Kad se dobiveni podaci zbroje i podjele ispada kako je u zadnjih deset godina u Zadarskoj županiji u prosjeku umiralo 1919 ljudi.

Iz Državnog Zavoda za statistiku dostavili su i pojedinačne podatke o broju umrlih po mjesecima od 2010. do 2018. godine. Tako je u ožujku 2010. u Zadarskoj županiji preminulo 166 osoba, u istom mjesecu 2011. 162 osobe, a 2012. su umrle 164 osobe. U ožujku 2013. godine preminulo je 181 osoba, iduće 2014. godine čak 222, što je najveći broj preminulih u ožujku od 2010. do 2018. godine. U ožujku 2015. preminula je 201 osoba, u ožujku 2016. 177 osoba, u istom mjesecu 2017. godine 175, dok je u 2018. u ožujku preminulo 187 osoba. Podatak o broju umrlih u 2019. nismo dobili. Zbrojeno, u Zadarskoj županiji je u devet godina, od 2010. do 2018, u ožujku prosječno umiralo 181,6 ljudi.

- Podaci o ukupnom broju umrlih Zadarske županije za 2019. bit će objavljeni u srpnju 2020. u Priopćenju „Prirodno kretanje stanovništva u 2019.", naveli su iz državnog Zavoda za statistiku. Ipak dali su naslutiti kada bi mogli očekivati podatke za 2020. godinu.

- Obrada podataka statistike umrlih za 2020. je u tijeku. Privremeni podaci za 2020. po mjesecima dostupni su samo za razinu Republike Hrvatske i objavljeni na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku u Statistici u nizu. Posljednji objavljeni privremeni podaci po mjesecima su za veljaču 2020., a privremeni podaci o umrlima po spolu za ožujak 2020. bit će objavljeni 14. svibnja 2020, stoji u odgovoru iz DZS-a.

Očito, s obzirom na način na koji se kod nas vode podaci o mortalitetu, za sada nije moguće utvrditi je li ovogodišnji ožujak u bilo kojem smislu odstupao od prosjeka. Možemo samo zaključiti da prosječno u Zadarskoj županiji godišnje umire oko 1920 ljudi, od toga njih oko 181 u mjesecu ožujku. Hoće li posljedice koronavirusa tu statistiku promijeniti, znat ćemo najranije za godinu dana, kada HZJZ bude okončao svoju evidenciju za 2020. godinu

Prigovori metodologiji NYT-a

Metodologiji NYT, koju je koristio i časopis Economist, može se prigovoriti više stvari. Naime, nije poznato kako je kod umrlih kod kuće i u staračkim domovima, koji nisu ušli u službenu evidenciju, utvrđeno da su umrli od koronavirusa, jer u većini slučajeva nije rađena obdukcija. Također se ne zna jesu li ti umrli prethodno bili evidentirani kao pozitivni na virus, a ne zna se ni jesu li oni nekoga od svojih ukućana ili njegovatelja zarazili tijekom bolesti. O takvim umiranjima kod kuće, kojih je najviše izgleda bilo u Italiji, puno se ne zna u Hrvatskoj, osim jednog slučaja u Istri gdje je čovjek umro u samoizolaciji, iako službeno nije bio pozitivan. Moguće je da je takav broj smrti kod nas općenito zanemariv, ako uopće postoji, s obzirom na relativno mali broj umrlih, ali i činjenicu da „kućnih žarišta” nije bilo, niti je poznato da je netko pozitivan na koronavirus umro kod kuće.

30. siječanj 2023 13:03