Da se laganje i lopovluk u Hrvatskoj isplati, ukazuje i slučaj zadarskog Turisthotela koji već šest godina neuspješno pokušava vratiti 21,6 milijuna kuna za koliko su prevarom oštećeni, odnosno za koliko ih je na temelju lažnog iskaza građevinskog vještaka ovršila tvrtka Invest Zadar. Ne samo što ne uspijevaju povratiti novac koji im je neopravdano uzet, nego već četiri godine čekaju da se njihova kaznena prijava, podnesena protiv Invest Zadra i još deset pravnih i fizičkih osoba, izvadi iz ladica Državnog odvjetništva i napokon počne rješavati. Turisthotel je naime nakon duge i iscrpljujuće pravne bitke, uspio dokazati da je nezakonito ovršen, ali do novca nikako ne može doći, a razlog su neobično kreativne financijske manipulacije između tvrtki povezanih s Invest Zadrom koje su tu tvrtku praktički gurnule u stečaj.
Cijela priča postaje dodatno atraktivna kada glavnim akterima istaknemo imena. Iza tvrtke Invest Zadar stoje poznati zadarski građevinari braća Siniša i Boris Krekić, slovenski Kolpa holding te direktori Damir Škaro iz Zagreba i Damir Dragičević iz Ozlja, a zajedno s njima kaznenom prijavom Turisthotela obuhvaćeni su i Kolpa d.d. iz Slovenije, zagrebačka Gradnja Borovje i njeni direktori Andrej Jerina iz Velikog Polja i Mirjan Kulovec iz Slovenije, te Rikard Fuchs iz Zagreba, sin aktualnog ministra znanosti Radovana Fuchsa, povezan s čak 28 tvrtki, koji je na Badnjak prošle godine proglasio osobni bankrot.
Kao šlag na torti svih tih makinacija, čovjek bez kojeg ne bi bilo moguće Turisthotelu oteti više od 21 milijuna kuna, nalazi se Zlatko Jurinić, bivši zaposlenik zadarske gradske uprave i sudski građevinski vještak, koji je svojim lažnim vještačenjem prevaru omogućio i za što je na koncu pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora s rokom kušnje od četiri godine.
Priča počinje početkom dvijetisućitih, kada Turisthotel, velika i ugledna zadarska turistička kuća, želi podići kategorizaciju svom poznatom turističkom naselju u Zatonu. Na izvođenju radova angažiraju braću Krekić pod imenom Invest Zadar, no na kraju posla, ispostavom izvedenih situacija, dolazi do nepoklapanja računa. Invest Zadar tvrdi da mu Turisthotel treba platiti još 7,14 milijuna kuna na ime izvedenih radova, a Turisthotel prihvaća tek nešto više od milijun. Pokušaj nagodbe propada i Invest Zadar 2006. pred Trgovačkim sudom podiže tužbu protiv Turisthotela. Pravomoćnu presudu u korist Invest Zadar sud donosi 2013. te u dva navrata kroz ovršni postupak od Turisthotela naplaćuje 14,2 milijuna kuna.
Tijekom parnice, međutim, Turisthotel utvrđuje da je angažirani građevinski vještak, koji je tobože neplaćene radove Invest Zadra procijenio na skoro milijun eura, zapravo krivotvorio dokumentaciju te napuhavao iznos duga prihvaćajući radove koji Krekićeva tvrtka nikad nije izvela i troškove koje nitko nije napravio. Turisthotel prijavljuje sudskog vještaka Jurinića i državno odvjetništvo 2011. protiv njega pokreće kazneni postupak. Nakon prvostupanjske oslobađajuće presude, žalbe i ponovljenog suđenja, sud Jurinića 2015. proglašava pravomoćno krivim za davanje lažnog iskaza, nalaza i mišljenja na štetu Turisthotela, nakon čega dobiva i otkaz u Gradu Zadru. No dok je trajao postupak protiv Jurinića, Invest Zadar je na temelju presuda Trgovačkog suda (2007. i 2012.) Turisthotelu 'dignuo' novac, koji se s kamatama popeo na 16,5 milijuna kuna.
Ipak, ohrabreni pravomoćnom osudom vještaka Jurinića, Turisthotel 31. srpnja 2015. podnosi novu tužbu protiv Invest Zadra i traži povrat otuđenih sredstava, odnosno ponavljanje postupka radi stjecanja bez osnove. U svibnju 2016. Trgovački sud u Zadru ukida svoje prethodne presude i dopušta ponavljanje postupka što u rujnu iste godine potvrđuje i Visoki trgovački sud. Ali ni Invest Zadar ne stoji skrštenih ruku.
Kad su vidjeli u kojem smjeru ide suđenje Juriniću, tvrtku su preko povezanih društava najprije doveli u stanje prezaduženosti, odnosno trajne blokade, a potom i stečaja. Zadnjeg dana važenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, 31. kolovoza 2015., direktor Invest Zadra Andrej Jerina podnosi prijedlog za pokretanje redovnog postupka predstečajne nagodbe zbog ukupnog duga većeg od 289 milijuna kuna koji će, do otvaranja postupka predstečajne nagodbe, narasti na više od 381 milijun kuna. Turisthotel međutim ne može prijaviti svoje potraživanje jer presuda radi stjecanja bez osnove po kojoj su neosnovano opelješeni, nije još postala pravomoćna. I tu počinje nova igra sprečavanja povratka novca zadarskoj turističkoj kući.
U predstečajnoj nagodbi, a kako bi dobile pravo glasa u vijeću vjerovnika, tvrtke Kolpa d.d. i Gradnja Borovje, prijavljuju milijunske tražbine od Zadar Investa, ukupno 512 milijuna kuna, i tako otkrivaju svoju međusobnu povezanost. Naime, prilikom podnošenja zahtjeva za otvaranjem predstečajne nagodbe Invest Zadra direktor tvrtke Andrej Jerina izjavljuje kako nema povezanih društva ili osoba koje bi imale pravo glasa u navedenom postupku, iako zna da to nije istina. Štoviše, povezana društva tako, temeljem navodno fiktivnih potraživanja, stječu pravo glasa u postupku predstečajne nagodbe, što im, protivno zakonu, daje prvenstvo za postizanje dogovora oko naplate dugova, a sve s ciljem da se Turisthotel, kao stvarni vjerovnik, ne bi mogao domoći svojih novaca.
Da se uistinu radi o povezanim društvima koja po zakonu ne bi smjela imati pravo glasa u predstečajnoj nagodbi, govori podnesak Andreja Jerine Nagodbenom vijeću od 6. svibnja 2016. u kojem dostavlja popis obveza Invest Zadra na dan otvaranja postupka predstečajne nagodbe. U njemu se misteriozno pojavljuje i tražbina Kolpe d.d. u iznosu od 10 milijuna eura, i to u trenutku kada je Mirjan Kulovec, predsjednik uprave Kolpe d.d., istovremeno i prokurist u Invest Zadru te direktor i član Kolpa Holdinga d.o.o. koji je ujedno osnivač Invest Zadra te većinski dioničar Kolpe d.d., dok je Invest Zadar član društva Gradnja Borovje s direktorom Rikardom Fuchsom.
Nakon ukazivanja na nezakonitu povezanost društava Trgovački sud u Zagrebu odbija potvrditi predstečajnu nagodbu, ali Visoki trgovački sud tu odluku ukida uz obrazloženje da sud nije ovlašten utvrđivati pravnu valjanost predstečajne nagodbe. Shvativši da bi opet mogli biti izigrani, Turisthotel u ožujku 2017. protiv odgovornih tvrtki i osoba podnosi kaznenu prijavu zbog zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju, odnosno prijevare u predstečajnoj nagodbi Invest Zadra, te njegovog namjernog dovođenja u stanje prezaduženosti i trajne blokade. Kaznena prijava odlazi USKOK-u koja se, godinu i devet mjeseci kasnije, krajem 2018., prepušta Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru. Tadašnji šef ŽDO-a Goran Troskot prijavu praktički tri godine ignorira pa Turisthotel u studenome 2020. šalje požurnicu nakon koje se ipak počinju provoditi policijski izvidi.
- U svezi vašeg novinarskog upita obavještavamo vas da je Županijsko državno odvjetništvo u Zadru kaznenu prijavu tvrtke Turisthotel d.d. Zadar protiv tvrtke Invest Zadar d.o.o. i drugih fizičkih i pravnih osoba zbog kaznenog djela iz čl. 246. st. 2 KZ i dr. zaprimio u prosincu 2018. godine. U tom spisu se trenutno provode izvidi koji su pri kraju i uskoro će biti donesena državnoodvjetnička odluka – odgovorio nam je Denis Sokol, glasnogovornik Županijskog državnog odvjetništva u Zadru.
Konačno, 26. ožujka ove godine Visoki trgovački sud odbacuje žalbu Invest Zadra i pravomoćno potvrđuje pravo Turisthotela na povrat 16,5 milijuna kuna koje je, kao svoju tražbinu, propustio prijaviti u postupku predstečajne nagodbe, a nije je prijavio jer do isteka roka nije imao pravomoćnu presudu o neosnovanoj naplati, ostvarenu na temelju lažnog Jurinićevog iskaza.
U međuvremenu je nad Invest Zadrom u siječnju 2020. otvoren stečajni postupak koji je još uvijek u tijeku. Stečaj je pokrenut navodno zbog neuspjele investicije u stambeni kompleks u Zagrebu, nakon čega je tvrtka upala u ozbiljne poslovne probleme. Od sve imovine koju je imao Invest Zadru je na računu ostalo 1.502 kune, oko tisuću kvadrata zemljišta u Zagrebu i podzemna garaža, na što pravo polaže Nova ljubljanska banka kao razlučni vjerovnik. Iz toga je jasno da od naplate tražbine Turisthotela, koja se sada s kamatama popela na 21,6 milijun kuna, neće biti ništa. A hoće li biti nešto od kaznene prijave protiv 11 fizičkih i pravnih osoba, uskoro bi trebali doznati.
