"Održivo gospodarenje otpadom u Zadarskoj županiji" naziv je konferencije koja se u organizaciji portala Zadarski.hr i Slobodne Dalmacije u četvrtak 16. studenoga održava u Zadru pod pokroviteljstvom Grada Zadra, Čistoće, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Općine Preko i EU zastupnice Sunčane Glavak.
Početkom siječnja iduće godine Zadarska županije ulazi u novo doba gospodarenja otpadom: deponija na Diklu se zatvara, a s radom kreće Centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Biljanima Donjim. Paralelno s tim procesima, uvode se i novine u prikupljanju miješanog komunalnog otpada što uključuje veće odvajanje biootpada i reciklabilnog otpada te uvođenje novih cijena za odvoz i zbrinjavanje otpada. Od početka 2024. građani će odvoz miješanog komunalnog otpada plaćati po fiksnom i varijabilnoj cijeni koja će ovisiti o volumenu i broju pražnjenja kontejnera. Da bi novi sustav "profunkcionirao" u skladu sa Zakonom gospodarenju otpadom, Gradsko vijeće Grada Zadra treba do kraja godine donijeti odluku "o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada".
O tim i drugim za građane važnim promjenama razgovaramo s Johnom Ivanom Krstičevićem, direktorom zadarske Čistoće koja, između šest gradova i 28 općina, usluge sakupljanja komunalnog otpada obavlja u dva grada i 19 općina, što čini gotovo tri četvrtine površine Zadarske županije.
Gospodine Krstičević, koliko je općina i gradova u kojima Čistoća održava uslugu dosad donijelo odluku o načinu sakupljanja komunalnog otpada?
- Kada govorimo o tempu usklađivanja gradova i općina na području našeg djelovanja s novim Zakonom o gospodarenju otpadom situacija je takva da je 11 jedinica lokalne samouprave donijelo odluku i uskladili se s zakonom, a osam nije. Među njima je i Grad Zadar koji je odluku dao na Vijeće prošle godine ali nažalost nije usvojena. Nadam se da će do kraja ove godine razboritost vijećnika prevladati i da će odluka biti donesena.
Zbog čega gradska i općinska vijeća teško donose odluke, u čemu je problem? Je li u pitanju nedostatka informacija?
- Zakonska obveza datira iz 2021. godine tako da su se svi načelnici i gradonačelnici imali vremena upoznati sa svojim obvezama. Oni znaju što je potrebno napraviti, no ja bih tu ipak izdvojio Grad Zadar koji u svom vijeću nema većinu, no sve druge općine imaju većinu i sposobni su donijeti odluke u jednom ili drugom smjeru.
Kako bi ocijenili spremnost općina i gradova u kojima nije usvojena odluka s početkom nove prakse prikupljanja i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, s obzirom da vi pokrivate gotovo tri četvrtine površine županije?
- Njihova spremnost je retorička, naime, svi čekaju odluku Grada Zadra što nema smisla čekati jer je svaka JLS odgovorna sama za sebe. Izvršene vlasti, načelnici i gradonačelnici, odgovorni su za uspostavu komunalnog reda. Čistoća sa svima njima gradi i želi graditi partnerski odnos te bez obzira što neke JLS nisu još donijele odluke u skladu s Zakonom, mi i dalje izvršavamo svoju uslugu.
Koliko to Čistoći stvara problem u tehničkom i financijskom smislu?
- Mi želimo što prije uspostaviti isti sustav na cijelom području našeg djelovanja, no u praksi imamo situacije da je jedna općina donijela odluku, a susjedna općina nije. I tu dolazi do opravdanih reakcija. Jer oni koji su usvojili novu odluku imaju jedan kriteriji naplate, a oni koji nisu imaju drugi. Vjerujem da će se do kraja godine sve to stabilizirati, odnosno da će Gradsko vijeće Zadra donijeti odluku i uskladiti se s Zakonom, a samim time i druge općine koje još to nisu napravile. Nadam se da ćemo do 1. siječnja imati čistu situaciju.
Srž problema izgleda leži u činjenici da nova odluka ne znači samo obvezu primarnog odvajanja iz miješanog komunalnog otpada nego i novi način naplate usluge, što politički nije popularno. No Zakon ste obavezni provoditi i vi i oni?
- Da, tako je, po Zakonu, no u praksi su stvari sasvim drukčije. Načelnici i gradonačelnici, prema mome iskustvu, ne bi se baš htjeli time baviti. Ali zakon je nametnuo obveze i sami time sve dobiva političku dimenziju. Svi se naime boje kako će reagirati njihovi sumještani, je li to opravdano ili nije. Ponovit ću, po tko zna koji put ako treba, sav otpad je naš otpad, mi smo ga proizveli i mi ga moramo platiti. Zadarska Čistoća je sigurno među top tri tvrtke u Hrvatskoj koje kvalitetno odrađuju svoj posao. Mi svaki dan moramo upaliti kamione, spojiti posade i po rasporedu obavljati svoje zadaće, a svi načelnici imaju ovlasti da nešto mogu i ne moraju staviti na općinska vijeća.
Jedina konzekvenca koju je donio Zakon jest da će se JLS mogu kazniti od 10 do 100 tisuća kuna ako se ne usklade sa zakonom. Taj rok je prošao već dva-tri puta, a nije mi poznata da je itko sankcioniran.
Uz redovite dnevne zadaće, Čistoća do kraja godine mora pripremiti tranziciju na novi model gospodarenja otpadom. Operativno to je zahtijevan posao koji dodatno opterećuje. Kućanstvima se dijeli 10.000 novih spremnika od 1l itara za biootpad, tu su novi spremnici za reciklabilni otpad, nove kante za miješani komunalni otpad, krenula je ugradnja polupodzemnih spremnika... Što sve još morate napraviti u narednih mjesec i pol dana da bi uspostavili novi sustav prikupljanja otpadom?
- Čistoća je uglavnom zatvorila sustav reciklabilnog otpada na području Grada Zadra. Podijeljeno je 14 od 15 tisuća narančastih kontejnera i još trebamo dogovori podjelu kontejnera po našim otocima. Ako govorimo o području našeg djelovanja, dakle 19 općina i dva grada u Zadarskoj županiji, to je oko 40.000 spremnika. Uz napomenu da su neke općine spremnike same dijelile. Iza nas je ogroman posao, a naši korisnici su dobili još minimalno dva puta odvoza tjedno, bez biootpada. Mi najčešće dolazimo deset puta mjesečno, a za biootpad u Gradu Zadru dolazimo još dva do četiri puta, ovisno o području jesu li obiteljske kuće ili višestambene zgrade. Sustav višekratnog odvoza rezultira pozitivnim ocjenom stanja na području grada, a ako želimo i dalje imati tako visok nivo usluge, neminovno je da on i nešto košta.
Što se tiče 10.000 kućnih spremnika za biootpad, uvjereni smo da ćemo na taj način smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada, pogotovo što u CGO-u postoji kompostana koja će takav otpad moći kvalitetno zbrinuti. Kad odradimo taj dio i zapadni dio grada pokrijemo sa smeđim spremnicima, sustav biootpada će biti zatvoren i tada možemo razmišljati samo o podizanju kvalitete usluge.
Počeli ste s ugradnjom polupodzemnih spremnika, planirate li njima pokriti cijelo područje grada?
- Počeli smo s pilot projektom u Ulici bana Josipa Jelačića gdje smo ugradili četiri kompleta. Povratne informacije su dobre, da ne kažem odlične. Naravno, u tom poslu nailazimo na prepreke koje s površine nisu vidljive. Osim kojekakvih instalacija, naišli smo i na nekakve crne jame koje su očito još uvijek aktivne, dakle nešto što se ne može predvidjeti. Zahvaljujem se svim stanovnicima ulice na strpljenju, nadam se da ćemo do kraja mjeseca sa ugradnjom završiti.
U tom kontekstu, želim se pohvaliti da smo na natječaju Fonda za zaštitu okoliša dobili bespovratnih 135 tisuća eura za projekt od 330.000 kojim ćemo nabaviti 24 nova kompleta polupodzemnih spremnika. Oni će, prema našim planovima, pokriti tzv. crne točke. Naš plan je naime da polupodzemnim i podzemnim kontejnerima "pokrijemo" cijeli grad. Do kraja 2024. godine sigurno ćemo ugraditi 24 kompleta. S obzirom na zabranu izvođenja radova tijekom ljeta nastojat ćemo biti što brži.
Također smo se za kandidirali za sredstva za polupodzemne i nadzemne spremnike u projektu s BiH i Crnom Gorom. Ako prođemo, Čistoća će dobiti 80 posto bespovratnih sredstava, oko 530 tisuća eura. Uz pomoć tih sredstava ostat će još jako malo da pokrijemo sustav podzemnih i nadzemnih spremnika u Zadru. Naravno, sve te komplete treba razvijati kroz sustav monitoringa i nadzora, jer vidimo iz iskustva drugih sredina da građani i poslovni subjekti ostavljaju smeće sa strane. Ali te će se stvari sigurna sama vremenom mijenjati, pogotovo nakon uvođenja magnetskih kartica ili ključeva koji će na spremnicima bilježiti volumen odloženog otpada.
Edukacija građana je konstantan proces...
- Nemojte me krivo razumjeti, ali svaki Hrvat sve zna o nogometu i odvajanju otpada. Edukacija jest važna, ali još uvijek prevladava linija manjeg otpora: ostavit ću kesu ovdje, pa će oni iz Čistoće to pokupiti! To je nešto što će se morati mijenjati, ne samo edukacijom, nego i kaznama.
Kazne Čistoća ne može izricati, nego gradovi i općine, no kakvi su vaši ciljevi do kraja 2024.? U Zadru se sada odvaja oko 28 posto, koliko očekujete za godinu dana?
- Teško je to procijeniti jer imamo velike fluktuacije tijekom turističke sezone. Osobno bih bio zadovoljan bilo kakvim napretkom, ali da je on konstantan, iz godine u godinu. Bolje pet posto kvalitetnog napretka, nego nagli iskoraci koji nisu realni. Naša su očekivanja da izdvajanjem biootpada i povratkom plavih spremnika za papir, na kraju 2024. budemo na nekih 30 do 35 posto. S tim bih bio zadovoljan jer nam to ukazuje da smo na pravom puta. Normalno da je cilj 50 posto, a za sve dalje ići će sporije i teže. Zato i jesmo s projektom sortirnice došli pred lokacijsku dozvolu, jer smo svjesni da mi moramo kao tvrtka poduzimati najviše što možemo. Naravno, Čistoća je samo dio sustava kojeg čine i svi korisnici, odnosno građani. Moramo jednom zauvijek početi mijenjati svoje navike i usaditi nove da otpad moramo odvajati. Kad u svojim glavama to savladamo, da se sve frakcije miješanog komunalnog otpada odvoje, onda će i Čistoći i svima nama biti lakše.
To bi ujedno bila i poruka za sve građane i druge korisnike, konačno prihvatimo nove navike gospodarenje otpadom!
- Jedini način da svojoj djeci ostavimo čisti planet je odgovornost prema zbrinjavanju otpada. Krive navike koje smo mi stariji prakticirali moraju biti napuštene i ostati iza nas. Staviti smeće u jednu vreću i jedan spremnik, a onda će to netko riješiti za nas je prošlo svršeno vrijeme. Toga više nema! Naš okoliš i naš planet ne zagađuje nitko drugi nego mi. Stoga smo dužni o njemu se i brinuti.