Građani opet imaju problema sa crpljenja septičkih jama, pogotovo oni koji imaju manje septičke jame za svoja domaćinstva, pa moraju crpiti sadržaj više puta godišnje. Nekad je zadarska Odvodnja crpila jame i do četiri puta godišnje, ali odnedavno, broj "besplatnih" crpljenja je smanjen, a ono što zabrinjava je što se svako daljnje crpljenje više ne obavlja i ne naplaćuje od strane Odvodnje, već je taj posao prepušten - privatnicima.
- Prije bi Odvodnja nakon crpljenja na koje sam imao pravo dolazila na intervenciju i naplaćivala dodatno crpljenje oko 300 kuna. Sad mi u startu odmah kažu da na dodatne intervencije više ne dolaze, već me upućuju na privatnika koji isti posao obavlja, ali za duplo veći iznos. Kakav je to deal grada i privatnika, zašto Odvodnja ne bi obavljala taj posao pa da se zarađeni novac vraća u gradski proračun, a ne da se omogućuje privatncima da zarađuju duplo veći iznos? Mislim da je to vrlo čudno. Pokušao sam doznati u Odvodnji zašto je to tako, ali nisam ih mogao uhvatiti "niti za glavu niti za rep" - kazao nam je građanin koji je želio ostati anoniman.
Odgovore smo zatražili od direktora Odvodnje Grge Peronje koji je inzistirao da mu pitanja pošaljemo u pisanoj formi.
Učinili smo to, ali odgovor je bio više nego birokratski:
- Odluka o cijeni vodnih usluga javne odvodnje, koja se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine, objavljena je na web stranici Odvodnje d.o.o. Cjenik usluga odnosi se samo na one Korisnike koji nisu priključeni na komunalne građevine javne vodoopskrbe (pročitati pažljivije cjenik), crpljenje se vrši u određenim vremenskim razdobljima po redu prijava – bilo je sve što je napisao direktor Peronja.
Je li bio toliko štur zbog dolaska Vlade RH i premijera Andreja Plenkovića toga dana u Zadar ili nije želio podrobnije objašnjavati problematiku, ne znamo, ali smo nešto više doznali u telefonskom razgovoru s njim dok smo dogovarali odgovore:
- Operativni plan crpljenja je bio tri puta godišnje, ali realno bilo je to i više od toga, da ne kompliciramo život građanima. Novi Zakon o vodama koji je donesen početkom godine nama zabranjuje da više naplaćujemo tu uslugu. Ljudi su naviknuli prije da im se dođe danas do sutra, međutim mi to više ne možemo... Zbog toga kad je hitno, tu uskaču privatnici. Mi više ne naplaćujemo jer bi to bilo u suprotnosti sa zakonskim odredbama. U nekim starim kvartovima ljudi imaju vrlo male septičke jame koje je potrebno više puta godišnje, pa čak i mjesečno crpiti. Inače septička jama se kao pojam svugdje u građevinarstvu spominje kao objekat koji se održava jedanput godišnje. U nekim litaraturama se spominje jedan do dva puta godišnje, a to je maksimalno i zbog toga smo mi to obavljali dva puta, a zbog potreba građana digli smo na tri puta. Ali u naravi, kad netko napravi objekat na mjestu starog koji je veći tri puta, s istom septičkom jamom, on je sam sebe zagušio i trebao bi napraviti veću jamu - kazao je Grgo Peronja.
Drugo pitanje odnosilo se na pročišćivač Ričine koji već duže vrijeme, osjeti se to, opet nesnosno smrdi, kao u prvim danima, a vonj dopire sve do Bulevara, pa čak i do Stanova za južnog vremena, odnosno južnije kad je bura. Što se događa s pročišćivačem, zašto opet tako jako smrdi i hoće li se i kada taj problem konačno riješiti? - pitali smo direktora Peronju koji je opet bio neuobičajeno štur u odgovoru:
- Na Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Centar Zadar 4 mjerne stanice mjere kvalitetu zraka 24 sata na dan, 365 dana na godinu. Rezultati mjerenja dostupni su online na stranicama Odvodnje d.o.o. Vrijednosti praćenih parametara na mjernim stanicama su u skladu s važećim zakonima i normativima što se tiče kvalitete zraka – kazao je direktor Peronja u svom odgovoru. Iako parametri vjerojatno zadovoljavaju sve norme, oko pročišćivača smrdi "ko svi vrazi" kako bi rekao narod, a kad će se to konačno riješiti, direktor nije uopće naveo u dogovoru.
Baš kao niti na pitanje zašto i dalje smrdi u Jazinama, na novoobnovljenoj Obali kralja Tomislava. Tamo je za izvođenja projekta rekonstrukcije državne ceste također nesnosno smrdilo uzduž ceste i šetnice, a na pitanje kad će se to riješiti, odgovoreno je da će smrada nestati čim se dovrši obnova kompletnog raskrižja u Jazinama i rešetke spoje na kanalizacijski sustav. Rakrižje je obnovljeno, ali s Obale kralja Tomislava i dalje smrdi. Zašto? Evo što nam je Peronja odgovorio na to pitanje:
- Slivne rešetke na Obali kralja Tomislava su prespojene na oborinski sustav u sklopu radova Hrvatskih cesta.
I to je sve.
Pitali smo direktora i o radovima na Poluotoku, o saniranju velikog kanalizacijskog problema kod Suda gdje se čitave zime saniralo začepljenja, zanimalo nas je jesu li djelatnici otklonili taj problem, hoće li biti problema ovboga ljeta...
Na Poluotoku nemamo problema, vrši se uobičajeno održavanje i popravci, kada je to potrebno – završio je komunikaciju direktor Odvodnje.
Što su čitatelji iz njegovih odgovora mogli zaključiti ne znamo, ali mi - ne baš puno.
M. Kalajžić
slike iz arhive