O namjeni prostora stare Tehničke škole već se dugo govori, a zapravo još uvijek nije poznato što se namjerava učiniti s derutnom građevinom koja se nalazi u staroj gradskoj jezgri i – što je osobito važno – "ulazi" u prostor koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.
Gdje je zastao projekt uređenja stare Tehničke škole, hoće li se dio zgrade preurediti za potrebe Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, a drugi dio za dvoetažno parkiralište ako se na Muraju ukine 140 parkirnih mjesta parternim uređenjem Bedema zadarskih pobuna? To su samo neka od pitanja za Gradsku upravu Zadra, iz koje nam je odgovorio Šime Erlić, pročelnik Upravnog odjela za EU fondove.
- Stara tehnička škola sastoji se od dvije zgrade. Jedna je stariji dio koja je pod konzervatorskim uvjetima i odnosi se na samostojeću zgradu s glavnim ulazom u školu na koju je samo "nalijepljen" okolni "zid" što mi sve skupa nazivamo Tehničkom školom. Čitava je stara Tehnička škola pod ingerencijom Zadarske županije koja je dala jedan dio škole za Sveučilište i to baš taj stari dio. Sveučilište planira - i već je napravilo projekt - uređenja određenih prostora i sadržaja za svoje potrebe kao što su učionice i slično. Mi smo taj projekt stavili na listu i kandidirat ćemo ga kroz projekt ITU Europske unije, vrijedan oko 3,5 milijuna eura. Taj ćemo projekt kandidirati već do kraja tekuće godine. Drugi, prostorno širi i veći dio, koji je skroz derutan, omeđen širokim zidovima prema bedemu, Zadarska županija je dala Školi primijenjene umjetnosti i dizajna. Škola je u suradnji sa županijom krenula izrađivati projekt uređenja toga dijela, neovisno o sveučilišnom dijelu, a taj projekt rade zadarski arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić – objasnio je Erlić.
U međuvremenu se, zbog nedostaka parkirališnog prostora i dodatnog gubitka mjesta za parkiranje na bedemima i uz obalu, pojavila ideja montažne garaže unutar gabarita stare Tehničke škole. Koliko ona "drži vodu" – pitali smo Erlića.
- Ja ne mogu o tome puno reći, niti vodim taj projekt. Hoće li se to planirati ili neće, odlučivat će gradonačelnik. Intencija postoji, ona nije u koliziji s intencijom Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Treba reći da u ovom trenutku nema dovoljno sredstava, niti Županija niti Grad, da izgradi tu Školu, ali projekt treba pripremati, jer svaki projekt koji se kandidirao, pripremao se prethodno po pet, šest, sedam godina... Ja sam čuo da bi ta eventualna garaža bila privremeno rješenje na način da se iskoristi stara zgrada, maknu derutni, ruševni zidovi, za 200-tinjak parkirnih mjesta – ističe Erlić dodajući kako stara Tehnička nije duboko uvučena u Poluotok i nalazi se na rubnom dijelu. Postoji mogućnost da se oko nje čak i zatvori promet koji sad cirkulira, čime bi ona postala nešto poput Cvjetnog trga u Zagrebu s podzemnom garažom.
- Možemo mi ići prema ideji Poluotoka kao isključivo pješačke zone, ali činjenica je da moramo organizirati i neku alternativu. Ne možete proglasiti pješačku zonu i ostaviti građane bez parkinga preko noći. Ta mjesta negdje treba stvoriti jer to postaje sve veći problem. Treba razmisliti i o Ravnicama također s garažama, vidjet ćemo kako će to sve skupa ići – dodaje Erlić dodajući kako je sveučilišni dio stare Tehničke škole najkonkretniji za realizaciju, s projektnom dokumentacijom koja je dogotovljena. Izvedba je relativno jednostavna i taj će projekt Zadar sigurno kandidrati za novac iz EU fondova.
- Stara Tehnička škola ulazi i pod "pasku" UNESCO-a jer se nalazi u zoni bedema koji je tuda prolazio pa će svaki projekt morati proći i kroz posebne "filtere" kako se ne bi ugrozila UNESCO-va povelja - zaključio je Erlić.
Na Muraju se planira ukinuti 140 parkirnih mjesta. Tamo ostaje interventni promet, a sve ostalo bit će pješačka zona kao Kalelarga. Svi detalji s konzervatorima su izglađeni i tu se dosta odmaklo od "odbijenice" koju su projektanti od njih dobili. Ovih dana konzervatorima će biti predan projekt s izmjenama koje nisu bile usklađene s njima, tako da se nakon toga očekuje i njihova dozvola. Istovremeno, trebalo bi se ići i u postupke pregleda dokumentacije od strane EU tijela, te pripreme nabave za izvođača radova. Najveća zamjerka konzervatora bio je amfiteatar koji je maknut iz projekta, zatim rasvjeta koje je bilo previše i neke instalacije u dijelovima bedema. Ništa revolucionarno, ali dovoljno da se uskrati suglasnost. Sve skupa sad treba maksimalno ubrzati jer se izgubilo vremena, a projekt do 2019. godine mora biti gotov, uključujući i eventualna arheološka istraživanja – dodao je Erlić.