Renato Nović ove je godine izabran za predsjednika Studentskog zbora Zadarskog sveučilišta. Student je treće godine preddiplomskog studija povijesti, ovo mu je treća godina u Zadru, a inače je Slavonac iz Požege. Uz studij, aktivan je sportaš. Igra nogomet za HNK Primorac iz Biograda i futsal za zadarski MNK Puntamika. O tome kako izgleda život studenata u Zadru, što ih najviše muči i koliko sudjeluju u životu grada, razgovarali smo s Novićem.
Zašto studenti biraju Zadar kao mjesto svojeg studiranja, koje su njegove prednosti u odnosu na druge gradove?
– Na Zadarskom sveučilištu studira oko 6000 studenata, od kojih je okvirno četvrtina iz Zadra. Većina studenata koji dolaze u Zadar su iz Slavonije ili iz ostalih dijelova Dalmacije, od Imotske krajine do doline Neretve, ali, naravno, ima ih i iz ostalih dijelova Hrvatske. Zadar je sam po sebi lijep grad s ugodnom klimom i dugotrajnom tradicijom, a znamo da je Zadarsko sveučilište najstarije u Hrvatskoj (1396. god.) te je uz Sveučilište u Zagrebu možda i najbolje u državi. Mislim da studenti odabiru naše Sveučilište zbog velikog broja studija koje nudimo, posebice u humanističkim znanostima. Ono što nedostaje su stručni studiji poput elektrotehnike i građevinarstva, te prirodoslovni kao što su matematika, fizika, kemija i biologija.
S kojim se problemima susreću oni koji dolaze studirati u Zadar?
– Svakako je to smještaj studenata. Brojni stanodavci u Zadru tijekom ljeta svoje stanove iznajmljuju turistima, te tako studenti ostaju bez smještaja tijekom srpnja, a neki čak i sredinom lipnja. To je veliki problem jer su tada u tijeku ljetni ispitni rokovi, pa ima situacija da u stanu živi po četiri ili pet studenata koji trebaju pripremati ispite, a stan je namijenjen za dvije osobe. Kapacitet Studentskog doma je 212 spavaćih mjesta, a studenti su također smješteni u Đačkom domu, koji ima otprilike 50 mjesta. To je ukupno oko 260 mjesta, što je manje od pet posto ukupnog broja studenata. Usporedbe radi, u Zagrebu ima više od sedam tisuća mjesta u domovima, što je oko deset posto kad se gleda ukupan broj studenata, njih 70 tisuća. Također bih spomenuo problem dvorane, koju studenti u Zadru nemaju pa se sportske aktivnosti ne mogu održavati u prikladnim uvjetima.
Ima li u Zadru dovoljno sadržaja za studente?
– Na Sveučilištu ima brojnih sadržaja, ali studenti su, nažalost, dosta pasivni i ne koriste ono što im se nudi. Pozitivan primjer su konferencije u Hrvatskoj i izvan nje, koje studenti dobro posjećuju, a često su i domaćini. Izvan Sveučilišta, ostatak grada je za vrijeme akademske godine dosta tih jer, kao i većina dalmatinskih gradova, živi isključivo ljeti. Pod time najviše mislim na manifestacije, kojih tijekom zime i proljeća stvarno nema puno. Ali, naravno, uvijek postoje sadržaji u koje se može uključiti uz malo volje.
Koliko studenti sudjeluju u životu grada?
– Zadar se ne smatra studentskim gradom, a to se može vidjeti po činjenici da se studentska X-ica može koristiti samo na jednom mjestu. Unatoč tome, studenti za vrijeme studija rade preko student-servisa i na taj se način aktiviraju u gradu, primjerice na nekim izložbama često možemo vidjeti studente koji ili rade ili volontiraju. Studentske udruge sa sveučilišnog odjela također se često uključuju u rad grada, pa uz suradnju s gradskim udrugama organiziraju brojne kulturne manifestacije, poput javnih tribina, otvorenih predavanja ili izložbi... Ima nas, prisutni smo.