StoryEditorOCM
4 kantunaDRUGA STRANA APARTMANIZACIJE POLUOTOKA

Najezda turista rastjerala je Zadrane iz centra grada - evo u koje se kvartove preseljavaju!

28. lipnja 2018. - 12:00
grad_guzva2-120817

Od 2009. do 2017. godine s područja zadarskog Poluotoka i Voštarnice, kvartova koji čine funkcionalni centar grada, "nestalo" je preko 3.000 stanovnika, a usporedba Zadra i Splita, mada im je depopulacija središta zajednički proces, pokazuje i različitosti: Splićani napuštaju centar odlazeći izvan administrativnih granica Grada Splita, prema Kaštelima, Solinu ili Klisu, dok Zadrani sele na rubne dijelove grada, ali ostaju unutar njegovih administrativnih granica. Upozorava na to zadarski sociolog Sven Marcelić naglašavajući da ti depopulacijski trendovi u Zadru i Splitu još uvijek traju, dok su, primjerice, u Dubrovniku već gotovo završeni.

- Od 2014. do 207. godine u Zadru je došlo do eksplozije apartmanizacije i naglog povećanja njihovog broja, dok se sada lagano počinje osjećati preslagivanje tržišta na kojem je puno ljudi, želeći kapitalizirati vlastite nekretnine, uložilo novac u izgradnju apartmana. Kako se to dogodilo stihijski, sada treba očekivati da će manje kvalitetni apartmani na Poluotoku i Voštarnici i oni na manje atraktivnim lokacijama jednostavno ispasti iz igre, prognozira Marcelić koji je o ovoj temi govorio i na nedavnom zananstvenom skupu u švicarskom Luganu.

Ovakvo preseljavanje stanovništva na gradsku periferiju dovodi i do bitno povećanog pritiska na "javnu infrastrukturu" pa se u rubnim gradskim naseljima počinje osjećati nedostatak vrtića, škola, liječničkih ordinacija kvalitetnih prometnica, infrastrukturnih priključaka, pa čak i bankomata! Istovremeno, brojne državne institucije, banke i građanima potrebni servisi ostaju smješteni upravo na Poluotoku i Voštarnici kao širem gradskom centru.

- Stanovništvo se gura prema periferiji, a javna infrastruktura to jednostavno ne prati. Za mnoge europske gradove rast turizma je odavno postao problematičan, primjerice za Veneciju koju prenapučuju brojni turisti s kruzera, pa im u posljednje vrijeme gradske vlasti nastoje ograničiti broj i olakšati turistički udar na centar grada. Kod nas se stvari odvijaju anarhično i stihijski, podliježemo tezi da se ionako "živi dva mjeseca", pa dolazi do užasne sezonalizacije i prateće uzurpacije javnog prostora. Ne čude onda pojave "kokošarskog mentaliteta" jer se pojavljuju "poduzetnici" kojima se koncesijski odobri korištenje tri kvadratna metra javne površine i onda oni na "svojoj površini" "kljucaju" što god žele, kaže Marcelić.

Dodatni problem Marcelić vidi i u tome što Zadar u odnosu na Dubrovnik ima i najveći postotak najjeftnijeg aprtmanskog smještaja koji dominira, pa se postavlja i pitanje isplativosti takve apartmanizacije u trenutku kada tržište naraste, što se upravo događa.

-Takva struktura smještaja, s jeftinijim apartmanima, nužno privlači i goste slabije platežne moći, pa se grad tome jednostavno prilagođava jednako takvom ugostiteljskom i turističkom ponudom. Posljedica svega je da se o Poluotoku i dalje govori kao o "gradu" iako su njegovi atributi grada u vidnom povlačenju. Na njemu je sve manje ljudi i "javnih funkcija" koje napuštaju Poluotok i praktično dislociraju grad, pa je u posljednjih 20 godina slomljen model grada skrojen kroz niz prethodnih stoljeća, smatra Marcelić.

Ono na što Marcelić ukazuje je i pitanje koliko je to ciljana politika gradske vlasti, a koliko se radi o posljedicama "kaotičnog poduzetništva" i anarhije koja guši javni prostor.

- Ne vidim da Grad Zadar ima razrađenu alternativu, kao da se pražnjenje Poluotoka događa ciljano. Javno, to u gradskoj upravi nije osviješteno kao važna tema o kojoj bi trebalo konzultirati i građane. Ako lokalna vlast želi Poluotok prepustiti turizmu, onda neka javno kažu da planiraju iseljavanje stanovništva zbog potreba turizma. Vidi se to i iz činjenice da se, makar ne javno, ništa ne čuje o evidentnoj potrebi "disperziranja turizma" na šire područje od Poluotoka ili Voštarnice kao tradicionalnog gradskog centra. Svjedoci smo disperzije grada i ne vidimo da se o tome raspravlja, zaključuje Sven Marcelić.

 

Zašto su zaboravljeni zadarski studenti?

Građani koji stanuju u centru grada nisu jedine "žrtve turističke najezde": Sven Marcelić upozorava da sve izraženiji postaju i problemi studentske populacije čija brojka ima itekakvog utjecaja na tržište stanovima, dok apartmanizacija gradskog središta povratno itekako utječe na studentski standard.

-Istraživanja pokazuju da studenti u Zadru do treće godine studija promijene tri stana i da žive u nestabilnim uvjetima, prečesto u lošim stanovima i na različite načine šikanirani od stanodavaca. U Zadru je oko 6.000 studenata, a njih 3-4.000 imaju potrebe za stanom i izloženi su djelovanju tržišta. Nema sumnje da će izgradnja novog studentskog doma u Sveučilišnom kampusu s oko 600-700 mjesta bitno utjecati i na apartmanizaciju, dok će s druge strane popraviti životne uvjete studentske populacije koja je sada u najgoroj situaciji, a sada je jednako "društveno isključena" kao i stanovnici gradske jezgre, kaže Marcelić.

 

Podaci pokazuju – broj turista u padu?

- Usporedba broja turista u prva četiri mjeseca lani i ove godine za veće gradove u Dalmaciji plus Zagreb, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pokazuje da Zadar možda gubi dah jer jedini bilježi pad. Ako se ovakav trend nastavi, predviđam popriličnu zabavu na tržištu smještajne ponude, kaže Marcelić.

15. srpanj 2024 14:54