Iako je kraj radova na rekonstrukciji zgrade Centra za mlade, projektu vrijednom oko 40 milijuna kuna, bio najavljen za kraj lipnja, Zadrani ni ove godine neće ući u to novo kulturno središte grada.
Završetak radova na Centru, kao i cjelokupnom prostoru nekadašnje vojarne Stjepana Radića, očekuje se, doduše, do polovice siječnja 2022. godine. Kako nam je pojasnio Ante Ćurković, v.d. gradskog pročelnika za EU fondove, na produžetak rekonstrukcije najviše su utjecali globalna pandemija koronavirusa i s tim povezani problemi kao što su dobava materijala, samoizolacija zaposlenika tvrtke izvođača radova, problematika s dodatnom radnom snagom i slično.
- Bez obzira na detaljnu i pažljivu pripremu i planiranje, svi infrastrukturni projekti, naročito projekti rekonstrukcije, sa sobom nose određene rizike, iznenađenja i komplikacije. Prilagodba projektne dokumentacije i predviđenih radova u fazi izvođenja, uobičajena je kod većine infrastrukturnih projekata, pa smo tako na to bili spremni i na ovom projektu – naglasio je Ćurković.
Kako smo doznali, u zadnjih 40 dana dovršeni su radovi na žbukanju i gletanje zidova, lučnom krovu velike dvorane, nanijet je završni sloj fasade, ugrađeni su strujni razvodni ormari i sl. U tijeku su obrtnički radovi te radovi na ugradnji elektro i strojarske opreme, keramičarski i staklarski radovi, izrada priključaka na komunalnu infrastrukturi...
- Nakon dovršetka svih radova, slijedi tehnički pregled objekta. U sklopu druge faze projekta, koja se odnosi na parterno uređenje okoliša zgrade, iz ITU mehanizma osigurano je financiranje oko 4.000 kvadratnih metara. Ukupna vrijednost tog projekta iznosi 3,5 milijuna kuna. Priprema se natječajna dokumentacije za izvođenje radova koji će biti raspisani u narednih 30 dana – pojasnio nam je Ćurković.
No, što kad svi radovi završe i objekt uspješno prođe tehnički pregled? Ne bi vjerovali, ali tek tada slijede komplikacije. Naime, potrebno je odrediti tko će biti korisnik modernog Centra i kako će se njime upravljati.
- Ne bi to nazvali problemima, već prilikama i izazovima koji su pred nama. Vlastitim proračunskim i EU sredstvima osigurali smo financiranje infrastrukture i prostora za rad nezavisne scene i urbane kulture mladih na nikad ozbiljnijoj razini i s nikad više prostornih resursa u našem gradu. Prostor Centra dijelit će brojne udruge iz područja kulture, koje će kroz svoje sinergijsko djelovanje raditi, stvarati i aktivno participirati u kulturnom životu grada – komentirala je Dina Bušić, gradska pročelnica za kulturu i sport.
Centar bi kroz svoje djelovanje, odnosno kroz rad udruga i njihovih programa, trebao ponuditi sadržaje za razvoj mladih naraštaja koji će u ovim prostorima moći pronaći odmak od takozvanog mainstream sadržaja te ponuditi neformalniji i proaktivniji sadržaj. Ovo će na prvom mjestu ovisiti o potencijalima raznih umjetničkih, kreativnih i kulturnih kapaciteta koje grad ima, ali i o sufinanciranju Grada koji će ulagati u nove projekte (između ostalog i europske, gostovanja) te direktno ili indirektno kroz njih pružiti mogućnost i udrugama i konzumentima za vlastiti razvoj, razmjenu znanja i iskustava.
U posljednje četiri godine ključni su za to bili projekti KvartArt i ZadrugArt, jer su bili snažan vjetar u leđa budućem radu unutar samoga Centra.
- Upravo u sklopu projekta ZadrugArt, osim programa, izrađene su Smjernice za uspostavu sudioničkog upravljanja u kulturi, kao rezultat analize stanja, istraživanja i zajedničkog rada uključenim sudionicima iz civilnog i javnog sektora. Voditeljica procesa bila je Ana Žuvela, a na projektu su radili i zadarski sociolozi Željka Tonković i Krešimir Krolo. Ključni zaključci dokumenta proizašli su iz radionica i rasprava, opsežno provedenog kvalitativnog istraživanja u kojem je sudjelovala 61 osoba iz 56 različitih udruga i organizacija te iz rezultata anketnog istraživanja u kojem je sudjelovalo preko 2000 ispitanika, učenika srednjih škola, studenata Sveučilišta u Zadru te mladih Zadrana i Zadranki – naglasila je Bušić te dodala kako smjernice kao relevantne ističu dva modela.
Prvi je model hibridizacije, odnosno zajedničko osnivanje i upravljanje novom ustanovom i javnim prostornim resursom od strane suosnivača i suupravljača civilnog i javnog sektora, model kojemu bi, istiću, trebalo težiti. Drugi je model proširene suradnje koja podrazumijeva ciljano davanje javne infrastrukture na korištenje i bez naknade s jasnim programskim kriterijima koji potiču rad udruga mladih, rad nezavisne scene, suvremene kulture i umjetnosti itd.
- Drugi model uključuje i osnivanje ustanove u vlasništvu Grada pod nazivom Centar za suvremenu umjetnost, kulturu, a u slučaju prvog modela radilo bi se o javnoj ustanovi, samo s drugačije podijeljenim ulogama. U svakom slučaju, jedan i drugi model definirani u Smjernicama idu u smjeru osnivanja nove ustanove, s ciljem poticanja razvoja cjelokupnog sektora nezavisne scene, što se mora predstaviti i dostaviti na raspravu i odlučivanje Gradskom vijeću. Za Grad bi bilo idealno da se u Centar smjesti što više udruga koje stvaraju na tragu suvremene umjetnosti, kulture mladih, nezavisne scene, socijalne jednakosti, obrazovanja, zdravlja i sl. svemu propisanome u Smjernicama - objašnjava pročelnica Bušić.
Osim provedbe brojnih aktivnosti (kreativne, filmske, glazbene, likovne, umjetničke, čitalačke radionice…) planira se izrada Program za mlade VUP-a Zadar, Program i plan rad rada Centra te plan razvoja publike kojim se treba definirati modele upravljanja formalnim i neformalnim udruženjima mladih na području JLS-a UP Zadar, što će predstavljati polaznu osnovu za sustavno podizanje razina kvalitete postojećih i izraditi novi programi za mlade s ciljem aktivnog uključivanja mladih u njihovim lokalnim zajednicama.