StoryEditor
4 kantunaI ZADAR IMA BERMUDSKI TROKUT

Na Trpimirovoj obali stalno slijeću automobili u more, a brodovi se nasukavaju na cestu, nadležni priznaju: ne znamo kad će uređenje doći na red!

Piše M. Kalajžić
28. studenog 2018. - 22:50
vecer_jugo2-291018

I Zadar ima svoj "Bermudski trokut", mjesto gdje brodovi i - automobili misteriozno nestaju.

Šalu na stranu, ali potez Obale kneza Trpimira od uvale Dražanica i Maestral do bivše tvornice Maraska zbilja se može nazvati "bermudskim trokutom" jer je tamo u zadnjih desetak godina u moru završilo sigurno dvadesetak vozila (možda smo čak i smanjili), a u zadnje vrijeme osim nezgoda s proklizavanjem automobila česte su i pomorske havarije u kojima brodice završavaju nasukane na obalu ispod kolnika.

Ono što u svemu tome začuđuje je što se incidenti stalno događaju, pogotovo za zimskog i kišnog vremena, a da nitko ništa ne poduzima. Taj dio obale, iako s vrlo prometnim kolnikom, nema nikakvu zaštitnu ogradu koja bi ublažavala posljedice proklizavanja. Zavoj između Sfinge u Doma umirovljenika "uzeo" je sam barem desetak automobila koji su završili u moru, pa ipak do današnjeg dana tamo nije napravljena valjana ograda, niti koga "boli glava" što se na istom potezu stalno događaju nesreće s velikom materijalnom štetom, ali i – ljudskim žrtvama.
U nizu prometnih nesreća koje su se godinama događale na tom dijelu Obale kneza Trpimira, još se pamti kobno slijetanje audija 3 u more 2010. godine zbog čega je poginula vozačica (39) iz Zadra. Pri spomenutom kobnom slijetanju audija, vozilo nesretne žene okrenuo se na krov, pa je smrt uslijedila trenutno i spasa nažalost nije bilo. Među iskusnijim vozačima prevladava mišljenje da cesta na tome dijelu Trpimirove obale ima pogrešan nagib pa zbog toga automobil u zavoju pri imalo većoj brzini „vuče“ prema moru. Zbog toga se na toj dionici stalno događaju slične prometne nesreće, u pravilu prema istome scenariju: vlažni kolnik, u kombinaciji s nešto većom brzinom, mnoge je vozače umjesto prema gradu odnio u more, među privezane brodice. Prije nekoliko godina dvojica su mladića u zadnji trenutak spasili zatočene u automobilu koji je kod Sfinge također završio u moru.

Te smo godine, kad je stradala nesretna Zadranka, pitali nadležne iz Županijske uprave za ceste hoće li poduzeti nešto na istome mjestu gdje se događa toliko nesreća: rekonstruirati cestu ili barem postaviti branike kojih uopće nema? Je li izgubljeni život konačno znak za alarm? Objasnili su nam tada da je cesta na Obali kneza Trpimira u nadležnosti Županijske uprave za ceste, ali je nadležnost obale pod Lučkom upravom, a nadležnost nogostupa Gradske uprave, te da stvar nije tako jednostavna jer se ta obala prema planovima namjerava urediti kao budući lungo mare, pa sigurnosna rješenja moraju imati i odgovarajuću estetsku razinu kako se ne bi nagrdio izgled obale... Preporučeno je vozačima da smanje brzinu na Trpimirovoj obali, a riješilo se zapravo nije ništa već su vozila nastavila slijetati u more, a brodice nasukavati na cestu.

Prije nekoliko dana na istom mjestu sletjela je crvena Mazda u more, da bi se kod Marexa skoro istovremeno nasukala jedrilica. Desetak dana prije Mazde također se nasukala jedna jedrilica, a prethodno je na istom mjestu još jedan automobili završio u moru... A mi opet pitamo nadležne, je li konačno vrijeme da se nešto poduzme?

- Godine 2012. odlukom ministra o razvrstavanju cesta, sve županijske i lokalne ceste u sjedištima županija koja broje više od 35 tisuća stanovnika prešle su u nadležnost tih gradova. Tako je i Obala kneza Trpimira 2012. godine prešla u administrativnu nadležnost Grada Zadra, tako da mi ne upravljamo tom cestom. Zauzvrat, ti gradovi od županijskih uprava dobivaju odgovarajući postotak prihoda koliko je iznosio kad su ceste prekategorizirane. ŽUC Zadarske županije mjesečno izdvaja 8,2 posto prihoda i transferira Gradu Zadru za sve takve ceste – kazao nam je direktor ŽUC Zadarske županije Mile Fabijan.

Pokušali smo stoga doznati u gradskoj upravi hoće li se Trpimirova rekonstruirati i barem hitno postaviti branici, ali nam se iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo nisu javili. U pogledu poslova održavanja postojećeg stanja, odgovor nam je poslao pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Robertino Dujela:

- Prometnica na Trpimirovoj obali u kontinuitetu stradava pod utjecajem mora i na pojedinim dijelovima zahtjeva ozbiljnu rekonstrukciju. Iz istog razloga UO za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša angažirao je struku da utvrdi konstrukcijsko stanje pojedinih dijelova samog obalnog zida kako bi UO za prostorno planiranje i graditeljstvo mogao reagirati dalje, bilo rekonstrukcijom ili izgradnjom.

U međuvremenu pokrenuli smo proceduru postavljanja dodatne prometne opreme i signalizacije kako bi podigli koncentraciju vozača s ciljem da prilagode brzinu uvjetima na cesti. Komunalni odjel, održavajući stanje kolnika u postojećim gabaritima, presvlačio je dijelove kolnika novim slojem asfalta proteklih godina, te će nastaviti i dalje – kazao je Dujela.

 

Zašto brodice "izlijeću" iz mora na cestu? Je li morski dio luka u nadležnosti Županijske lučke uprave, pitali smo ravnatelja Davora Škibolu:
- Odlukom Vlade, područja kao što su Maestral, Dražanica, znači rubni dio i more, dio su luka otvorenih za javni promet. To je lučko područje, ali to nije prava luka jer nema nikakvu zaštitu. Većina tih brodica na sidru tamo je ilegalno. Imamo nešto potpisanih ugovora s građanima tamo, ali minimalno, za 50 kuna po metru dužnom plovila jer nema nikakve infrastrukture, plitko je. ŽLU upravlja tim područjem i shvaćamo da bi nakon završetka uređenja uvale Jazine i drugih luka bitnih za Zadar kao što je Bregdetti trebalo pristupiti i uređenju Maestrala i Dražanice. Da bi mi to napravili, podloga za sve je donošenje UPU-a. Grad Zadar mora odrediti način uređenja cijelog tog područja i nakon toga možemo napraviti jedan suvisao projekt kojim bi uredili jednu lučicu sa zaštitom i školjerom čime bi ona imala svoju svrhu, a tako bi mogli riješiti i 200 ljudi koji su u Zadru na čekanju za vez. Imamo 25 luka koje su pod nadležnosti ŽLU, a administrativno pod gradom Zadrom. Jedna od njih je i Maestral, međutim trenutno je prioritet Silba, uređenje trajektnog pristaništa znači život otoku, potom slijedi završetak Jazina druge faze ispod Branimira i onda možemo razmišljati o tome, ali preduvjet je UPU jer se radi o izgledu grada Zadra za što će trebati konsenzus. Teško je sam takve odluke donijeti – zaključio je Škibola.

Izdvojeno

06. kolovoz 2020 14:53