Kako se suočavamo s virtualnim, a kako se realnim svijetom, jesu li slobode koje smo dobili od virtualnog svijeta prednost ili nedostatak te na koje načine društvo može pomoći kako virtualni svijet ne bi ostavio negativne posljedice na mlade, samo su neka pitanja postavljena na panelu u organizaciji Akademske zajednice HDZ Zadarske županije održane u utorak navečer. Tema okruglog stola bila je "Dvije stvarnosti - jedan život", potaknuta nedavnim masakrima u Srbiji, a panel raspravu vodio je predsjednik Akademske zajednice HDZ-a Zadarske županije dr. Dario Nakić.
- Potaknuti nedavnim strašnim događanjima u susjedstvu nismo mogli ne zapitati se kakva je situacija kod nas. Ovo je tema koja prolazi ispod radara sve dok se nešto ne dogodi, a kad se dogodi nešto strašno onda se uvijek zapitamo jesmo li mogli nešto napraviti. Svjesni smo da nećemo moći riješiti probleme preko noći, društveni procesi idu sporo, istaknuo je Nakić.
Prof. dr. Gordana Buljan Flander, psihologica na Hrvatskim studijima u Zagrebu i bivša dugogodišnja ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba kazala je kako internet i društvene mreže imaju puno svojih prednosti, ali i puno mana.
- Djeci smo dali alat, ali ih nismo naučili koristiti se njime. Djeca kada igraju nasilne video igrice identificiraju se s nasilnim likovima i postoji mogućnost da takvo nasilno ponašanje prenesu u stvarni život. Ne možemo ih maknuti od interneta, ali ih zato moramo naučiti kritičkom promišljanju i empatiji. Djeca danas imaju sve manje empatije, a umjesto da se identificiraju sa žrtvama, oni se identificiraju s nasilnikom, kazala je Buljan Flander dodajući kako se nijedno dijete nije rodilo nasilno. Također je naglasila kako je čak 60 posto djece doživjelo neki oblik nasilja na društvenim mrežama te kako 35 posto djece ne zna tko je počinitelj tog nasilja.
O mogućnostima rješavanja problema ovisnosti o društvenim mrežama, prepoznavanju otklona od adolescentskih neuroza, ispada ili pokušaja privlačenja pozornosti od ozbiljnih oblika psihopatskog ili sociopatskog ponašanja govorio je psihijatar Davor Lasić s Medicinskog fakulteta u Splitu koji je naglasio kako se pravi problem zapravo krije u hrvatskom pravosuđu.
- Hrvatska pod hitno treba promijeniti zakonske regulative te smanjiti dobnu granicu kaznene odgovornosti s 14 na 12 godina, kao što je napravila Velika Britanija, kazao je Lasić dodajući i kako u Hrvatskoj kronično nedostaje dječjih psihologa te kako se zbog toga nema potencijala nositi s ovakvim problemima.
- Kina je svojoj djeci ograničila korištenje društvenih mreža na tri sata tjedno. Ne zato što nisu demokratska zemlja, nego zato što su proveli istraživanja. Ako nekome dajete neograničena prava, onda to radite na uštrb nekoga drugoga, a to je put u anarhiju, zaključio je Lasić koji je pohvalio organizaciju i temu skupa, jer se nakon strašnih događaja u susjedstvu, nitko ovom temom u Hrvatskoj nije ozbiljnije javno pozabavio.
Psihologica s Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, profesorica Mira Klarin istaknula je kako je roditeljstvo otišlo u krivu stranu i kako se više orijentira na financijsko i socijalno preživljavanje.
- Malo se vremena provodi s djecom, a uz to smo zaboravili svi kako autoritet nisu samo roditelji već i bake i djedovi, stričevi, tetke, profesori... Mladi su se okrenuli virtualnom svijetu, žive u iluziji što je dovelo do devalvacije ljudskih vrijednosti i rušenja autoriteta. Djeci i mladima potrebne su granice jer nisu u stanju kritički razmišljati, zaključila je Klarin.
Novinar Slobodne Dalmacije i izvršni urednik portala Zadarski.hr Ivica Nevešćanin istaknuo je kako su sve restrikcije koje su prethodni sugovornici predlagali spadaju u spektar konzervativne ideologije.
- Sloboda može biti kaotična, ali i kreativna, međutim svaka sloboda je odgovornost. Jedno bez drugog ne ide. Mediji su danas dio sustava i u tome su jako profitabilni. Kapitalizam ih je izoštrio da u svakoj situaciji prežive i u tome su nemilosrdni, kazao je Nevešćanin podsjećajući kako su današnji roditelji bili u ratu i kako se u Hrvatskoj i dalje u kućnim arsenalima nalazi velika količina oružja zaostala iz rata.
- Takva roditeljska kultura možda ima autoritet, ali ima drugačiji vrijednosni sustav, zbog toga je teško podvući jednadžbu da će se adolescenti igrajući nasilne igrice nasilno i ponašati u stvarnosti.
Upozorio je kako kapitalizam upravlja današnjim svijetom, da su i mediji, a pogotovo društvene mreže u rukama globalnih korporacija koje ne određuju pravila u duhu društveno odgovornog ponašanja, pravednosti i humanosti nego u cilju maksimalnog profita zbog čega mediji postaju sve krvoločniji kada je u pitanju mogućnost zarade. Medijsko tržište kao i svako tržište ima svoje niše, svoje kupce, neki se tome maksimalno prilagođavaju, a neki su ”specijalizirani”, primjerice za širenje mržnje i netolerancije, međunacionalne podjele, vjerske, seksualne, i na tome odlično zarađuju. Ista bi pravila trebala vrijediti za sve, privatne i javne medije, ali neki su uvijek izuzeti, ili se zakoni nedosljedno provode, pa dolazi do odstupanja i tada pojedinci uzimaju pravdu u svoje ruke i "rješavaju problem” onako kako oni misle da ga treba riješiti, često uz krvavi trag...
Profesorica povijesti i sociologije u zadarskoj Gimnaziji Vladimira Nazora Zadar Tihana Magaš osvrnula se na negativne učinke propagiranja uspjeha po svaku cijenu i poplavi odlikaša u školama te ulozi nastavnika u sprječavanju vršnjačkog nasilja.
- Ako ne možemo pobijediti društvene mreže i virtualnu stvarnost, onda im se moramo pridružiti i pokazati djeci kako im mogu pomoći u vlastitom razvoju, naglasila je Magaš dodajući da roditelji ne trebaju strepiti za svoju djecu dok su na nastavi jer su naše škole sigurne.