StoryEditor
4 kantunaJESMO LI SPREMNI

Kad bi Zadar pogodio potres jačine onog u Baniji imali bismo 116 mrtvih i 946 ranjenih, prirodnu katastrofu čeka katastrofa od sustava!

Piše Iva Ivanac
11. siječnja 2021. - 22:36
Posljedice nezapamćene poplave koja se u Zadru dogodila 11.9.2017. godine: nadvožnjak iznad potoka u Ričinama.  Luka Gerlanc/Cropix

Kad bi Zadar pogodio potres jačine onog u Baniji, s epicentrom na Poluotoku, uz velika razaranja zgrada i štete na imovini, imali bi 116 mrtvih i 946 ranjenih, a sustav pomoći ne bi mogao adekvatno odgovoriti jer je njegova sadašnja spremnost niska a kapacitet operativnih snaga nedovoljni, proizlazi iz studije Procjene rizika od velikih nesreća koja je tvrtka Alfa test iz Splita izradila za Grad Zadar.

Gledajući posljedice razornog potresa koji je prije desetak dana pogodio Sisačko-moslavačku županiji, zapitali smo se što bi se dogodilo kad bi se takva nesreća dogodila na zadarskom području, kakve bi bile posljedice, kako bi sustav pomoći reagirao, te kolika je uopće vjerojatnost da jedna takva prirodna katastrofa uopće dogodi na ovom dijelu Jadranske obale. Sudeći po mišljenjima stručnjaka Zadar se ne bi dobro proveo, a poseban kaos izazvao bi nedostatak organizirane pomoći.

image
Na fotografiji: Jure Zubčić, gradski vijećnik SDP-a
 
Jure Miskovic/Cropix
Isto se nedavno upitao gradski vijećnik Jure Zubčić (SDP) dvojeći ima li Zadar adekvatno posložen sustav Civilne zaštite. Medijima je prošlog tjedna uputio priopćenje u kojem je, kako kaže, detaljno čitao "Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Zadar" i “Plan djelovanja civilne zaštite" s prilozima te je upozorio na čitav niz nelogičnosti. Primjerice, nedostaju kontakti mnogih osoba koje bi bile ključne u trenucima spašavanja ljudi i sanacije štete, nisu navedene odgovorne osoba u postrojenjima opasnih tvari koje u takvim nesrećama mogu biti opasni po ljude...

- O tome kakav bi nas potencijalni kaos odnosno neorganiziranost dočekao u slučaju katastrofe najbolje govori stanje oko povjerenika civilne zaštite. Na mjestima povjerenika i njihovih zamjenika nalaze se osobe koje su dio Stožera ili su ključne za zbrinjavanje unesrećenih ljudi. U Planu djelovanja nije naveden niti jedan član Postrojbe opće namjene civilne zaštite iako takva postrojba djeluje u ovoj epidemiji korona virusa. Niti se igdje na stranicama Grada mogu naći imena članova te postrojbe. Transparentnost prema građanima i informiranje potpuno izostavljena, navodi Zubčić pitajući se “što smo naučili iz poplava i potresa, te mora li se nakon prirodne katastrofe uslijediti i katastrofa sustava?"

"Procjenu rizika od velikih nesreća za Grad Zadar" 2017. godine izradila je tvrtka Alfa test iz Splita i u njoj se navodi da područje Grada Zadra može pogoditi potres intenziteta sedam (vrlo jak potres) ili osam (razoran potres) stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici. Intenzitet potresa od 8 Merkalija odgovara jačini potresa od 6,3 Richtera te bi mogao uzrokovati znatne materijalne štete i ljudske žrtve.

Stručnjaci navode kako bi u slučaju snažnijeg potresa, od šest stupnjeva po Merkaliju, došlo do oštećenja stambenih zgrada zato jer na pojedinim dijelovima grada postoje skupine starih zgrada građenih u dalmatinskom stilu. Također ističu kako se šire područje Zadra nalazi u zoni sedam stupnjeva Merkalija, a strogi centar, Poluotok, u zoni koju može pogoditi potres od čak osam stupnjeva. Stručnjaci posebno izdvajaju i dva područja unutar grada u kojima bi moglo doći do znatnih oštećenja, a to su povijesna jezgra te Arbanasi. Potres intenziteta od osam stupnjeva po Merkaliju izazvao bi rušenje zgrada što bi za posljedicu imalo zatrpavanje prometnica tako da bi se promet, uz raščišćavanje, mogao obavljati rubnim dijelovima Poluotoka (Obala P. Krešimira IV, Istarska obala, Liburnska obala, Obala K. Tomislava, ulica M. Marulića i ulica B. Peričića) i Arbanasa (Karma, Put Klementa, Bregdeti).

"Ostale ulice bile većim dijelom zatrpane, što bi otežavalo izvlačenje povrijeđenih i poginulih iz ruševina", navodi se u dokumentu uz napomenu kako bi vodovodna, kanalizacijska i električna mreža, kao i telekomunikacijska mreža bile znatno oštećene. U ostalim dijelovima grada posljedice od potresa bi bile daleko manje.

Možda najstrašniji podatak ovog službenog dokumenta govori o procjeni mogućih ljudskih gubitaka. Kada bi se dogodio potres jačine od osam stupnjeva prema Merkaliju (odnosno 6,3 prema Richteru), čija je vjerojatnost manja od jedan posto, u Zadru bi ukupno bilo ranjeno 946, a poginulo bi čak 116 osoba.

Je li Grad Zadar spreman za ovakvu prirodnu katastrofu s brojnim žrtvama odlučili smo provjeriti kod dogradonačelnika i načelnika Stožera civilne zaštite Ante Babića. On nas je uputio na pročelnika Ivicu Katića jer njegov Odjel za gospodarstvo, obrtništvo i razvoj otoka priprema dokumente o djelovanju Civilne zaštite. Upitali smo ga, koliko bi brzo reagirao zadarski stožer u slučaju razornog potresa?

- Stožer broji 13 osoba i za okupljanje stožera bilo bi potrebno tek vrijeme za toliko telefonskih poziva i njihovog dolaska na definirano mjesto okupljanja, a to je zgrada gradske uprave ili zgrada JVP-a Zadar koja je definirana kao pričuvno mjesto okupljanja, kaže Katić dodajući kako se slična situacija dogodila 2017. godine kada je Zadar pogodila velika poplava gdje se gradski stožer sastao za nepunih 20 minuta i to u vrijeme kada vodena bujica još uvijek nije dosegnula svoj vrhunac.
Pitali smo ga zbog čega za neke mjesne odbore nisu navedeni povjerenici i njihovi zamjenici koji bi trebali surađivati sa Stožerom, te zašto su na mjestima povjerenika postavljene osobe čije su funkcije ključne kada se dogodi katastrofa poput ravnatelja bolnice i ostalih liječnika, vatrogasnih zapovjednika, gradonačelnika...

image
Na fotografiji: Ivica Katić, pročelnik gradskog odjela za gospodarstvo i obrtništvo i razvitak otoka
Jure Miskovic/Cropix

- Ukoliko netko od predsjednika MO obnaša neku važnu i odgovornu funkciju odnosno dužnost, naravno da ćemo naći neku drugu osobu (člana vijeća MO ili nekog drugog stanovnika tog MO) da obnaša tu zadaću. Ne moram posebno spominjati kako gradske stručne službe koje administriraju Stožer poznaju, redovito surađuju i itekako znaju sve kontakte svakog predsjednika MO, ističe Katić dodajući kako je Grad Zadar u 2020. godini za sustav civilne zaštite izdvojio 26,7 milijuna kuna, a najveći dio tog iznosa 22,2 milijuna kuna odnosi se na financiranje JVP Zadar i Vatrogasne zajednice Grada Zadra.

- Razvoj sustava civilne zaštite predstavlja kontinuirani proces provođenja niza mjera i aktivnosti, a sve u cilju izgradnje učinkovitog sustava civilne zaštite utemeljenog na realnoj Procjeni rizika od velikih nesreća. Nastojimo iz godine u godinu usavršavati i unaprjeđivati cjelokupan sustav Civilne zaštite Grada Zadra kako bi postigli visoki stupanj opremljenosti i uvježbanosti svih operativnih snaga sustava Civilne zaštite, zaključio je pročelnik Katić dodajući i kako je stanje sustava civilne zaštite u Gradu Zadru na razini koja osigurava kvalitetno funkcioniranje što je i dokazano i ove godine u suočavanju s pandemijom koronavirusom.

Ono što plijeni pažnju u dokumentu „Procjene rizika” zapravo se nalazi na samom dnu, a to je analiza sustava civilne zaštite, točnije spremnost službe koja je, kako stručnjaci navode, prilično niska, odnosno nezadovoljavajuća na više mjesta. Iz dokumenta se jasno iščitava kako su Zadrani jaki na području prevencije, ali u fazi kada se već dogodi zlo i kada je potrebno brzo reagirati, podaci su poražavajući.

Naime, stručnjaci su spremnost sustava civilne zaštite mjerili na temelju nekoliko karakteristika kao što su donošenje svih potrebnih dokumenata i akata, rano upozoravanje i razmjena informacija, te podizanje spremnosti sustava koju su proglasili visokom. U fazi prevencije stručnjaci su ispitivali i stanje prostornog planiranja koje je također ocijenjeno kao "visoko", baš kao i proračun grada odnosno količinu sredstava koja ide za sustav civilne zaštite.

Jedna od ukupno dvije stavke koje su ocijenjene nisko u fazi prevencije su baze podataka na koje je upravo gradski vijećnik Jure Zubčić upozorio u svom priopćenju. Stručnjaci navode kako je Grad Zadar "u postupku ustrojavanja navedenih evidencija te se spremnost sustava civilne zaštite na temelju baze podataka procjenjuje niskom”.

Druga stavka koja je u fazi prevencije nije visoko ocijenjena je osviještenost pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela, a stručnjaci navode kako je “potrebno razvijati komunikacijska i operativna rješenja usklađenih s potrebama pripadnika ranjivih skupina kako bi provođenje mjera po informacijama ranog upozoravanja doveo na zadovoljavajuću razinu.”
Iako je ukupna ocjena spremnosti sustava u fazi prevencije visoka, to se ne može reći i za fazu reagiranja, odnosno onu fazu u kojoj se dogodila katastrofa i fazu u kojoj je potrebna brza intervencija službi kako bi se umanjila materijalna šteta te smanjio broj žrtava.

Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta, odnosno osposobljavanje načelnika i članova Stožera procjenjuje se visokom, no zato je spremnost operativnih kapaciteta koji se odnose na popunjenost i osposobljenost ljudstva, spremnost zapovjednog osoblja, uvježbanost te ostalih parametara bitnih za spašavanje ljudskih života – niska! Niskom spremnošću sustava ocijenjena je i procjena stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta.

Zanimljivo je kako je istu, nisku ocjenu spremnosti operativnih kapaciteta za djelovanje u nesreći pokazao i sličan dokument za Sisačko-moslavačku županiji, što se, na žalost, potvrdilo u praksi. Hoće li iskustvo potresa na Baniji utjecati na podizanje kvalitete sustava zaštite od potresa u Zadru?

Napravljen je iskorak, ali...

Katić ističe kako je Grad Zadar u protekle četiri godine napravio veliki iskorak u funkcioniranju i operativnom sustavu civilne zaštite na način da su donijeli sve važne planske i operativne dokumente (Procjenu rizika, Plan djelovanja, Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, Plan zaštite od požara, Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite Grada Zadra te cijeli niz drugih operativnih akata) te da su temeljem tih dokumenata osnovali, osposobili i opremili Postrojbe civilne zaštite (i postrojbu opće namjene s 30 pripadnika i jednu operativnu skupinu specijalističke postrojbe za traganje i spašavanje iz ruševina), da su članovi Stožera prošli osposobljavanje za upravljanje u kriznim događajima te da su u proteklim godinama imali dva velika testa (poplavu i pandemiju) koja su, uvjereni su u Gradu, uspješno položili odnosno po pitanju pandemije, još uvijek polažu.

Sustav treba poboljšati

Pročelnik Katić priznaje kako mjesta za poboljšanje sustava civilne zaštite itekako ima, a u kojima dijelovima otkriva dokument „Procjene rizika" koji bi u slučajevima katastrofa uz Plan djelovanja trebao biti svojevrsna Biblija članovima Stožera.
- Prostora za razvoj sustava ima napretek tako ćemo i u ovoj godini raditi na unaprijeđenu istog tako da imenujemo i osposobimo povjerenike civilne zaštite, da napravimo iskorak u informiranju i uključivanju osoba od interesa za sustav civilne zaštite te da ih upoznamo s njihovom ulogom u otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća, da kontinuirano provodimo opremanje i osposobljavanje svih dionika sustava civilne zaštite Grada Zadra, a to se poglavito odnosi na postrojbe civilne zaštite te da nastavimo s financiranjem JVP-a Zadar, Vatrogasne zajednice Grada Zadra, HGSS-a – Stanice Zadar, Gradskog društva Crvenog križa Zadar te ostalih udruga i pravnih osoba koje se bave civilnom zaštitom – kaže Katić.

Izdvojeno

12. siječanj 2021 10:53