Kada je više stotina bivših vojnih objekta na području Hrvatske proglašeno neperspektivnim za korištenje u vojne svrhe, nije sustavno vođena evidencija o njihovu preuzimanju i stavljanju u novu funkciju, što još i dan danas otežava manjkava prostorno-planska dokumentacija te zahtjevi za povrat imovine. Državne institucije godinama nakon rata nisu pokazale ozbiljan interes za svoju imovinu, nisu im dale ni neki novi društveni sadržaj ili ih komercijalizirale, što je posebno bilo vidljivo na otocima.
Osobito su otoci zadarskog arhipelaga bili interesantni za JNA, gdje je izgradila objekte koji su nakon Domovinskog rata, a većina i danas, mrtvi kapital i zapuštena boravišta štakora i raznog smeća. Pravi primjer takvog maćehinskog odnosa prema imovini vojarna je na otoku Istu koja je gotovo do vrha zatrpana godinama taloženim smećem. Od čitatelja smo dobili fotografije na koje rijeko tko može ostati ravnodušan: uokolo vojarne (kao i u njoj samoj) leži pobacan građevinski i komunalni otpad, stari namještaji, raspadnuti automobili, hrpe plastike, a našle su se tu i bove od vezova, staklene boce, morske naplavine, prljavštine svake vrste...
- Ta je vojarna napuštena i prije rata, koliko me sjećanje služi '89. godine. Prije desetak godina, kad se masovno počelo graditi i renovirati na otoku, razni su izvođači odlučili kako je jeftinije i efikasnije, da ne kažem jednostavnije, sav višak materijala baciti kod stare vojarne s obzirom na to da ne postoji adekvatno mjesto za zbrinjavanje na otoku. Sad možete samo zamisliti koliko je toga tamo bačeno tijekom godina – govori nam izvor s Ista dodajući kako ih u jednu ruku razumije jer je s otoka te udaljenosti gotovo nemoguće toliku količinu materijala dovesti do grada, a da to bude nekako isplativo.
- Naravno da to ne odobravam, no Grad bi trebao na neki način izaći u susret te osigurati poseban prijevoz po jeftinijim cijenama do deponija u Diklu. Vjerujem kako bi se onda smanjila ilegalna odlaganja – zaključio je jedan Išćanin.
Zvali smo i predsjednicu Mjesnog odbora Ista, Josipu Kozulić koja je ostala dosta zatečena fotografijama stanja stare vojarne.
- Iskreno nisam upoznata s postojećim stanjem, ali se zgražavam na slikama. Ovo nije primjereno mjesto za odlaganje otpada, pogotovo kad se zna da se u budućnosti planira projekt Arhipelogos. Već prije smo upozoravali mještane jer smo imali sličnu situaciju na jednom drugom mjestu. Problem je što na otoku ne postoji adekvatno rješenje za odlaganje građevinskog otpada, a građevinskih radova ima sve više. Ovo je samo još jedan od problema s kojim se susreću otočani, a za kojeg je teško doći do rješenja ili alternative jer smo često prepušteni sami sebi. Uostalom, vlasnik terena je država koja je to trebala prepustiti Gradu Zadru, tako da bi oni tebali biti odgovorni za upravljanje 'svojom imovinom' – zaključila je Kozulić.
Prošlo je gotovo deset godina otkad se o Arhipelogosu, projektu koji je spomenula Kozulić, počelo razgovarati, no zanimljivo je kako je, unatoč podršci mještana i uključenih institucija svih u (međuvremenu izmijenjenih) državnih vlasti, dobio podršku i zeleno svjetlo, no nikad se nije uspio realizirati.
Radi se o projektu revitalizacije i obnove zgrada bivših vojarni na Molatu, Istu i Premudi i njihovog korištenja od strane Sveučilišta i mještana. Prva vojarna koja je došla na korak ka realizaciji bila je ona na Molatu, no od početka prošle godine, kad je ministar državne imovine Goran Marić Gradu Zadru darovao tu zgradu, slučaj ponovo postaje mrtvo slovo na papiru.
Hoće li se bar očistiti od smeća, ako ne već revitalizirati, vojarna na Istu upitali smo gradske oce, točnije pročelnika za komunalne djelatnosti, Robertina Dujelu.
- Uputit ćemo komunalne redare na to mjesto kako bi napravili izvid i odlučili o daljnjem postupanju. Zakon je ovdje egzaktan: za zatečeno stanje teretimo vlasnika, a ukoliko je vlasnik država, šaljemo na Ministarstvo upozorenje da se ovo neprihvatljivo stanje prostora što prije sanira – istaknuo je Dujela.